(Snimio Milivoj Mijošek)
U godini na izmaku realizirali smo i pokrenuli niz projekata koji izravno utječu na svakodnevni život naših građana, ali ako govorimo o onima koji najviše doprinose kvaliteti života na istarskom poluotoku, tada prije svega moram istaknuti ulaganja u obrazovanje, zdravstvo i socijalnu skrb. Spomenuo bih dovršetak gradnje i opremanja Odjela za dječju rehabilitaciju u Rovinju, početak dogradnje matične zgrade Doma za starije Alfredo Štiglić u Puli i izgradnju Talijanske osnovne škole u Novigradu, koja je pri kraju, rekao nam je na početku razgovora istarski župan Boris Miletić, s kojim smo razgovarali o učinjenom u ovoj godini, kapitalnim projektima, planovima za sljedeću godinu kao i aktualnostima.
U ovom, kao i u prethodnom mandatu, kao prioritete ističete obrazovanje, zdravstvo i socijalnu skrb. Što je najvažnije učinjeno na tim područjima u 2025. godini?
- U ovom, kao i u prethodnom mandatu, vrlo jasno smo definirali prioritete – obrazovanje i sport, zdravstvo te socijalnu skrb. Smatram da u svakoj organizaciji, ali i u svakoj zajednici, odgovoran lider mora jasno postaviti prioritete jer to uvelike olakšava donošenje odluka i usmjeravanje javnih sredstava tamo gdje su ona najpotrebnija. To je odgovornost svakog javnog dužnosnika, bilo da je riječ o općinskom načelniku, gradonačelniku ili, u ovom slučaju, županu.
(Snimio Milivoj Mijošek)
Kada jasno definirate prioritete te ih pretočite u konkretne programe, mjere i projekte, onda je i upravljanje javnim novcem učinkovitije, a odluke se donose brže i odgovornije.
Govoreći o ova tri područja, važno ih je promatrati kroz dva aspekta. Prvi se odnosi na infrastrukturu u obrazovanju, sportu, zdravstvu i socijalnoj skrbi, gdje smo u 2025. godini realizirali niz projekata ili su oni u fazi realizacije. Konkretno, što se tiče socijalne skrbi govorimo o novih 409 mjesta u domovima za starije diljem Istre.
No, jednako su važni i programi koji su izravno usmjereni na korisnike. U tom kontekstu posebno želim istaknuti Program mjera za zadržavanje i privlačenje djelatnika u javnom zdravstvu i socijalnoj skrbi, u koji Istarska županija ulaže značajna sredstva i koji već daje konkretne rezultate. Svi znamo koliko su liječnici, medicinsko, ali i nemedicinsko osoblje u zdravstvu i socijalnoj skrbi neophodni za osiguravanje kvalitetne, dostupne i pravovremene usluge svim građanima.
Drugi program koji želim istaknuti, osobito na izmaku godine u kojoj je Istarska županija nosila, a još uvijek nosi, prestižnu titulu Europske regije sporta, odnosi se na programe kroz naš Fond za razvoj sporta. Kroz taj fond educirali smo više od 350 trenerica i trenera, pri čemu je Istarska županija u potpunosti financirala njihovu edukaciju. Treneri i trenerice nositelji su svakog sportskog kluba, a dodatna znanja i kompetencije omogućuju im da kvalitetnije rade s djecom, mladima i svim građanima koji se bave sportom.
Kao iznimno važan ističem i program zavičajnosti, koji provodimo putem Upravnog odjela za kulturu i zavičajnost u predškolskim ustanovama te osnovnim i srednjim školama. U današnjem globaliziranom svijetu, u kojem su informacije lako dostupne kroz različite platforme, izuzetno je važno djeci i mladima prenositi znanja o vlastitom zavičaju, kulturi, tradiciji i identitetu. To je obveza svake zajednice, pa tako i naše Istre.
Kao jedna od mjera privlačenja deficitarnih kadrova u zdravstvu, u tijeku je uređenje bivše Mornaričke bolnice, u kojoj će biti stanovi za deficitarne zdravstvene djelatnike. U kojoj je fazi taj projekt?
