Projekt nuklearne elektrane ne može se i neće realizirati u Istri, kategorički nam je odgovorio istarski župan Boris Miletić, na pitanje o mogućnosti gradnje "nuklearke" na mjestu sadašnje termolektrane u Plominu.

S druge strane, iz Ministarstva gospodarstva na isto pitanje odgovaraju kako moguće lokacije buduće nuklearne elektrane ne podliježu nagađanjima, pri čemu nismo dobili konkretan odgovor na pitanje razmatra li se i mogućnost gradnje takve elektrane u Plominu.

Nepovoljna ponuda

Upite smo poslali nakon što je prošlog tjedna naš list pisao o slovenskoj ponudi Hrvatskoj za sudjelovanje u izgradnji novog bloka NE "Krško", ali daleko nepovoljnijoj od sadašnjeg načina upravljanja nuklearkom u kojoj svaka strana ima 50 posto udjela, te nakon što je saborski zastupnik IDS-a Dalibor Paus zatražio od ministra gospodarstva Ante Šušnjara jasan odgovor na pitanje razmatra li se mogućnost gradnje nuklearne elektrane na toj lokaciji.

Prema slovenskom prijedlogu, na koji se Hrvatska treba očitovati do konca rujna, najkasnije početkom listopada, Hrvatskoj se nudi tek jedna četvrtina suvlasništva u budućoj nuklearki i to bez prava odlučivanja, drugu četvrtinu dobilo bi slovensko državno elektroenergetsko poduzeće GEN, dok bi slovenska vlada imala 51 posto vlasništva nad nuklearkom.

Hrvatska, prema istom prijedlogu, ne bi smjela koristiti struju proizvedenu u Krškom nego bi, shodno suvlasničkom udjelu, dobila četvrtinu profita od prodaje struje isključivo na slovenskom tržištu.

Takva je ponuda odmah u javnom prostoru i u Saboru izazvala rasprave o potrebi gradnje vlastite nuklearke koju takav projekt zagovara već duže vrijeme i to neovisno o mogućem dogovoru sa Slovenijom oko NE "Krško", tvrdeći da se gradnjom nuklearne centrale na svojem teritoriju dobiva geopolitički i sigurnosni kontekst te da je to put kojim Hrvatska mora ići.

Kako ministar Šušnjar niti u jednom od svojih istupa, pa ni u odgovoru Daliboru Pausu nije spominjao moguće lokacije, o realnim mogućnostima da to bude u Plominu upit smo poslali Istarskoj županiji, odnosno županu Miletiću.

Zanimalo nas je u prvom redu je li gradnja nuklearne elektrane moguća prema prostornom planu, odnosno što je moguće graditi na lokaciji postojeće TE "Plomin", nakon njezina gašenja najavljenog za 2033. godinu, kao i kakav je stav župana po pitanju izgradnje nuklearke.

– U Prostornom planu Istarske županije za lokaciju TE "Plomin" definirano je da se unutar termoenergetskog kompleksa TE "Plomin" mogu rekonstruirati postojeći i/ili graditi novi zamjenski proizvodni blokovi.

Kod rekonstrukcije postojećih i/ili gradnje novih zamjenskih proizvodnih blokova, u cilju zaštite ljudi i okoliša uvjetuje se primjena najsuvremenijih (naprednijih i "čišćih") proizvodnih tehnologija i najučinkovitijih mjera zaštite, (npr. plin ili obnovljivi izvori energije) što se prvenstveno odnosi na TE "Plomin" čijom će se izgradnjom značajno povećati ukupna snaga kompleksa s postojećih 335 MW na 710 MW.

Dakle, na toj lokaciji nije moguća gradnja nuklearne elektrane, već isključivo postrojenja baziranih na plinu ili obnovljivim izvorima energije, odgovoreno nam je na prvi dio našeg pitanja.

Obnovljivi izvori

Župan Boris Miletić u svom je odgovoru bio prilično jasan, podsjetivši da je Istra najturističkija regija u Republici Hrvatskoj, koja čini trećinu hrvatskog turizma i godišnje privuče više od 5 milijuna turista, a ti gosti ostvare oko 30 milijuna noćenja.

– Turizam u Istri predstavlja ključnu gospodarsku granu, s prihodima koji čine najmanje sedam posto bruto domaćeg proizvoda Republike Hrvatske. To jasno pokazuje koliko je razvoj turizma važan za našu regiju, kao i za cijelu zemlju.

Svi smo svjesni da razvijeni turizam i nuklearne elektrane, s njihovim potencijalnim rizicima i posljedicama na okoliš, jednostavno ne idu zajedno.

