Otpad iz Gospića, Holcim i Koromačno: Predsjednik Radne skupine za praćenje kvalitete zraka o sljedećim koracima

Problematika otpada i njegovog spaljivanja u cementari Holcim u Koromačnu već je nekoliko tjedana top tema u cijeloj Istri. Istarska županija je na sjednici županijske Skupštine uputila zahtjev Vladi da zaustavi dovoz otpada u Koromačno i da povuče odluku koja je donesena bez konzultacija s lokalnim stanovništvom i predstavnicima lokalne vlasti. Tim povodom razgovarali smo s pročelnikom Upravnog odjela za održivi razvoj Istarske županije Mirkom Radolovićem.

(Snimio Milivoj Mijošek)

Pravodobno informiranje

Županijska skupština je s uvjerljivih 31 glasom "za", uz 4 protiv, usvojila zaključak kojim se od Vlade RH traži hitno stavljanje izvan snage odluke o slanju neopasnog otpada iz Gospića u Koromačno. Možete li nam detaljnije obrazložiti ključne razloge za ovakav stav Istarske županije?

- Ključni problem je što je odluka Vlade donesena bez prethodnog uključivanja Istarske županije, Općine Raša i lokalnog stanovništva, iako se njezine posljedice izravno odnose na to područje. Smatramo da se odluke koje mogu utjecati na okoliš, zdravlje ljudi i kvalitetu života moraju donositi transparentno, uz pravodobno informiranje i uključivanje lokalne i regionalne samouprave. Zato je Skupština zatražila da Vlada stavi odluku izvan snage i pronađe drugo rješenje za otpad iz Gospića. Istodobno je zatražen pojačan i potpuno transparentan nadzor emisija iz cementare, uključujući izravan prijenos podataka o trenutnim vrijednostima kontinuiranog mjerenja emisija Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Istarske županije. Zauzeti stav nije usmjeren protiv gospodarske aktivnosti Holcima, koji je desetljećima dio Labinštine, nego je usmjeren na to da zaštita zdravlja ljudi i okoliša te povjerenje lokalnog stanovništva nužno budu uzeti u obzir.

Župan Miletić je istaknuo da je za odluku Vlade saznao iz medija te da lokalna i regionalna samouprava uopće nisu bile uključene. Kako komentirate takav pristup službenog Zagreba?

- Odluke koje se izravno tiču određenog područja ne bi se trebale donositi bez onih koji na tom području žive i koji za njega odgovaraju, kao što je ovdje bio slučaj s Istarskom i Osječkom-baranjskom županijom. Lokalna i regionalna samouprava trebaju biti pravodobno informirane i uključene u proces, posebno kada je riječ o gospodarenju otpadom i pitanjima koja mogu utjecati na okoliš i kvalitetu života stanovnika. Upravo zato smatramo neizostavnim otvorenu komunikaciju, transparentnost i dijalog prije donošenja takvih odluka, a ne nakon njih.

Imenovani ste za predsjednika novoosnovane višestranačke i stručne Radne skupine za praćenje kvalitete zraka u okolici tvornice cementa Holcim u Koromačnu. Koji su vaši prvi operativni koraci na toj funkciji i kako će skupina točno funkcionirati?

- Radna skupina osnovana je kao savjetodavno radno tijelo Skupštine Istarske županije oko problematike zbrinjavanja neopasnog otpada, odnosno praćenja kvalitete zraka u okolici tvornice cementa Holcim Hrvatska u Koromačnu te time nisu prenijete ovlasti niti nadležnosti tj. mogućnosti provedbe inspekcijskih nadzora koji su u ingerenciji Državnog inspektorata i ostalih službenih tijela. Na prvoj sjednici se raspravljalo o načinu rada Radnog tijela i donošenju Poslovnika o radu, razmatrani su zaključci Skupštine Istarske županije te vijeća Grada Labina i Općine Raša, glavne poruke i argumenti javnosti te dostupnost javnih dokumenata i planova i odmah su, zbog potrebe brzog reagiranja, usuglašeni i usvojeni konkretni zaključci. Od Fonda za zaštitu okoliša zatražili smo sve analize otpada iz Gospića i detaljan plan sanacije, a od Državnog inspektorata podatke o svim nadzorima Holcima provedenima tijekom 2025. i 2026. godine. Od Holcima smo zatražili dodatne analize otpada, podatke o načinu njegove planirane oporabe te, što smatram posebno važnim, omogućavanje izravnog prijenosa podataka kontinuiranih mjerenja emisija Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Istarske županije. Zatražili smo od Holcima i rezultate mjerenja mobilne imisijske stanice postavljene na 30 dana u Koromačnu, a kojom upravlja Zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije. Imisijska automatska mjerna postaja Brovinje naravno i dalje nastavlja s višegodišnjim radom praćenja kvalitete zraka u okolici tvornice cementa Koromačno. S obzirom na to da je Radna skupina bila stava da se traže podaci koji su postojeći, dan je kratak rok dostave te će u skorom roku biti održana i sljedeća sjednica na kojoj će se, na temelju u tom trenutku raspoloživih dokumenata i resursa, razmotriti daljnje aktivnosti.

