Intervencija (Foto Udruga Nektar)
U Velikoj vijećnici Grada Poreča nedavno je Udruga pčelara Nektar Poreč predstavila rezultate ovogodišnjih aktivnosti vezanih uz zbrinjavanje rojeva pčela te upozorila na sve češće slučajeve trovanja pčela tijekom tretiranja poljoprivrednih površina. Predsjednik Udruge Ivan Kovač istaknuo je da pčelari već godinama obavljaju posao koji ima značaj javne usluge za cijelu Poreštinu.
- Nakon više godina aktivnog uklanjanja i zbrinjavanja rojeva pčela s javnih i privatnih površina možemo zaključiti da naši članovi obavljaju izuzetno važan posao za Grad Poreč, okolna naselja, općine i turističke zone. Samo tijekom ove godine do danas evidentirali smo 126 intervencija. Svaka intervencija zahtijeva stručnost i vrijeme, a sve se provodi kako bi se zaštitili građani, ali i sačuvale pčelinje zajednice koje su od neprocjenjive važnosti za okoliš, rekao je Kovač. Govoreći o ulozi pčela u prirodi, naglasio je kako bez pčela i drugih oprašivača nema ni održive poljoprivrede ni očuvanja zelenih površina. - Pčele nisu samo proizvođači meda. One su najvažniji oprašivači i nezamjenjiv dio ekosustava. Njihov rad doprinosi zdravlju vegetacije, očuvanju bioraznolikosti i održavanju prirodne ravnoteže. Svaka zajednica koja želi nositi naziv zelene i održive sredine mora voditi računa o zaštiti pčela, poručio je.
(Foto Udruga Nektar)
Dopredsjednik udruge Robert Starčić osvrnuo se na zakonski okvir koji uređuje postupanje s rojevima pčela te potrebu za jasnijim definiranjem obveza i odgovornosti.
- Pčela je specifična životinja koja u određenim situacijama može imati obilježja domaće, ali i divlje životinje. Kada tijekom prirodnog procesa rojenja roj napusti košnicu, pčelari vrlo često preuzimaju odgovornost za njegovo zbrinjavanje i premještanje. U praksi upravo članovi naše udruge reagiraju na pozive građana i službi te osiguravaju da se situacije riješe na siguran način, rekao je Starčić. Dodao je kako je postojeća suradnja s Gradom Porečom vrlo dobra, no da sustav financiranja takvih intervencija još uvijek nije adekvatno riješen.
- Troškovi izlazaka na teren, prijevoza, opreme i ljudskog rada trenutno se pokrivaju iz sredstava namijenjenih redovnom radu udruge. Smatramo da je vrijeme da se uspostavi model kojim bi jedinice lokalne samouprave prepoznale i financijski podržale ovu aktivnost koja je u interesu cijele zajednice, naglasio je.
Drugi dopredsjednik udruge Danijel Velić predstavio je prijedlog prema kojem bi se do kraja 2026. godine izradio pravilnik, ugovor i jedinstveni cjenik usluga zbrinjavanja rojeva pčela.
- Predlažemo jasno definiranje procedura i naknada za intervencije na objektima u vlasništvu gradova i općina, privatnim objektima te objektima turističkih kompanija. Time bi se osigurala održivost sustava i omogućilo da pčelari i dalje pravovremeno reagiraju na pozive građana bez ugrožavanja redovnog rada udruge, rekao je Velić.
O važnosti urbanog pčelarstva govorio je Josip Mijatović, zadužen za urbane pčelinjake.
Dio konferencije bio je posvećen problemu trovanja pčela, koji pčelari smatraju jednim od najvećih izazova s kojim se danas susreću. Svoje negativno iskustvo podijelio je član udruge Krešimir Bronić, koji je ove godine zabilježio pomor pčela na svom pčelinjaku. Predstavnici udruge upozorili su kako se najveći rizik za pčele javlja tijekom tretiranja maslinika, vinograda i drugih poljoprivrednih kultura.
- Apeliramo na sve poljoprivrednike da tretiranja obavljaju u večernjim satima, kada su pčele u košnicama. Takva praksa značajno smanjuje mogućnost stradavanja pčela i pokazuje odgovornost prema okolišu i susjednim poljoprivrednim proizvođačima, istaknuli su iz udruge.