Naslovnica Glasa Istre na današnji dan, 2014. godine je poprilično intrigantna, a glavni naslov kaže: "Šetnja šumom besplatna, ali ne i biciklistička staza i roštilj". Riječ je o tada novom cjeniku koji su izradile Hrvatske šume.

U Puli šume ipak besplatne

Naime, nakon što su iz Hrvatskih šuma stigle vijesti da će se, prema Pravilniku o korištenju nedrvnih šumskih proizvoda, korištenje dijelova uređenih šumskih površina naplaćivati, mnogi su se, kako piše u uvodu, s nevjericom upitali hoće li se od sada morati plaćati i odlazak u prirodu te što slijedi nakon toga.

Ipak, puno utješniji je naslov članka unutar novina koji kaže: "Šetnja Šijanskom šumom i dalje će biti besplatna". Naime, u tekstu se navodi sljedeće: "Izlazak u park šume u Puli (Šijanska, Busoler), Rovinju (Škaraba i Zlatni Rt) te u posebne rezervate, Motovunsku i šumu Contiju kod Vrsara neće se naplaćivati". Riječ je o izjavi Elvisa Zahtile, tadašnjeg ravnatelja Javne ustanove Natura Histrica, koja upravlja tim zaštićenim područjima.

U nastavku članka pobliže je objašnjena najava Hrvatskih šuma: "Na primjer, naplaćivat će se korištenje izvan šuma na kojima su izgrađeni betonski roštilji i održavaju se travnjaci, postavljene su klupe i sjenice ili je uređen neki drugi popratni sadržaj. Jednak je slučaj i s korištenjem biciklističkih staza: naplaćivat će se korištenje samo onih staza koje smo mi uredili i investirali u popratni sadržaj", dio je izjave Hrvatskih šuma iz spomenutog članka.

Jedna od istaknutih vijesti na naslovnici ovog broja jest i naslov: "Josip Broz Tito se vratio među Fažance". U naslovu unutar novina ipak je objašnjeno da se "vratio", ali samo nakratko. Riječ je o otvorenju izložbi "Među nama" i "Tito na marki" koje se održalo u Multimedijalnom centru u Fažani, u sklopu tradicionalnih Titovih dana. Riječ je, kako stoji u članku, o sjećanju na lik i djelo Josipa Broza, s naglaskom da je velik broj okupljenih na otvaranju izložbi pokazatelj da to sjećanje još uvijek živi, barem kada je u pitanju jug Istre.

(Arhiva Glasa Istre)

- Lani je na izložbi bilo puno ljudi, a ove godine vas je još više. Radujem se što ste došli u ovolikom broju. To znači da delamo dobre stvari i da čuvamo uspomenu na Tita, rekao je tada umirovljeni admiral Martin Matošević, koji je tada ujedno bio i predsjednik zajednice podružnice društva Josip Broz Tito za Istru.

Zanimljivo za Glas Istre, na otvorenju je izložena i fotografija Tita dok čita Glas Istre koja je poslužila za naslovnicu izdanja iz 1968. godine i to u povodu obilježavanja 25. godišnjice izlaska novina. "Na izložbi se mogu vidjeti i posebna izdanja Glasa Istre koja su objavljivana od 5. do 10. svibnja 1980. godine, u povodu Titove smrti", piše u članku.

Podsjetnik na strašne poplave u Slavoniji

Druga po redu istaknuta vijest u tadašnjem izdanju Glasa Istre jest nacionalna, a riječ je o tragičnim poplavama koje su tog proljeća zadesile dijelove Hrvatske (naročito Slavoniju), Bosne i Hercegovine te Srbije. Naslov članka, kojeg prati dramatična fotografija čovjeka koji kroz bujicu nosi dijete, a iza njega se vidi još ljudi koji se probijaju kroz bujice vode, je: "Tisuće u bijegu pred nabujalim rijekama".

(Arhiva Glasa Istre)

A o kolikom je problemu tada bila riječ govori i činjenica da se vijest o poplavama u izdanju Glasa Istre na današnji dan nalazi u dvije rubrike, a obrađuje područje Hrvatske i regije, ali i ostatka svijeta.

U članku koji se odnosi na Hrvatsku piše da tisuće ljudi sa županjskog područja bježe pred vodenim valom. Oni su evakuirani nakon što je Sava probila nasipe u Slavoniji. Također se navodi i da se izlila rijeka Una pa je stanje kritično i na području Hrvatske Kostajnice te Dvora na Uni.

- Stotine evakuiranih, deseci uništenih kuća i imanja, zagađena voda… To su samo neke od posljedica strašnih poplava koje su pogodile Hrvatsku, Srbiju i BiH, rečenice su kojima je novinarka počela članak. "Dok se rijeke ne smiruju, poglede svih, pa i onih koji bi trebali osigurati da do poplava ne dođe, uprti su u nebo. Kiša i dalje povremeno pada te izaziva izlijevanja rijeka čije su razine dosegle najviše razine u posljednjih sto godina", nastavlja novinarka.

Kako se navodi u članku, vodostaj Save se večer prije još uvijek dizao, i to za dva centimetara po satu, što je, kako piše, znatno manje od prijašnjih dana kada se svakih sat vremena dizao za devet centimetara. U tadašnjem trenutku pisanja ovog članka, situacija je, sudeći prema medijskim izvorima, još uvijek bila vrlo rizična i opasna te se nije znalo koliko će, i hoće li uopće nasipi u pojedinim mjestima izdržati pod pritiskom tolike količine vode. U međuvremenu je popustio još niz nasipa na drugim rijekama Hrvatskoj, a situacija ništa bolja nije bila ni u Srbiji i BiH.

Kako stoji u članku, na snazi su još uvijek bile najviše mjere opreza, uključujući intenzivan rad civilnih stožera. Poplavljena područja je, izvještava se, posjetio i današnji hrvatski predsjednik Zoran Milanović, koji je u to vrijeme obnašao dužnost hrvatskog premijera.

- Razgovarali smo o nekim konkretnim iznosima kada sve ovo prođe, komentirao je tada na upit novinara hoće li država isplatiti odštetu stradalim područjima. A kada je riječ o pomoći, u članku stoji i istaknut tekst s obavijesti da se u pomoć uključio i Crveni križ, te podaci o načinima pomoći unesrećenim ljudima.

Povezane vijesti

• LABINŠTINA VAPI ZA TELEFONIMA. Pula seli stanare i ruši staru kuću radi gradnje nebodera na S krivini
• VREMEPLOV: U PRAG VRAĆENO 18 I POL TONA ZLATA KOJE SU NACISTI OPLJAČKALI U RATU, zaseok na pazinštini dobio prvi sunčani kolektor
• VREMEPLOV: U pulsku Mehaniku stigli prvi modeli Zastave Mediteran 1100