Zatražena dodatna mjerenja

Jedan od zahtjeva Skupštine jest da se podaci o nadzoru kvalitete zraka s automatske postaje u Koromačnu na polusatnoj bazi automatski šalju Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Istarske županije. Na koji način planirate osigurati da ti podaci postanu u potpunosti transparentni i dostupni javnosti u realnom vremenu?

- To je jedan od prvih konkretnih zahtjeva koje smo već uputili Holcimu. Tražimo da se trenutne vrijednosti kontinuiranih mjerenja emisija sa samog postrojenja izravno prenose na server Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Istarske županije. Time bi Zavod imao neposredan i kontinuiran uvid u podatke, neovisno o operateru. Cilj nam je da relevantni podaci budu pravodobni i provjerljivi od strane Zavoda i po potrebi drugih stručnih osoba, s krajnjim ciljem da naposlijetku budu na adekvatan i prihvatljiv način dostupni javnosti. Od Holcima smo dodatno zatražili podatke o planiranim dodatnim mjerenjima emisija iz dimnjaka, kao i interne kemijsko-tehnološke analize otpada koji bi se koristio u tehnološkom procesu.

Ravnatelj Nastavnog zavoda dr. Aleksandar Stojanović naglasio je da nadzor samih emisija iz postrojenja nije u nadležnosti Zavoda, već izravno na izvoru u samoj tvornici. Kako će radna skupina premostiti tu pravnu i operativnu prepreku i ostvariti nadzor nad onim što se u cementari stvarno oporabljuje?

- Točno je da Nastavni zavod nema inspekcijske ovlasti nad emisijama iz samog postrojenja, niti ih ima Radna skupina. Zato smo od nadležnih institucija i Holcima zatražili konkretne podatke koji će nam omogućiti cjelovit uvid u stanje. Od Državnog inspektorata zatražili smo podatke o provedenim nadzorima, a od Holcima interne kemijsko-tehnološke analize otpada, podatke o načinu njegove oporabe u tehnološkom procesu te kontinuirana mjerenja emisija. Naša je uloga pratiti te podatke, analizirati ih na stručnoj razini ili, prema potrebi, ukazati na institucije i stručna tijela koja su kompetentna ili ovlaštena za njihovu analizu, te o svim relevantnim informacijama putem Stručne službe Skupštine izvještavati Skupštinu Istarske županije i javnost. Tamo gdje je potrebno postupanje, naša je uloga zatražiti ga od nadležnih institucija.

Tijekom sjednice otvoreno je pitanje da Istarska županija još uvijek nema važeći Plan gospodarenja otpadom, što oporba glasno kritizira. U kojoj je fazi izrada tog ključnog strateškog dokumenta i kada Istra može očekivati njegovo konačno usvajanje?

- Izrada Plana gospodarenja otpadom na području Istarske županije za razdoblje do 2028. godine je u tijeku. Ishođeno je mišljenje Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije te je utvrđena potreba provedbe Strateške procjene utjecaja plana na okoliš. Izabran je izrađivač Strateške studije utjecaja na okoliš, utvrđen je sadržaj Strateške studije te je imenovano Povjerenstvo za stratešku procjenu. Prijedlog nacrta plana dodatno je ažuriran sa službenim podacima o količinama i tokovima otpada u prvoj polovici 2026. godine te se u narednom razdoblju očekuje provedba javne rasprave nakon što strateška studija bude izrađena i dobije pozitivno mišljenje Povjerenstva da je cjelovita i stručno utemeljena.

