Un corazón para dos patrias
Kako je Ćićarija dobila svoj radio u Argentini – i traje već 20 godina
U prošlosti sam često pričao o svojoj radijskoj emisiji koja je postala podcast. Dobro, sada je Radio Podcast Bar Croata u Argentini proslavio 20 godina, pohvalio se Ivan Grbac, treća generacija Ćića u Argentini.
Njegov je djed trbuhom za kruhom s krajnjeg sjevera Istre početkom prošlog stoljeća otputovao prema obećanoj zemlji i nikada se nije vratio u rodno selo Podgaće, ali je svojim potomcima usadio ljubav prema domovini. Ivan svoju Hrvatsku i naravno svoju Ćićariju, dan danas nosi u srcu, pa tako uvijek naglašava "Un corazón para dos patrias"/"Jedno srce za dvije domovine".
Kako je sve krenulo
S Argentincem hrvatskih korijena, povremeno razmjenjujemo informacije na Facebooku ili preko mejla. Google prevoditelj naravno radi punom parom, a ovih se dana Ivan, kao jedan od pokretača i voditelja Bar Croata, javio s informacijom o novom jubileju. Počeci Bar Croate, podsjetio je, vezani su uz 2005. godinu i predstavljanje knjige "Vatreni lakat".
- Čini se kao da je jučer u našem gradu Rosariu predstavljena knjiga "Vatreni lakat", koju su napisali nekadašnji hrvatski nogometni reprezentativac Aljoša Asanović i novinar Andrija Kačić Karlin. Ispričali su priču o hrvatskom nogometu onako kako ju je Aljoša doživio iznutra. Jorge Vukovic, Javier Santich i ja, tri prijatelja u dresovima naše hrvatske reprezentacije, iznenadili smo bivšeg igrača s tri vrlo specifična i važna pitanja o povijesti hrvatskog nogometa. Zatim su nas iznenadili poklonivši potpisani primjerak knjige. Taj čin postao je znak, inspiracija. Nakon predstavljanja knjige, otišli smo u jedan bar i shvatili da moramo nešto učiniti za Hrvatsku, ja također za Istru, naravno. Budući da je Jorge bio sportski novinar i već je imao iskustva, odlučili smo se upustiti u novu avanturu, nazvanu Bar Croata. Ime nije bilo slučajno, jer je Jorgeov otac posjedovao bar. I usput rečeno, bar je mjesto susreta, gdje se prijatelji okupljaju kako bi razgovarali o svemu i svačemu. Ostali nismo imali radijskog iskustva, prisjetio se Ivan početne motivacije.
Od početka, naglasio je, ideja je bila promovirati i predstaviti Hrvatsku. Stoga, osim što su dijelili svoje znanje, pozivali su goste u studio i obavljali telefonske intervjue. Tijekom godina mijenjala se tehnologija, studiji i format emisije. Uoči pandemije Bar Croata prelazi u virtualni i streaming oblik, a kasnije postaje podcast. To je potpuno promijenilo način na koji su producirali emisiju i mogli su uživo podijeliti mnoge stvari koje u prošlosti nisu bile moguće. Sada ih prate ne samo iz cijele Argentine već iz svih dijelova svijeta gdje ima Hrvata, a mnogi su s s njima podijelili svoje priče.
- U našim emisijama gostovale su mnoge značajne osobe, obogaćujući ih, bilo iz dijaspore ili iz same Hrvatske. Predstavljeno je nekoliko veterana Domovinskog rata, nešto što nikada nećemo zaboraviti. Naša osobna putovanja često su također postala segmenti našeg programa. Još jedna važna stvar koju treba spomenuti je da od 2006. godine, uz mnogo truda, Hrvatima u Argentini ili inozemstvu dodjeljujemo priznanja koja nazivamo "Hrvatski identitet". Ta su priznanja simbolična, ali u stvarnosti vrednuju doprinos društvu i zajednici. Stoga se primaju s velikim ponosom, naglasio je Grbac.
