Na današnji dan, godina je 2011.

Vremeplov Glasa Istre: Kad je Trump bacio oko na Brijuni rivijeru

| Autor: Doria Mohorović
(Arhiva Glasa Istre)

(Arhiva Glasa Istre)


Prelistavajući Glas Istre objavljen na današnji dan prije 15 godina - znači, 2011. godine - nailazimo na niz vijesti koje danas dobivaju sasvim drugačiji kontekst. Među njima je i priča o velikim investicijskim planovima na brijunskoj rivijeri u koje su se, prema tadašnjim informacijama, željeli uključiti i predstavnici korporacije američkog milijardera Donalda Trumpa - jednog od najpoznatijih i najkontroverznijih političara na svjetskoj sceni, osobito ovih dana, s obzirom na aktualna ratna događanja. U to vrijeme Trump je u Hrvatskoj spominjan isključivo kao potencijalni investitor u luksuzni turistički projekt, mnogo prije nego što će njegova politička karijera i globalni utjecaj obilježiti međunarodnu politiku.

(Arhiva Glasa Istre)(Arhiva Glasa Istre)

Ništa od aviolinije za Barcelonu

Uz tu vijest, istarski turistički djelatnici tada su izražavali razočaranje jer nije uspostavljena najavljivana aviolinija između Pule i Barcelona, dok je svjetsku javnost zabavljala informacija o Guinnessovu rekordu za stand-up predstavu održanu na visini od deset tisuća metara. U novinama od 15. ožujka 2011. našle su se i rasprave o mogućoj novoj teritorijalnoj podjeli Hrvatske, ali i problemi s tek proširenim dijelom pulske obilaznice - teme koje, svaka na svoj način, pokazuju koliko su se očekivanja, planovi i političke okolnosti kroz godine promijenili, a istovremeno i nisu.

(Arhiva Glasa Istre)(Arhiva Glasa Istre)

No, vratimo se za početak na Trumpa i Brijune, jednu od najzvučnijih vijesti tih dana. Naime, kako se pisalo, predstavnici korporacije u vlasništvu Donalda Trumpa posjetili su Pulu i razgledali potencijalne lokacije za ulaganje. Američko izaslanstvo ugostio je direktor tvrtke Brijuni rivijera Ratomir Ivićič, koji je potvrdio da se ne radi samo o neformalnom obilasku.

- Sastao sam se s predstavnicima tvrtke čiji je vlasnik Donald Trump i moram reći da su bili oduševljeni onim što su vidjeli. Razgledali su otočje Brijuni i još neke lokacije koje ulaze u projekt, rekao je tada Ivićič. Nakon obilaska lokacija američko izaslanstvo sastalo se i s tadašnjim potpredsjednikom Vlade Domagojem Ivanom Miloševićem. Ivićič je podsjetio da je projekt Brijuni rivijera i ranije pobuđivao interes velikih svjetskih investitora, iako je globalna gospodarska kriza donekle usporila investicijski zamah.

U to se vrijeme očekivalo raspisivanje drugog kruga međunarodnog natječaja za najspremnije lokacije - Muzil, Sv. Katarinu, Pinetu i Hidrobazu. No neizvjesnost je izazivao zahtjev Ministarstva obrane da se gotovo trećina Muzila vrati vojsci, što je moglo dovesti u pitanje sudjelovanje te lokacije u projektu. Brijuni rivijera tada se smatrala jednim od ključnih razvojnih projekata hrvatskog turizma. Planirana je izgradnja turističkih resorta visoke kategorije na području brijunske rivijere i otočja Brijuni, uz očekivana ulaganja od gotovo 900 milijuna eura i otvaranje oko 3.500 radnih mjesta.

Istodobno su iz turističkog sektora stigle i manje optimistične vijesti. Španjolski avioprijevoznik Vueling odlučio je da ipak neće uspostaviti izravnu sezonsku liniju između Pule i Barcelona. Linija je mjesecima bila najavljivana, a činilo se da je gotovo dogovorena.

Direktor Turističke zajednice Istarske županije Denis Ivošević izrazio je razočaranje takvom odlukom.

- Vueling neće uspostaviti sezonsku liniju jer njihovi touroperatori nisu pokazali dovoljno interesa za otvaranje nove destinacije. Ne žele ulaziti u dodatni rizik, a na odluku je sigurno utjecalo i poskupljenje goriva zbog sjevernoafričke krize, rekao je onda Ivošević. Procjenjivalo se da bi nova linija dovela oko tri tisuće putnika, što bi bio važan korak u jačanju prisutnosti Istre na španjolskom tržištu. No španjolski touroperatori tada su uglavnom preferirali već poznate destinacije poput Dubrovnika, Zagreba i Plitvičkih jezera.

Među zanimljivijim vijestima iz svijeta našla se i ona o neobičnom Guinnessovu rekordu. Komičari Dara Ó Briain, Jack Whitehall i Jon Richardson održali su stand-up predstavu na letu kompanije British Airways. Tijekom 45 minuta zabavljali su 180 putnika na visini od oko deset tisuća metara, čime su postavili rekord za »najvišu« stand-up komediju.

U domaćim političko-administrativnim raspravama pozornost je privukla studija zagrebačkog Ekonomskog instituta pod nazivom »Učinkovita decentralizacija u Hrvatskoj«. Prema prijedlogu znanstvenika Hrvatska bi se umjesto županija podijelila u sedam velikih regija. Prema tom modelu Istra ne bi bila zasebna regija, nego bi činila zajedničku cjelinu s Primorsko-goranskom županijom, a sjedište regije bilo bi u Rijeci. Studija je također predlagala spajanje manjih gradova i općina radi ekonomske održivosti. Gradovi bi trebali imati najmanje deset tisuća stanovnika, a općine najmanje dvije tisuće, što bi dovelo do ukidanja statusa brojnih manjih istarskih sredina.

Problem s pulskom obilaznicom

U lokalnim vijestima spominjao se i problem na tek proširenom dijelu pulske obilaznice. Tvrtka Cesta, izvođač radova na prvom kilometru proširenja, morala je o vlastitom trošku zamijeniti kompletan gornji sloj asfalta nakon što su ispitivanja pokazala deformacije i zadržavanje vode na kolniku. Radovi na tom kilometru obilaznice koštali su čak 39 milijuna kuna, a problemi su se pojavili već nakon godinu i pol dana, zbog čega je izvođač morao ponovno intervenirati.

(Arhiva Glasa Istre)(Arhiva Glasa Istre)

Svjetske vijesti tih dana bile su obilježene i dramatičnim događajima u Japanu nakon razornog potresa i tsunamija. Novi snažan naknadni potres magnitude 6 osjetio se i u Tokyju, dok je međunarodna zajednica pomno pratila stanje u nuklearnoj elektrani Fukushima Daiichi Nuclear Power Plant. Prema podacima International Atomic Energy Agency, razina radijacije na ulazu u elektranu tijekom dana je znatno pala, iako je nuklearna kriza već tada bila ocijenjena razinom 6 na međunarodnoj ljestvici nuklearnih nesreća. Hrvatske su vlasti tada pokušale umiriti javnost. Iz Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost priopćili su da na području Hrvatske ne treba očekivati utjecaj radioaktivnosti iz ugroženih japanskih elektrana koji bi zahtijevao mjere zaštite stanovništva.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twitter







Trenutno na cestama