Zvjezdarnica Višnjan i ove je godine pokrenula ciklus edukativnih predavanja pod nazivom "Petkom u 7". Riječ je o programu koji nije niz klasičnih znanstvenih tribina, već publici donosi raznolike teme od suvremenih znanstvenih spoznaja i tehnoloških izazova do aktualnih društvenih pitanja, umjetnosti, arhitekture i putopisnih iskustava.

Čast da, pred mnogobrojnom publikom, otvori ovogodišnji ciklus pripala je istaknutom astronomu i dugogodišnjem voditelju višnjanske zvjezdarnice Koradu Korleviću, koji je održao predavanje pod nazivom "Globalne i lokalne promjene".

Klimatske promjene

Korlevićev nastup otvorilo je niz pitanja o smjeru u kojem se kreće suvremena civilizacija. Naglasio je kako se kolaps društva, ako do njega dođe, neće dogoditi zbog same prirode, već zbog gustoće civilizacije i sustavnog uništavanja bioraznolikosti. Upozorio je i na europske projekcije prema kojima bi u Istri u budućnosti moglo živjeti i do četiri milijuna ljudi, pri čemu bi prostor od Trsta do Pule bio gotovo potpuno urbaniziran, a priroda poprilično uništena.

(Snimio Zvonimir Guzić)

Govoreći o klimatskim promjenama, istaknuo je kako je riječ o cikličkim procesima koji prate Zemlju kroz čitavu njezinu povijest. Podsjetio je da iz posljednjeg ledenog doba izlazimo već oko 12 tisuća godina te da je porast temperature u tom kontekstu prirodan proces. Ključni uzrok dugoročnih klimatskih izmjena vidi u promjenama nagiba Zemljine osi, koji se kroz približno 20 tisuća godina mijenja između 22 i 24 stupnja, što uvjetuje smjene toplih i ledenih razdoblja. Uz to, na klimu utječu i manji prirodni ciklusi od zagrijavanja oceanskih masa, 11-godišnjih ciklusa Sunčeve aktivnosti do 22-godišnje promjene Sunčeva magnetskog polja. Klima je, zaključio je, zbroj svih tih utjecaja, potvrđujući misao da je promjena jedina konstanta.

Posebno se osvrnuo na rast koncentracije ugljičnog dioksida, naglasivši kako se u javnosti često zanemaruje činjenica da još snažniji učinak na zagrijavanje atmosfere ima vodena para. Prema njegovim riječima, porast temperature od najmanje dva stupnja do kraja stoljeća gotovo je siguran. Zanimljivim smatra podatak da veći dio emitiranog CO2 ne ostaje u atmosferi, već završava u dubinama oceana, gdje pod visokim tlakom ostaje zarobljen, što je u posljednjih dvadeset godina pridonijelo njihovu zagrijavanju. Upozorio je na potencijalnu opasnost naglog oslobađanja tih količina, usporedivši ga s otvaranjem boce mineralne vode samo u neusporedivo većim razmjerima.

Društvene promjene

Kada je riječ o lokalnim posljedicama, Korlević predviđa da bi Istra s vremenom mogla poprimiti obilježja suptropske klime, slične današnjem Izraelu. To bi značilo promjene u ribljem fondu, dolazak toplomorskih vrsta, drugačije obrasce bolesti, češće toplinske udare, ali i nove poljoprivredne kulture poput mogućnosti uzgoja banana u dogledno vrijeme.

Predavanje je zaključio opisom društvenih promjena. Smatra da će se društvo podijeliti na one koji će se znati prilagoditi i aktivno učiti te na pasivne potrošače. Upravo zato naglasio je važnost obrazovanja i kritičkog promišljanja, jer nas, kako je rekao, očekuje "interesantno vrijeme" koje, osim promjena, donosi i prilike.