- Kada želite zaposliti medicinsko osoblje u javnozdravstvenom sustavu, kao i u sustavu socijalne skrbi - liječnike, medicinske sestre i tehničare - osobito ako dolaze izvan Istre, jedno od prvih pitanja koje postavljaju je: gdje ću živjeti? Svi smo svjesni utjecaja turizma i problema nedostatka stanova za dugoročni najam. Stanova objektivno ima, ali se u pravilu dio njih u proljetnim i ljetnim mjesecima povlači s tržišta dugoročnog najma zbog turističkog iznajmljivanja jer vlasnici žele tu nekretninu nešto više unovčiti kroz iznajmljivanje turistima. Upravo tu nastaje problem nesigurnosti stanovanja za ljude koji dolaze raditi u naše javne sustave.
Zbog toga smo i pokrenuli projekt uređenja bivše Mornaričke bolnice, u sklopu kojeg se grade 22 stana namijenjena deficitarnim zdravstvenim djelatnicima. Projekt je u tijeku, a plan je da stanovi budu dovršeni, potpuno opremljeni i spremni za useljenje u proljeće 2026. godine. Na taj ćemo način osigurati dugoročni i stabilni smještaj za 22 zdravstvena djelatnika i njihove obitelji, što je važan preduvjet za njihov dolazak i ostanak u Istri.
Time ne rješavamo samo pitanje stanovanja za one koji su već zaposleni, već stvaramo dodatni poticaj i za one koji razmišljaju o dolasku u Istru, znajući da nam upravo takvog kadra kronično nedostaje.
Što se tiče samog načina dodjele stanova, inzistirat ću na tome da kriteriji i cijeli postupak budu maksimalno jasni, javni i transparentni, kako ne bi bilo nikakvih dvojbi ili nejasnoća. Smatram da je to jedini ispravan i odgovoran pristup kada govorimo o upravljanju javnim resursima.
Većinom glasova na Skupštini Istarske županije izglasan je proračun za 2026. Godinu u iznosu od 313,8 milijuna eura, čime će se financirati i brojni razvojni projekti. Koji su po Vama najznačajniji, i što bi posebno izdvojili iz proračuna za narednu godinu?
- Volio bih istaknuti dvije, po meni izuzetno važne stvari. Prije svega, smatram da se u povijesti Istarske županije nije dogodio ovako velik investicijski ciklus u području školstva. Riječ je o izgradnji novih škola, dogradnji postojećih školskih objekata te izgradnji novih školskih sportskih dvorana.
Naravno, pritom koristimo sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, ali i vlastita proračunska sredstva, kao i sredstva osigurana u suradnji s jedinicama lokalne samouprave. Međutim, činjenica je da u tako kratkom razdoblju nikada nije izgrađen toliki broj škola i sportskih dvorana. Upravo to je investicijski ciklus koji smo započeli i koji ćemo dovršiti.
Drugi veliki iskorak koji me osobito veseli, s obzirom na to da smo pomorska regija, odnosi se na velika ulaganja u lučka područja i pomorsku infrastrukturu. Smatram da na tom području nije bilo ovako snažnih investicija još od razdoblja Austro-Ugarske.
Pulski lukobran, koji je u vrijeme Austro-Ugarske Monarhije bio najveći investicijski projekt ratne mornarice, sada ide u sanaciju i dogradnju, čime će konačno biti u potpunosti dovršen. Istodobno, gradit će se potpuno novi lukobran na otoku Katarina, kojim će se zaštititi lučko područje grada Rovinja, kao i komunalna lučica Dajla – Belveder u Novigradu.
Pulski lukobran (Arhiva Glasa Istre)
Riječ je o projektima vrijednima više desetaka milijuna eura i uvjeren sam da ćemo njihovom realizacijom napraviti velik iskorak za razvoj naših lučkih područja. Istra je poluotok okružen morem s tri strane, pomorska smo regija i takva ulaganja bila su nasušna potreba.
Uz ova tri izuzetno značajna kapitalna projekta, u proračunu su planirani i brojni manji, ali jednako važni zahvati, poput izgradnje komunalne lučice na pulskoj Bunarini i drugih projekata koji dodatno podižu kvalitetu života i infrastrukturu duž cijele istarske obale.
Na županijskoj Skupštini vodile su se burne rasprave oko Kaštijuna. Hoće li se taj dugogodišnji problem riješiti u narednoj godini, i na koji način?
