Ključni zahvat
Na Velikom Brijunu kreće obnova vodovoda važna za sigurnost cijelog otočja
(Snimila Doria Mohorović)
Na Velikom Brijunu danas je i službeno predstavljen početak radova na obnovi vodovodne mreže, projektu koji zajednički provode Javna ustanova Nacionalni park Brijuni i Vodovod Pula Labin. Riječ je o investiciji vrijednoj 1,74 milijuna eura plus PDV. Već na prvi pogled jasno je da su radovi u punom zamahu - bageri i građevinski strojevi rade na trasi budućeg cjevovoda.
Ravnateljica NP Brijuni Nataša Stojkovski naglasila je kako projekt ima mnogo širi značaj od same obnove cjevovoda.
- Ovaj projekt kojeg provodimo s Vodovodom Pula za nas nije samo obnova infrastrukture, već predstavlja ulaganje u stabilniju, pouzdaniju i dugoročniju održivost samog otoka. Obnova samog cjevovoda, priključaka te hidrantske mreže podiže značajnu razinu protupožarne zaštite koja nam je jako bitna te osigurava pouzdanu vodoopskrbu za posjetitelje našeg parka. Za Nacionalni park Brijuni ovo je zaista važan korak prema modernizaciji i otpornijem sustavu koji će nam osigurati kvalitetnije upravljanje parkom, veću sigurnost i na kraju očuvanje prirodne i kulturne baštine za buduće generacije, rekla je Stojkovski.
Na pitanje jesu li se gosti hotela ili posjetitelji žalili na eventualne probleme uzrokovane starim cijevima, Stojkovski je odgovorila kako poteškoća nije bilo.
- Mogu istaći zaista jako dobru suradnju s Vodovodom Pula i to se sve na vrijeme rješavalo tako da naši gosti hotela i posjetitelji nisu nikada osjetili nekakve nedostatke, kazala je ravnateljica. Zahvalila je i svima koji su sudjelovali u realizaciji projekta, posebno Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije te ministrici Mariji Vučković na potpori.
Predviđeno trajanje radova je, moglo se čuti, šest do osam mjeseci. Projekt obuhvaća obnovu vodovodne mreže na dionici od izlaza podmorskog cjevovoda do Tegetthoffa, obnovu svih priključnih vodova te rekonstrukciju hidrantske mreže, koja je od iznimne važnosti za protupožarnu zaštitu otočja. Direktor Vodovoda Pula Labin Edo Krajcar napomenuo je da je predviđena ugradnja ukupno 2.265 metara vodoopskrbnih cjevovoda od modularnog lijeva profila DN 250, DN 200, DN 150 i DN 100, izgradnja pet podzemnih vodovodnih okana za smještaj mjerno-regulacijske opreme te nova protupožarna hidrantska mreža.
Građevinska dozvola za projekt, naveo je, ishodovana je 2021. godine, a postupak javne nabave pokrenut je prošlog kolovoza. Izvođač radova odabran je 23. prosinca, dok je gradilište otvoreno 31. siječnja. Nadzor nad radovima provodi tvrtka Pulska Via Ing.
Podsjetio je i da je pulski Vodovod sustav vodoopskrbe preuzeo od Nacionalnog parka 2020. godine.
- Vodovod Pula upravlja starim cijevima još iz doba Austro-Ugarske, pa iz doba Italije, Jugoslavije i Hrvatske. Cijelo vrijeme se nešto radilo i krpalo kako bi se sustav održavao u ispravnom stanju, rekao je Krajcar.
Pojasnio kako je riječ o prvoj fazi šireg plana obnove vodoopskrbnog sustava na cijelom otočju.
- Kompletno koncepcijsko rješenje podijeljeno je u pet faza. Ono što sada radimo je prva faza, a ostalo će se raditi kasnije, kazao je.
Upitan koliko je zahtjevno izvoditi radove na otoku, Krajcar je naglasio velike logističke izazove.
- Samo u tri dana prebacili smo 60 kamiona materijala - cijevi, strojarske opreme, rizle i tampona. Jedno je raditi na kopnu, drugo na otoku. Izvođač je morao angažirati brod iz Splita jer takav u Istri ni na Kvarneru nemamo, rekao je Krajcar.
Istaknuo je i važnu podršku institucija u realizaciji investicije.
- Htio bih istaknuti uspješnu suradnju s Hrvatskim vodama, s generalnim direktorom Zoranom Đurokovićem i njegovim zamjenikom Valentinom Dujmovićem, koji su prepoznali značaj investicije. Pod kapom Ministarstva zaštite okoliša, prvenstveno ministrice Marije Vučković, uspjeli smo projekt pokrenuti. Financiranje je osigurano putem Integriranog teritorijalnog programa Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, uz podršku ministrice Nataše Mikuš Žigman, rekao je Krajcar, dodajući kako je veliku pomoć projektu pružio i saborski zastupnik Anton Kliman te Elizabeta Kos, ravnateljica uprave iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twitter