Stoga sam uvjeren da se takav projekt ne može i neće realizirati u Istri. Kao istarski župan, želim naglasiti da nemam nikakve informacije o eventualnim namjerama da se na području Plomina izgradi nuklearna elektrana.

Istarska županija priprema razvojnu strategiju kako bismo maksimalno koristili obnovljive izvore energije, a pritom mislim na sunčevu energiju i potencijal vjetra.

Cilj naše politike je održiva energetska budućnost na dobrobit naših građana i našeg okoliša. Daljnji razvoj naše regije vidim u održivosti, obnovljivim izvorima energije, očuvanju prirode i, naravno, očuvanja našeg turističkog identiteta, rekao je Miletić.

Iz Ministarstva gospodarstva, kako smo već naveli, konkretan odgovor o lokacijama nismo dobili, uz kratko objašnjenje kako će o tome odlučivati stručne analize.

– Što se tiče lokacija za potencijalnu gradnju nuklearne elektrane u Hrvatskoj, pa tako i lokacije Termoelektrane "Plomin", važno je naglasiti da se radi o procesu koji se temelji isključivo na stručnim analizama te znanstvenim i tehničkim kriterijima.

Zbog osjetljivosti i složenosti teme, lokacije ne podliježu nagađanjima. Hrvatska pitanju nuklearne energije pristupa sustavno i s velikom ozbiljnošću.

U tom kontekstu, stručne analize i sva razmatranja zadaća su i Radne skupine za nuklearnu energiju. Nuklearna energija prepoznata je kao čist i stabilan izvor koji doprinosi dekarbonizaciji i postizanju ugljične neutralnosti Europske unije, što je u skladu s globalnim i europskim energetskim strategijama, stoji u odgovoru Ministarstva.

Nema istraživanja

Predsjednik Hrvatskog nuklearnog društva Davor Grgić na naše pitanje o dosadašnjim istraživanjima mogućih lokacija za eventualnu gradnju nuklearne elektrane potvrdio je kako je Plomin najmanje istražen, odnosno da nikakvih istraživanja nije ni bilo.

– Plomin je nepoznanica jer ozbiljna istraživanja kako bi se utvrdilo postoje li uvjeti za gradnju nuklearne elektrane nisu učinjena. Najviše je po tom pitanju učinjeno na lokaciji Privlaka, kod Ivanić Grada, a za vrijeme Jugoslavije još i na lokacijama na Dunavu, kod Erduta, te na otoku Viru, od kojih se odustalo.

Što se tiče Plomina, njegove su eventualne prednosti postojeća infrastruktura jer se i u Europi sve češće razmatra mogućnost manjih, modularnih nuklearnih elektrana na lokacijama postojećih termoelektrana na fosilna goriva, snage oko tristo megavata, kao i to što je u Istarskoj županiji te u blizini riječkog područja, što su značajna područja potrošnje električne energije, kazao nam je Grgić.

HEP planira obnoviti TE "Rijeka" i graditi novu HE "Vinodol"

Iz HEP-a smo na pitanje o Plominu kao mogućoj lokaciji nuklearne elektrane dobili odgovor kako zasad nisu uključeni u aktivnosti oko moguće izgradnje nuklearne elektrane u Hrvatskoj. ?Potvrđeno nam je, međutim, da se na riječkom području pripremaju dva značajna elektroenergetska projekta.

– U tijeku su pripremne aktivnosti za izradu idejnog rješenja razvoja Termoelektrane Rijeka s tehno-ekonomskom analizom. Tek po završetku izrade idejnog rješenja moći će se dati odgovor na kojim bi se tehnologijama optimalno mogao bazirati razvoj lokacije.

Uz postojeću Hidroelektranu Vinodol planira se izgradnja crpne hidroelektrane Vinodol instalirane snage 150 MW. Projekt je trenutačno u fazi izrade Studije utjecaja zahvata na okoliš (SUO) i provođenja istražnih radova za potrebe SUO, odgovoreno je iz HEP-a, uz dodatak da je na lokaciji HE Peruća već u tijeku izgradnja male hidroelektrane snage 2,55 MW koja će omogućiti fleksibilniji rad glavnih proizvodnih jedinica u HE Peruća te optimalno korištenje vode iz akumulacije.

Povezane vijesti

• Španjolska tvrtka pripremila 150 projekata za financiranje iz fonda EU-a
• Agencija za energiju: Svijet mora utrostručiti investicije u obnovljive izvore
• EIB povećava ulaganja u klimatske projekte na više od bilijun eura do 2030.