Od Lanišća do Argentine
Razgovara se o povijesti, događajima u zajednici, kulturi, običajima, sportu, rođendanima slušatelja, glazbi, turizmu, politici, intervjuima, reportažama i aktualnim događajima u zemlji. Ivan nikada ne propušta priliku pričati o Istri, njezinoj povijesti i običajima, novostima i tradiciji, te o svojoj općini Lanišće, voljenoj Ćićariji. U gradu Rosario ima mnogo Istrana, posebno iz laniške općine, zbog čega u studiju vidno mjesto zauzimaju grbovi Istre i Lanišća.
Danas ih je u Radio Podcast Bar Croata u Argentini obično dvoje uživo, ali svojevremeno su dio tima bili i Carlos Bukovac, Tina Zarich, Laura Schneider Covacevich, Elio Milicich, Renata Garbajs i Emilio Cardarelli.
Uz Javiera i Ivana, nekoliko je "dopisnika", poput Carlosa Santamaríje Morezuelasa u Španjolskoj, Branke Bezić u Hrvatskoj, Patricie Avile Kuljiš u Boliviji, Liz Yakisich u Paragvaju i drugih ljudi u Argentini i drugim zemljama koji su doprinijeli svojim znanjem i podijelili svoja iskustva na posebnim događajima u zajednici. Uživo su petkom od 19 do 21 sat po argentinskom vremenu i emitiraju na Facebooku ili YouTubeu.
- I tako smo stigli do 20 godina i nekoliko sijedih vlasi, ali s istim vrijednostima kao od početka, s puno truda, ponosa, strasti i osjećaja, štiteći i afirmirajući Hrvatsku i hrvatski narod. I tako će uvijek biti, poručio je Ivan Grbac.
Trbuhom za kruhom u Argentinu
Odgovor na pitanje odakle u gradu Rosario puno Istrijana, posebno iz laniške općine, svojevremeno je dala Sonia Sincich, profesorica povijesti hrvatskih korijena i docentica na Nacionalnom sveučilištu u gradu Malaguenu u Argentini.
U organizaciji Hrvatske matice iseljenika i Općine Lanišće, svoj istraživački rad "Hrvati u Malaguenu, provincija Córdoba, Argentina - Fenomen lančanog iseljavanja u razdoblju 1923. - 1930.", u listopadu 2010. godine prezentirala je u Lanišću te istaknula da su siromašni mladići iz sela s obronaka Ćićarije, mjesecima brodom putovali do obala Južne Amerike, a potom do rudarskih regija središnje Argentine, trbuhom za kruhom.
Završetak Prvog svjetskog rata, europski gospodarski slom i talijanska okupacija hrvatskog teritorija, dijela Istre i dalmatinske obale, bili su, ocjenila je Sincich, glavni razlozi koji su potakli mnoge Hrvate da emigriraju u Argentinu, gdje je nacionalna vlada poticala prekomorsku imigraciju kao dio programa gospodarskog i društvenog preobražaja.
Hrvate su u Malaguenu, u najvećem broju predstavljali pojedinci porijeklom iz istarskog sela Prapoća, jer radilo se o lančanoj migraciji koja se zasniva na rodbinskim vezama. No, samo se jedna grupa mještana Prapoća nastanila u tom mjestu. Neki su ostali u Buenos Airesu, dok su se drugi usmjerili prema gradu Rosario u provinciji Santa Fe. Među mladima u Argentini, porijeklom iz Hrvatske, prenijela je tada Sincich, postoji jak osjećaj pripadnosti hrvatskim prostorima, zainteresirani su za zemlju svojih korijena, okupljaju se u Hrvatskom domu u Malaguenu, a Argentinac Ivan Grbac porijeklom iz Podgaća, u gradu Rosariu vodi radijski program kojim promovira hrvatsku kulturu i jezik.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
