(Arhiva Glasa Istre)
Prelistavajući Glas Istre objavljen na današnji dan prije 15 godina - znači, 2011. godine - nailazimo na niz vijesti koje danas dobivaju sasvim drugačiji kontekst. Među njima je i priča o velikim investicijskim planovima na brijunskoj rivijeri u koje su se, prema tadašnjim informacijama, željeli uključiti i predstavnici korporacije američkog milijardera Donalda Trumpa - jednog od najpoznatijih i najkontroverznijih političara na svjetskoj sceni, osobito ovih dana, s obzirom na aktualna ratna događanja. U to vrijeme Trump je u Hrvatskoj spominjan isključivo kao potencijalni investitor u luksuzni turistički projekt, mnogo prije nego što će njegova politička karijera i globalni utjecaj obilježiti međunarodnu politiku.
(Arhiva Glasa Istre)
Uz tu vijest, istarski turistički djelatnici tada su izražavali razočaranje jer nije uspostavljena najavljivana aviolinija između Pule i Barcelona, dok je svjetsku javnost zabavljala informacija o Guinnessovu rekordu za stand-up predstavu održanu na visini od deset tisuća metara. U novinama od 15. ožujka 2011. našle su se i rasprave o mogućoj novoj teritorijalnoj podjeli Hrvatske, ali i problemi s tek proširenim dijelom pulske obilaznice - teme koje, svaka na svoj način, pokazuju koliko su se očekivanja, planovi i političke okolnosti kroz godine promijenili, a istovremeno i nisu.
(Arhiva Glasa Istre)
No, vratimo se za početak na Trumpa i Brijune, jednu od najzvučnijih vijesti tih dana. Naime, kako se pisalo, predstavnici korporacije u vlasništvu Donalda Trumpa posjetili su Pulu i razgledali potencijalne lokacije za ulaganje. Američko izaslanstvo ugostio je direktor tvrtke Brijuni rivijera Ratomir Ivićič, koji je potvrdio da se ne radi samo o neformalnom obilasku.
- Sastao sam se s predstavnicima tvrtke čiji je vlasnik Donald Trump i moram reći da su bili oduševljeni onim što su vidjeli. Razgledali su otočje Brijuni i još neke lokacije koje ulaze u projekt, rekao je tada Ivićič. Nakon obilaska lokacija američko izaslanstvo sastalo se i s tadašnjim potpredsjednikom Vlade Domagojem Ivanom Miloševićem. Ivićič je podsjetio da je projekt Brijuni rivijera i ranije pobuđivao interes velikih svjetskih investitora, iako je globalna gospodarska kriza donekle usporila investicijski zamah.
U to se vrijeme očekivalo raspisivanje drugog kruga međunarodnog natječaja za najspremnije lokacije - Muzil, Sv. Katarinu, Pinetu i Hidrobazu. No neizvjesnost je izazivao zahtjev Ministarstva obrane da se gotovo trećina Muzila vrati vojsci, što je moglo dovesti u pitanje sudjelovanje te lokacije u projektu. Brijuni rivijera tada se smatrala jednim od ključnih razvojnih projekata hrvatskog turizma. Planirana je izgradnja turističkih resorta visoke kategorije na području brijunske rivijere i otočja Brijuni, uz očekivana ulaganja od gotovo 900 milijuna eura i otvaranje oko 3.500 radnih mjesta.
Istodobno su iz turističkog sektora stigle i manje optimistične vijesti. Španjolski avioprijevoznik Vueling odlučio je da ipak neće uspostaviti izravnu sezonsku liniju između Pule i Barcelona. Linija je mjesecima bila najavljivana, a činilo se da je gotovo dogovorena.
Direktor Turističke zajednice Istarske županije Denis Ivošević izrazio je razočaranje takvom odlukom.
- Vueling neće uspostaviti sezonsku liniju jer njihovi touroperatori nisu pokazali dovoljno interesa za otvaranje nove destinacije. Ne žele ulaziti u dodatni rizik, a na odluku je sigurno utjecalo i poskupljenje goriva zbog sjevernoafričke krize, rekao je onda Ivošević. Procjenjivalo se da bi nova linija dovela oko tri tisuće putnika, što bi bio važan korak u jačanju prisutnosti Istre na španjolskom tržištu. No španjolski touroperatori tada su uglavnom preferirali već poznate destinacije poput Dubrovnika, Zagreba i Plitvičkih jezera.
Među zanimljivijim vijestima iz svijeta našla se i ona o neobičnom Guinnessovu rekordu. Komičari Dara Ó Briain, Jack Whitehall i Jon Richardson održali su stand-up predstavu na letu kompanije British Airways. Tijekom 45 minuta zabavljali su 180 putnika na visini od oko deset tisuća metara, čime su postavili rekord za »najvišu« stand-up komediju.
U domaćim političko-administrativnim raspravama pozornost je privukla studija zagrebačkog Ekonomskog instituta pod nazivom »Učinkovita decentralizacija u Hrvatskoj«. Prema prijedlogu znanstvenika Hrvatska bi se umjesto županija podijelila u sedam velikih regija. Prema tom modelu Istra ne bi bila zasebna regija, nego bi činila zajedničku cjelinu s Primorsko-goranskom županijom, a sjedište regije bilo bi u Rijeci. Studija je također predlagala spajanje manjih gradova i općina radi ekonomske održivosti. Gradovi bi trebali imati najmanje deset tisuća stanovnika, a općine najmanje dvije tisuće, što bi dovelo do ukidanja statusa brojnih manjih istarskih sredina.
U lokalnim vijestima spominjao se i problem na tek proširenom dijelu pulske obilaznice. Tvrtka Cesta, izvođač radova na prvom kilometru proširenja, morala je o vlastitom trošku zamijeniti kompletan gornji sloj asfalta nakon što su ispitivanja pokazala deformacije i zadržavanje vode na kolniku. Radovi na tom kilometru obilaznice koštali su čak 39 milijuna kuna, a problemi su se pojavili već nakon godinu i pol dana, zbog čega je izvođač morao ponovno intervenirati.
(Arhiva Glasa Istre)
Svjetske vijesti tih dana bile su obilježene i dramatičnim događajima u Japanu nakon razornog potresa i tsunamija. Novi snažan naknadni potres magnitude 6 osjetio se i u Tokyju, dok je međunarodna zajednica pomno pratila stanje u nuklearnoj elektrani Fukushima Daiichi Nuclear Power Plant. Prema podacima International Atomic Energy Agency, razina radijacije na ulazu u elektranu tijekom dana je znatno pala, iako je nuklearna kriza već tada bila ocijenjena razinom 6 na međunarodnoj ljestvici nuklearnih nesreća. Hrvatske su vlasti tada pokušale umiriti javnost. Iz Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost priopćili su da na području Hrvatske ne treba očekivati utjecaj radioaktivnosti iz ugroženih japanskih elektrana koji bi zahtijevao mjere zaštite stanovništva.