Tri, dva, jedan ili pola punta - konjanici u trku kopljem dugim tri metra nišane prstenac, a njihovo umijeće ili pak i doza sreće odredit će koliko će punti skupiti u tri juriša na barbanskom trkalištu Gradišće, gdje u punom galopu u maksimalno 12 sekundi moraju prijeći stazu dugu 150 metara i nanišaniti jedno od polja na prstencu koji je postavljen na visini od 2,80 metara. Ako konjanik probije zadano vrijeme, padne mu dio opreme ili pak padne s konja, onda je diskvalificiran. Ako pak pogodi u sridu, taj svečani trenutak uvijek se obilježi puštanjem skladbe "Radetzky Marsch", koja i svojim ritmom neodoljivo asocira na konja u galopu.

Sekunde su u pitanju

Taj nimalo lak zadatak stoji pred 16 jahača, koliko ih se maksimalno može natjecati na Trci na prstenac, a najuspješniji će ponijeti titulu slavodobitnika. Ove godine na treninzima su sudjelovala 22 konjanika, koji su krenuli početkom srpnja, a na 51. Trci na prstenac u nedjelju, 23. kolovoza, nastupit će najboljih 16, a to su, abecednim redom: Babić Gvido, Benčić Petar, Celija Bruno, Grabrović Milio, Kancelar Andrej, Kancelar Luka, Osip Antonio, Osip Stefano, Roce Petar, Rojnić Matteo, Rojnić Maximilijan, Špada Goran, Učkar Silvio, Vale Aleksa, Vlačić Toni i Žagrić Erik.

Konjanici na čelu s vođom konjanika Gvidom Radolovićem (Snimio Milivoj Mijošek)

Posjetili smo trening konjanika na trkalištu Gradišće u Barbanu, gdje se sve odvija kao i na samoj Trci - konjanici doduše na treningu nisu odjeveni u tradicionalne istarske nošnje, no sve ostalo je identično - tu su konjanici, vođa konjanika, kopljonoše, vođa kopljonoša, podizači prstenca i Časni sud.

Članovi Časnog suda su predsjednik Mario Kožljan te članovi Bruno Kožljan i Darko Kolić. Njih se bira na Skupštini Trke na prstenac, na mandat od četiri godine, svi su Barbanci i svo troje su nekadašnji konjanici Trke na prstenac, pa je tako primjerice Mario Kožljan slavodobitnik Trke 1977. godine.

Na tribinama smo zatekli i barbanskog načelnika Andija Kalčića, koji je pratio trening konjanika.

- Bit će zanimljivo vidjeti tko će pobijediti na ovoj obljetničkoj Trci na prstenac, koja se održava 51. put u obnovljenom izdanju, a obilježavamo i 330 godina od prvog spomena Trke na prstenac. Siguran sam da je svakom od konjanika san i velika čast postati slavodobitnikom Trke i da to kod konjanika budi posebne emocije, stoga svima želim mirnu ruku i bistro oko i neka najbolji pobijedi. Drago nam je da smo i ove godine dobili potporu cijelog državnog vrha za Trku na prstenac, rekao je Kalčić, koji je istaknuo i da Općina Barban i dugoročnim projektima nastoji podržati kako samu Trku, tako i razvoj uzgoja konja i konjičkog sporta na Barbanštini.

- U tijeku je javna nabava za odabir izvođača radova na Konjičkom centru Barban, te očekujemo potpis ugovora s izvođačem i početak radovs neposredno nakon Trke na prstenac, tako da ćemo još ove godine trenutnu štalu iskoristiti po zadnji puta za Trku. Projektom konjičkog centra zasigurno ćemo stvoriti i bolje uvjete za samo održavanje Trke na prstenac, ali i za ostala natjecanja koja će se u budućnosti održavati u Barbanu. Moramo napomenuti i da će Barban po prvi puta ugostiti Europsko prvenstvo u daljinskom jahanju 2028. godine tako da će to biti jedan pravi test za budući centar, kaže barbanski načelnik.