- Po pitanju Kaštijuna, odnosno Županijskog centra za gospodarenje otpadom, kao što sam to više puta javno istaknuo, imperativ je uklanjanje neugodnih mirisa. To je problem koji zajednički moramo, ali i možemo riješiti, ako za to postoji jasna volja svih uključenih.
O toj sam temi u više navrata razgovarao s gradonačelnikom Pule, gospodinom Peđom Grbinom, i uvjeren sam da je i njemu iskreno stalo da se taj dugogodišnji problem konačno riješi. Jer, ponovit ću već više puta izgovorenu rečenicu - da se s Kaštijuna ne šire neugodni mirisi, to danas ne bi bila tema rasprave. U tom bi slučaju svi mogli biti zadovoljni činjenicom da smo, kao pioniri u Hrvatskoj, uz Marišćinu u Primorsko-goranskoj županiji, među prvima ispunili visoke kriterije i norme iz područja ekologije i zaštite okoliša koje je Hrvatska preuzela prilikom pristupanja Europskoj uniji.
U suradnji s gradovima i općinama, uz primjenu postojećih tehničkih rješenja, a po potrebi i određenih dodatnih tehnologija, problem neugodnih mirisa moguće je kratkoročno ublažiti, odnosno svesti ga na najmanju moguću mjeru, a tijekom ovog mandatnog razdoblja i u potpunosti riješiti kako ŽCGO Kaštijun više ne bi bio izvor neugodnih mirisa i da ljudi koji žive u njegovu neposrednom okruženju mogu, u punom smislu te riječi, normalno i kvalitetno živjeti. Centar je dobio i novu direktoricu kojoj želim puno uspjeha u radu.
Na Županijskoj skupštini usvojen je Vaš amandman za izradu stručne podloge za uspostavu sustava gospodarenja biootpadom na razini županije u iznosu od 50.000 eura.
- Pomno sam slušao prijedloge svih vijećnica i vijećnika u Županijskoj skupštini, a konkretno na ovaj moj amandman utjecale su dvije inicijative. Prva je došla od vijećnika Enca Crnoborija i Hrvatske stranke umirovljenika, dok je druga inicijativa, u konačnici i kroz amandman, podnesena od strane stranke Možemo! i gradonačelnice Pazina, gospođe Suzane Jašić. Upravo na temelju tih prijedloga osigurali smo sredstva za izradu stručne podloge i studije. Cilj je izrada kvalitetne i cjelovite podloge za uspostavu sustava gospodarenja biootpadom na razini cijele Istarske županije. Riječ je o organskom otpadu koji danas u velikoj mjeri završava u miješanom komunalnom otpadu, a posljedično i na Kaštijunu, iako ga je moguće izdvojiti i znatno kvalitetnije iskoristiti.
Naime, biootpad ima značajan energetski potencijal, ponajprije u obliku proizvodnje bioplina, koji se potom može koristiti za proizvodnju električne ili toplinske energije. Time se s jedne strane dobiva korisna energija, a s druge se smanjuje količina organskog otpada u miješanom komunalnom otpadu, čime se izravno smanjuje i proces njegove razgradnje, koji je jedan od glavnih uzroka neugodnih mirisa s Kaštijuna. Rješenje problema postoji, samo treba dobra volja, a ako ima dobra volje sve se može riješiti.
Godina za nama je bila i izborna, gdje su glasači dali povjerenje Vama kao nositelju Nezavisne liste Borisa Miletića da vodite Istarsku županiju u novom mandatu. Nedavno ste potpisali sporazum o suradnji s IDS-om, strankom čiji ste član bili donedavno, te ste na taj način učvrstili poziciju i stabilnu većinu u županijskoj Skupštini. Već ste komentirali da dijelite zajedničke vrijednosti u svojim programima, a što to znači za građane Istre u aktualnom sazivu istarskog "parlamenta"?
- Mislim da je to jedan prirodan tijek događaja, s obzirom da smo i u prošlom četverogodišnjem mandatu imali kvalitetnu i konstruktivnu suradnju između predstavničkih i izvršne vlasti. U ovom novom mandatu klub vijećnika s moje nezavisne liste i klub vijećnika IDS-a, zajedno s koalicijskim partnerima – Hrvatskom strankom umirovljenika, Strankom umirovljenika, Istarskom strankom umirovljenika, Akcijom mladih – kao i novoizabranim predstavnicima nacionalnih manjina, odnosno Samostalne srpske demokratske stranke te predstavnikom Talijanske nacionalne zajednice, čine stabilnu i potrebnu većinu u Županijskoj skupštini. Takva većina omogućuje odgovorno donošenje odluka i nesmetan rad, što je u konačnici u interesu svih građana Istre.
