Veliko priznanje
Istarska supa postala kulturno dobro Hrvatske, običaj iz konobe sada je i službeno zaštićen
Istarska supa, jedinstveni tradicijski napitak istarskog poluotoka, točnije njezino umijeće pripreme, službeno je upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, čime je potvrđena njezina iznimna vrijednost kao dijela nematerijalne kulturne baštine.
Medijska objava uvrštenja istarske supe u Registar službeno je obavljena u mjestu samog začetka priče – u konobi/podrumu u Rovinjskom Selu, u kojem je još prije dvanaest godina, uz veliko ognjišće i s nekolicinom entuzijasta, započelo njezino festivalsko predstavljanje i natjecanje u umijeću pripremanja.
Naime, to najveće istarsko selo, koje ove godine slavi 500. obljetnicu osnutka, odigralo je važnu ulogu u medijskoj promociji i kreiranju jednog posebnog festivala. Uz Seljane, koji su istarsku supu "stavili pod svoju kapu", najveće zasluge za njezinu promociju, naravno, idu Udruzi "AgroRovinj", Gradu Rovinju i Istarskoj županiji, koji su Festival zdušno podupirali.
- Ovo je izuzetno veliko priznanje tradiciji koja je opstala zahvaljujući ljudima i zajednici, ali i važan poticaj za njezino daljnje očuvanje, istaknuo je na konferenciji za novinare gradonačelnik Rovinja Emil Nimčević, dodavši i da istarska supa, pored svoje gastronomske vrijednosti, predstavlja običaj i ritual zajedništva, kao i dio identiteta čitave Istre.
Više riječi o samom postupku upisa u Registar iznio je Kristijan Damjanić, predsjednik Udruge "AgroRovinj", koja upravo ove godine bilježi i trideset godina od osnutka.
- Uz veliku pomoć pokojnog Davora Šišovića, poznatog istarskog novinara, publicista i književnog kritičara, Udruga AgroRovinj pripremila je prijavu i podnijela zahtjev Ministarstvu kulture i medija RH, rekao je Damjanić, apostrofirajući i kuhara Josipa Pina Kuhara kao velikog promotora istarske supe, te dr. Tamaru Đerić Nikolić, koja je odigrala veliku ulogu u samom procesu kandidature.
- Istarska supa zaslužuje biti priznata kao kulturno dobro RH jer ne predstavlja samo recept, nego živi običaj koji se u Istri prenosi generacijama. U postupak smo ušli s jasnom namjerom da je zaštitimo i sačuvamo njezinu izvornost te potaknemo prijenos znanja na mlađe generacije. Ovo je važna potvrda da ono što smo godinama radili kroz Festival i druge aktivnosti ima smisla i vrijednost, te je obaveza i motivacija da nastavimo još snažnije, poručio je dr. Damjanić, predsjednik Udruge koja je, uz podršku Grada Rovinja i Istarske županije, podnijela prijavu za uvrštenje istarske supe u Registar.
Okupljenima se obratio i Ezio Pinzan, županijski pročelnik za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodno gospodarstvo, koji je u ime Županije i osobno čestitao Udruzi na valorizaciji tradicijskog proizvoda i očuvanju tradicije.
Dodajmo i da su predstavnici medija, nakon održane konferencije za novinare, imali priliku vidjeti i snimiti kako se priprema tradicionalna istarska supa. I, naravno, okusiti njezinu kvalitetu i razlog zbog čega je upisana u Registar kulturne baštine RH.
Kazivači s terena navode da istarska supa postoji "od starine", a prema rekonstrukciji dobi kazivača može se tvrditi da je istarska supa nedvojbeno prisutna u svijesti stanovništva Istre najmanje četiri generacije unatrag. Postoje i mišljenja da istarska supa svoje podrijetlo vuče od antičkog napitka kykeon, a jelo slično istarskoj supi spominje se i u knjizi recepata grofa Nikole Zrinskog iz 17. stoljeća. Takvi tragovi upućuju na širi mediteranski kulturni obrazac zajedničkog blagovanja vina, maslinova ulja i proizvoda od žitarica.
Pisani zapisi o istarskoj supi relativno su novijeg datuma i najčešće potječu iz medijskih priloga te etnografskih zapisa o tradicijskom životu Istre posljednjih pedesetak godina. Tradicionalni način pripreme od kraja 1960-ih prenesen je i u istarsko ugostiteljstvo.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twitter