Na samom trkalištu Gradišće, vrućini unatoč, konjanici spremno u punom galopu jurišaju na prstenac. Iza kopita ostaje oblak prašine, konjanik podiže koplje i u djeliću sekunde svi prisutni gledaju u vrh koplja i prstenac naboden na koplje. Koliko punti? Jesu li konjanik i konj uspjeli istrčati ispod 12 sekundi? Treba li ranije podići koplje? Svatko ima neku svoju osobnu strategiju, netko kreće u "napad" na prstenac po sredini trkališta, netko s boka, netko ranije ili kasnije podiže koplje, sekunde su ovdje u pitanju... A sve to budnim okom prati vođa konjanika, Gvido Babić.

Konjanici s kopljonošama (Snimio Milivoj Mijošek)

- Uvijek se bira najboljih 16 konjanika za Trku, a ove godine na treninzima ih je bilo 22, među kojima i nekoliko mladih stažista. Tradicija se nastavlja, prelazi to s koljena na koljeno, i polako gre naprid. Primjerice ovdje je unuk našeg dugogodišnjeg člana Branka Blažine. Mlade generacije dolaze, neki se polako mogu pripremiti i za penziju, našalio se Babić.

Saznajemo da oni koji žele postati stažisti, moraju biti punoljetni. Zanimalo nas je što je najvažnije na treninzima.

- Izuzetno je važno da se izbjegnu ozljede, kako konjanika, tako i konja. Valja obratiti pažnju i odbija li konj poslušnost, kao i na dobrobit životinje, da joj sve to ne izazove traumu, već da veselo, ponosno i gizdavo galopiraju, ističe Babić, kojeg smo pitali smo koji savjet najčešće daje konjanicima.

- Da sve rade pomalo. Na treninzima se ne smije "turirati" i "gaziti" konje - publika bi htjela brzinu, ali ipak treba malo prišparati konje na ovim vrućinama. Treba i puno kondicijskih treninga za konje, tako da im Trka na prstenac bude lakša, da imaju osjećaj kao da su se malo razgibali, da im ne bude stresno. Cilj je da se konji osjećaju kao kad ih pustiš u novi pašnjak, pa istrče pet krugova po 500 metara. Puno je tu faktora, no među konjanicima imamo i dosta profesionalnih jahača - tu su Stefano i Antonio Osip koji se bavi enduranceom, Toni Vlačić bavi se preponskim jahanjem, Petar Benčić je pak kaskader... Baš iz Barbana nas je troje, a ostali su s područja općine Barban, a ima ih iz Labina, Žminja, Sutivanca..., kaže Babić.

Neizbježno je pitanje - koliko je zahtjevno biti vođa konjanika.

- Rekao bi da je zahtjevnije nego kao kad si samo jahač. Moraš brinuti o mnogim stvarima - od konja do potkova, da li šepa konj, kako netko jaše, zatim o opremi, treninzima, organizaciji radnih akcija... A tu je i organiziranje fešti i druženja. Sve te obaveze su povremene, ali su konstantne kroz cijelu godinu, a što je bliže Trka, to je više obaveza, kaže Babić, koji je inače profesionalni potkivač konja.

- Puno se ulaže i u privlačenje mladih da se uključe u Trku na prstenac, pa smo zbog toga ove godine organizirali i Dječju trku na prstenac, pa možda se netko od njih i zainteresira da nastavi dalje, jer potrebna je stalna edukacija da bi se nastavila tradicija. Iako je u Barbanu sve više onih koji se bave konjičkim sportom, u tom segmentu prevladava ženska populacija, kaže Babić. Da bi sve funkcioniralo, vrlo je važno i da konjanici i cijela ekipa oko same Trke funkcioniraju kao tim.

- Svi konjanici smo jako povezani, odlično surađujemo i baš smo dobar tim. Tako da je baš gušt doći na popodnevne treninge, a i inače se družimo nevezano za treninge, većina smo jako dobri prijatelji, kaže Babić. Za one koji prate Trku na prstenac, primijetit će da su konjanici često iz istih obitelji.