Problem otpada u Pazinu i na Kaštijunu

- Međutim smatram da treba naglasiti da postoji Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske kao što su do nedavno bili na snazi i Planovi gospodarenja otpadom općina i gradova, što ne umanjuje obvezu županije da donese taj Plan, ali ono što želim reći je da je najbitnija provedba, odnosno svijest da svatko doprinosi i da mora biti dio tog sustava. Samim time što se planom planira da će netko provesti određenu aktivnost ne znači da će se ona automatski i provesti kao npr. kroz plan se mogu planirati sortirnice, kompostane i bioplinska postrojenja, ali Županija nema u svojoj nadležnosti izgradnju komunalne infrastrukture niti jasnu polugu kojom za neizvršenje mjere može nekog kazniti. Korisnicima, a to su građani i gospodarstvenici, mora se omogućiti okvir za rad, a trenutna klima je da treba ukinuti sve dozvole za gospodarenje otpadom i u tom smislu veoma je izazovno planirati sustav bez otvorene suradnje svih koji u tom sustavu sudjeluju. Međutim, trenutna situacija svakako je poticaj da se aktivnosti intenziviraju te da se dokument u što skorijem roku zgotovi i usvoji.

Vladajući i oporbeni vijećnici upozoravaju da Istra ima ozbiljne vlastite probleme – spominje se oko 13.000 tona zaostalog otpada iz bivše Istraplastike u Pazinu, kao i redovni izazovi s radom Županijskog centra Kaštijun. Kako vaš odjel planira riješiti sanaciju u Pazinu bez ugrožavanja drugih dijelova Istre?

- Što se Pazina tiče, važno je razjasniti činjenice. Županija je 2019. izdala dozvolu nakon provedenog zakonom propisanog postupka, pregleda dokumentacije i očevida na lokaciji. Kada je Državni inspektorat 2020. utvrdio da društvo ne postupa u skladu s uvjetima dozvole te da, između ostalog, skladišti prekomjerne količine otpada i onog koji nije bio obuhvaćen dozvolom i otpad na lokacijama koje dozvolom nisu bile obuhvaćene, Županija je, na prijedlog Inspektorata, dozvolu ukinula. Danas govorimo o oko 13 tisuća tona otpada koji je ostao na toj lokaciji i koji treba ukloniti. Istarska županija nema inspekcijske ovlasti provjere da li subjekt kojemu je izdana dozvola radi po uvjetima iz dozvole i sukladno ostalim zakonskim propisima koji reguliraju cjelokupan rad kao što su prijevoz, zaštita na radu, zaštita od požara, radno-pravni odnosi. Od velikog nam je interesa kvalitetna i otvorena suradnja s Državnim inspektoratom, Gradom Pazinom, Ministarstvom zaštite okoliša i zelene tranzicije i Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Republike Hrvatske, koji je nositelj aktivnosti sanacije lokacije onečišćene otpadom kroz izradu dokumentacije i sanacijskih radova. Taj otpad mora biti uklonjen, a lokacija sanirana u skladu sa zakonom i svim pravilima zaštite okoliša.

S druge strane tu je i problem Kaštijuna, može li se u nekom razumnom roku riješiti taj problem ili će za rješenje trebati duži period?

- O problematici Kaštijuna održat će se zajednička tematska sjednica Istarske županije i Grada Pule, kao većinskog vlasnika Centra, na kojoj će se detaljno raspraviti o njegovu funkcioniranju i daljnjim koracima. Istodobno se ove godine na Kaštijunu provode konkretni zahvati: prekrivanje odlagališnih ploha, ugradnja sustava za otplinjavanje i druge mjere usmjerene na smanjenje neugodnih mirisa i utjecaja Centra na okolinu. Međutim, Kaštijun je posljednja karika u sustavu. Prije nego što otpad dođe do Centra moramo više odvajati kako bi otpad mogli uputiti na recikliranje te smanjivati količinu miješanog komunalnog otpada, posebno biootpada. Tu odgovornost dijele građani, gospodarstvo, gradovi i općine, komunalna društva, županija i sam Centar.

Izdavanje i oduzimanje dozvola

Često se čuje teza o potrebi za međuregionalnom solidarnošću, u ovom slučaju s Likom i Gospićem. Gdje, po vama, prestaje solidarnost, a počinje prebacivanje tuđih problema na Labinštinu i Istru bez jasnih ekoloških studija i suglasnosti građana?

- Solidarnost među regijama je važna, ali ne može značiti donošenje odluka bez mogućnosti sudjelovanja područja na koje se te odluke izravno odnose. Tek uz potpune podatke, transparentan postupak i uključivanje lokalne i regionalne samouprave možemo govoriti o odgovornom rješavanju problema. Solidarnost ne isključuje odgovornost prema ljudima koji na tom području žive. Tvornica u procesu proizvodnje cementa koristi gorivo iz otpada, koje dolazi iz Slovenije i Italije, dakle nije presudno odakle dolazi, nego da tvornica u procesu proizvodnje posluje u okviru izdanih dozvola i da se emisijske vrijednosti ne prekoračuju.