S obzirom na to da su naše vrijednosti i programi u velikoj mjeri isprepleteni i kompatibilni, smatram da je potpisivanje sporazuma o suradnji bio logičan korak. A nije slučajno da smo ga simbolično potpisali u Istarskoj sabornici - upravo kako bismo građanima poslali jasnu poruku stabilnosti, sigurnosti i političke odgovornosti.
Za građane Istre to znači jamstvo da će suradnja između izvršne i predstavničke vlasti u aktualnom sazivu Županijske skupštine funkcionirati kvalitetno, učinkovito i u službi razvoja, rasta i boljeg standarda života u cijeloj Istri.
Koje nove projekte Istarske županije u godini pred nama bi izdvojili?
- U godini pred nama izdvojio bih nekoliko novih projekata koji odgovaraju na konkretne potrebe društva i izazove s kojima se svakodnevno susrećemo. Prije svega, iznimno mi je važna uspostava Regionalne mreže za podršku stranim radnicima i njihovim obiteljima, svjestan činjenice da ih je na području Istre iz godine u godinu sve više i da su postali neizostavan dio našeg gospodarstva i javnih sustava.
Koristim ovu priliku da još jednom najoštrije osudim napad na stranog radnika koji se prošle subote dogodio u Puli. Smatram da prije svega moramo biti ljudi, pokazati više empatije i ljudskosti. Riječ je o ljudima koji su ovdje došli raditi i osigurati egzistenciju za sebe i svoje obitelji. Kada bi situacija u njihovim domicilnim državama bila bolja, vrlo vjerojatno ne bi napuštali svoje domove, baš kao što su nekada naši nonići odlazili trbuhom za kruhom u Sjevernu i Južnu Ameriku ili Australiju. Upravo zato smatram iznimno važnim uspostaviti centar koji će stranim radnicima pružati podršku, od informiranja i edukacije o našoj kulturi, tradiciji i jeziku, do pomoći u rješavanju svakodnevnih pitanja, pravnih savjeta i drugih potreba. Time šaljemo jasnu poruku da je Istra regija otvorenosti, solidarnosti i poštivanja ljudskog dostojanstva.
Drugi projekt koji smatram iznimno važnim odnosi se na uspostavu Centra za sigurniji internet. U današnje vrijeme, posebno vodeći računa o djeci i mladima koji velik dio svog vremena provode u virtualnom svijetu društvenih mreža i digitalnih platformi, nužno je imati savjetodavno i stručno tijelo koje će se baviti oblicima nasilja i drugih negativnih pojava koje se događaju u digitalnom prostoru. Iako se odvijaju u virtualnom okruženju, njihove su posljedice vrlo stvarne i izravno pogađaju naše mlade.
Drago mi je što smo dogovorili suradnju s relevantnim institucijama te što ćemo već u 2026. godini imati Centar za sigurniji internet i na području Istarske županije, čime dodatno jačamo sustav prevencije, zaštite i podrške djeci, mladima i njihovim obiteljima.
Što bi poručili građanima Istre?
- Prije svega želim svim građankama i građanima Istarske županije zaželjeti miran i sretan Božić te ugodne blagdane. Ujedno im želim dobro zdravlje te uspješnu, ispunjenu i sretnu 2026. godinu, uz poruku koju sam malo prije spomenuo - da prije svega budemo ljudi, da si međusobno pomažemo gdje god možemo. Kao što me naučio jedan stari iskusni kolega, lijepo je pomoći ukoliko možeš pomoći, ali nikada nemoj nikome odmoći. Stoga, vodimo se tom mišlju da budemo prije svega ljudi, da si pomažemo. Živimo u jednom od najljepših kutaka na ovoj kugli Zemaljskoj i na tome trebamo biti zahvalni. Važno je cijeniti ono što imamo, ali i čuvati naše temeljne vrijednosti, tradiciju i identitet, kako bi naša Istra i dalje ostala izuzetno poželjno mjesto za život i rad.