- Tako je, a ako baš i nisu iz iste obitelji, često su rodbinski povezani. Ja imam kćerke, tako da će se one okušati u nekim drugim disciplinama, ali smo tu ja i zrman, on ima dva sina... tako da se tradicija nastavlja, pojašnjava Babić, kojeg smo pitali kakav je osjećaj konjaniku kad juriša na prstenac.

Pogodak u sredinu prstenca donosi tri punta (Snimio Milivoj Mijošek)

- Svi smo mi svjesni da moremo fulat, i ne moremo biti sigurni kamo će pojt koplje, da li u pola ili u sridu. Bitno nam je da pogodimo, i da nešto ne pođe po zlu. Ali svatko osjeća sreću kad ostvari pogodak, a nakon toga ostaje samo vidjeti koliko se punti nabralo. Jer kad ti gre dobro, onemu drugemu more još bolje, uz znanje ga više sreća prati. Važno je sudjelovati, a pobjeda nije jedini cilj. Biti slavodobitnik je velika čast, ali i velika obaveza, ističe Babić, kojeg smo pitali koliko su pripreme i treninzi fizički naporni za konjanike.

- Kako se približavamo samoj Trki, i sve je spremno, sad napetost pomalo popušta. Sad su treninzi, u subotu i nedjelju će tu biti i cijeli protokol, konjanici i kopljonoše bit će odjeveni u odore, treba održavati konje mirnima za vrijeme protokola... ali to radimo već pedeset let, tako da smo spremni. Kad si na konju, ne razmišljaš o ničemu, pojašnjava Babić. Promatraču možda sve to izgleda jednostavno, no uz sve što smo već nabrojali da su zadaće konjanika, na samoj Trki, konjanici, unatoč vrućinama, odjeveni su u istarsku narodnu nošnju - a to su košulja dugih rukava, krožat, jakna i kapa. I pred samo finale.

Stotinjak ljudi u organizaciji

Iza organizacije same Trke na prstenac, treninga, kao i brojnih popratnih manifestacija stoji Društvo "Trka na prstenac", a tu su i brojni volonteri.

- Puno je tu detalja na koje valja obratiti pažnju - od organizacije treninga, konjanika, kopljonoša, podizača prstenca, konja, časnog suda, izvršnog odbora... a i sama Trka se prenosi uživo na Hrvatskoj televiziji, tako da sve treba biti jako dobro organizirano i usklađeno. Svi navedeni imaju svoju ulogu u organizaciji, a tu su i stažisti i volonteri, a s pripremama za treninge se kreće u lipnju. Također, tu je i Nogometni klub koji organizira turnir, ove godine prvi put imamo balinjeradu na prstenac kao i turnir u fjondami, zatim su tu i pljočkari koji već dvadesetak godina u sklopu ove manifestacije organiziraju turnir, pa je tu i trka na prstenac na biciklama, pomažu nam i lovačko i streljačko društvo koji organiziraju gađanje glinenih golubova... Protekle nedjelje održana je i dječja trka na prstenac, za djecu do 14 godina. Sveukupno, u organizaciji Trke na prstenac i popratnih događaja sudjeluje stotinjak ljudi, rekao nam je Aldo Osip, predsjednik Društva "Trka na prstenac".

Aldo Osip i Valter Batel (Snimio Milivoj Mijošek)

Iako pripreme traju cijele godine, s početkom kolovoza u cijelom Barbanu se osjeti vreva, uzbuđenje i iščekivanje Trke na prstenac.

- Turistička zajednica Općine Barban organizira također dodatne manifestacije, tako da je svake srijede, kad su treninzi, na placi tržnica i drugi sadržaji u sklopu manifestacije "Enjoy & Explore Barban Tradition". Sutra će se održati i predstavljanje zbornika "Barbanskih zapisa", kaže Osip, koji je predsjednik Društva "Trka na prstenac" od 2023. godine, a u samoj organizaciji Trke sudjeluje već punih 39 godina, od 1987. godine.

Povezane vijesti

• Milanović primio izaslanstvo Trke na prstenac. Ovog ljeta slavi se velika obljetnica
• Konjanici treniraju za novo izdanje najpoznatije barbanske manifestacije
• Vitezovi su jurišali na prstenac u Barbanu i prije 330 godina