Uoči sjednice, udruga Zeleni odred i lokalni aktivisti s područja Raše i Labinštine održali su prosvjed pred Spomen domom u Pazinu, tražeći čak i ukidanje dozvola za gospodarenje otpadom Kaštijunu i Holcimu. Koliko ti pritisci građana utječu na rad vašeg odjela i uvažava li radna skupina pet konkretnih zahtjeva koje je iznijela Općina Raša?

- Kao što je prethodno navedeno, Radna skupina raspravila je o zaključku Općinskog vijeća Općine Raša, a načelnik Općine Raša ujedno je i član Radne skupine. Na tematskoj sjednici Skupštine Istarske županije načelnik je iznio stavove Općine, uz prisustvo predsjednika Mjesnog odbora Koromačno. Predstavnici udruge Zeleni odred i lokalni aktivisti zatražili su ukidanje dozvola za gospodarenje otpadom izdanih Kaštijunu i Holcimu. Međutim, postupci izdavanja i ukidanja dozvola za gospodarenje otpadom uređeni su zakonom te se mogu provoditi isključivo u skladu s propisanim uvjetima i postupcima. Određeno je tako da će tijelo kojeje izdalo dozvolu za gospodarenje otpadom rješenjem ukinuti dozvolu na zahtjev nadležnog inspektora Državnog inspektorata ili po službenoj dužnosti ako osoba koja je ishodila dozvolu za gospodarenje otpadom ne ispunjava uvjete ili obveze propisane ovim Zakonom o gospodarenju otpadom i propisima donesenim temeljem toga ili ne ispuni mjeru nadležnog inspektora Državnog inspektorata u svezi gospodarenja otpadom. U postupku izdavanja dozvole za gospodarenje otpadom utvrđuje se: da je podnositelj zahtjeva za ishođenje dozvole za gospodarenje otpadom registrirana pravna osoba ili fizička osoba – obrtnik, da raspolaže građevinom za koju je izdan akt kojim se dozvoljava uporaba prema posebnom propisu kojim se uređuje gradnja, da je elaborat gospodarenja otpadom izrađen u skladu s ovim Zakonom i pravilnikom te da raspolaže financijskim jamstvom. Nadalje, propisano je da, ako se tijekom inspekcijskog nadzora utvrdi da se nadzirana osoba ne pridržava uvjeta utvrđenih dozvolom za gospodarenje otpadom, odredbi Zakona o gospodarenju otpadom ili propisa donesenih na temelju tog Zakona, te da zbog toga može nastati teška i neposredna opasnost za život i zdravlje ljudi ili kažnjivo onečišćenje okoliša, inspektor zaštite okoliša predlaže Ministarstvu, odnosno nadležnom tijelu županije, ukidanje dozvole.

Prema prijedlogu Državnog inspektorata ukinuta je dozvola društvu Natural Recycling Company iz Pazina, ali za ostale lokacije takve prijedloge nismo zaprimili.

Politički koraci

Što ako Vlada i Fond za zaštitu okoliša ostanu pri svome stavu da je riječ o provjerenom, "neopasnom otpadu" i odluče ignorirati zaključak Županijske skupštine? Koje pravne ili političke mehanizme Županija ima na raspolaganju kako bi zaštitila prostor Koromačna i Labinštine?

- O eventualnim političkim koracima ne bih govorio, ali u okviru naših nadležnosti nastavit ćemo inzistirati na potpunim informacijama i poštivanju svih propisa i okolišnih standarda. Kroz Radnu skupinu već smo zatražili dokumentaciju o otpadu, podatke o inspekcijskim nadzorima i mjerenjima emisija te detaljne informacije o načinu na koji bi se otpad oporabljivao u Koromačnu. Ako se na temelju saznanja utvrde nepravilnosti, o tome ćemo obavijestiti nadležna tijela i tražiti postupanje u okviru njihovih ovlasti.

Povezane vijesti

• Dio ličkog otpada stiže u Istru: Iz Holcima pojasnili na koji će se način zbrinuti u cementari u Koromačnu
• Prve reakcije iz Istre zbog otpada iz Gospića: "Koromačno nije državni plan B"
• Zaključak Radne skupine za praćenje kvalitete zraka u okolici tvornice u Koromačnu: Institucije imaju pet dana za dostavu podataka