- Zamislite dolazak jednog veliko tsunamija. Većina će ljudi u panici pobjeći od opasnosti, međutim postoje i oni koji će uzeti dasku i iskoristiti priliku da surfaju na ogromnom valu, rekao je Korlević.

Što bi se dogodilo da nestane čovjek?

Na samom kraju predavanja zanimljivo pitanje postavio je dječak Patrik iz publike. Što bi se dogodilo kada bi čovjek nestao sa Zemlje?

(Snimio Zvonimir Guzić)

- Priroda bi napravila jednu veliku feštu. Ipak, nestankom ljudi nestale bi i neke životinjske vrste koje su se kroz stoljeća prilagodile suživotu s čovjekom poput domaćih životinja i kućnih ljubimca koji ovise o ljudskoj skrbi. Slično vrijedi i za određene poljoprivredne kulture, poput kukuruza i pšenice, koje su rezultat dugotrajnog uzgoja i selekcije te su navikle na ljudsku njegu i zaštitu, odgovorio je znanstvenik.

Zagrijavanje oceana

Porast temperature od najmanje dva stupnja do kraja stoljeća za Korlevića je gotovo sigurno. Zanimljivim smatra podatak da veći dio emitiranog CO2 ne ostaje u atmosferi, već završava u dubinama oceana, gdje pod visokim tlakom ostaje zarobljen, što je u posljednjih dvadeset godina pridonijelo njihovu zagrijavanju. Upozorio je na potencijalnu opasnost naglog oslobađanja tih količina, usporedivši ga s otvaranjem boce mineralne vode samo u neusporedivo većim razmjerima.

Najava idućih gostovanja i fešti

Predavanja u sklopu ciklusa "Petkom u 7" održavaju se petkom u 19 sati u grijanom prostoru geodetske kupole na Tičanu, a ulaz je slobodan bez potrebe za prethodnom rezervacijom. Već 6. ožujka gostuje svjetski putnik Goran Blažević s predavanjem "Usporeno putovanje", u kojem će podijeliti iskustva dalekih putovanja. Drugog petka u ožujku, 13. ožujka, u Višnjan stiže psiholog Toni Erdfeld s provokativnim predavanjem "ChatGPT kao psiholog: Genijalna ideja ili opasan eksperiment?". U fokusu će biti pitanja granica između podrške i manipulacije u vremenu kada umjetna inteligencija sve češće preuzima ulogu "priručne psihološke pomoći".

Ciklus će zaključiti poznati dizajner Boris Ružić predavanjem "Umjetnost prije arhitekture", u kojem će govoriti o snažnom emocionalnom iskustvu koje nastaje u susretu čovjeka s umjetničkim djelom i prirodom. Osim predavanja, proljeće i ljeto na Zvjezdarnici donose i posebna događanja. Dana 3. travnja održat će se "Astro Night" – večer otvorenih vrata zvjezdarnice, dok je 21. lipnja rezerviran za tradicionalni Astrofest povodom ljetnog solsticija, koji svake godine okuplja brojne posjetitelje. Posebno svečano bit će i na kraju godine, kada će Astronomsko društvo Višnjan obilježiti velikih 50 godina od osnutka, a jubilej će biti proslavljen prigodnom feštom i bogatim programom za vrijeme zimskog solsticija.

Povezane vijesti

• NAKON ŠTO JE IZDANO CRVENO UPOZORENJE ZA ČOVJEČANSTVO Korado Korlević: Za Istru i Hrvatsku nema panike, nas štite Alpe. U najgorem slučaju možemo postati izrazito suha stepa
• ZA 50 GODINA ISTARSKI POLUOTOK BI MOGAO BI POSTATI NEPREPOZNATLJIV: Rovinj će postati otok, more će prekriti dijelove Pule, Umaga i Poreča, a unutrašnjost Istre nalikovat će na suptropsku Siciliju
• KLIMATSKI AKTIVISTI: Potrebe ranjivih ljudi u svijetu žrtvovane su na oltaru sebičnosti bogatog svijeta