Iako se tradicija zvončara vezuje uz susjednu Primorsko goransku županiju, Ćićski zgončari jedinstven su simbol tradicije krajnjeg sjevera Istre stoga su, kako i priliči, ponosno otvorili 17. smotru tradicijske vokalne baštine Hrvatske "Zarozgajmo na Ćićariji".

Svetkovina tradicije, starih pučkih napjeva, običaja i narodne nošnje, okupila je u Lanišću podno planinskog vrha Orljaka, u okrilju župne crkve sv. Kancija, Kancijana i Kancijanile, brojne izvođače specifičnih tradicijskih glazbenih izričaja iz Istre, Kvarnera, Dalmacije, ali i susjedne Slovenije s kojima lanišku općinu povezuje ne samo glazba već i suradnja na zajedničkim projektima pograničnog područja.

Dječja vokalna skupina Mići Ćići (Snimila Gordana Čalić Šverko)

Ćićarija je način života

Ćićarija nije samo geografski prostor, poručila je laniška načelnica Roberta Medica, ona je način života. Ljudi na Ćićariji ne žive brzo, ali žive duboko, čuvaju stare običaje, pamte pjesme svojih predaka i s ponosom ih prenose dalje.

- Na laniškoj smotri ne okupljamo se samo kao izvođači i publika, nego kao čuvari tradicije iz različitih krajeva Hrvatske i susjedne Slovenije. Svaka skupina donosi glas svog zavičaja, a svi zajedno gradimo mostove poštovanja, povezanosti i kulturnog bogatstva, poručila je Medica.

Posjetiteljima i izvođačima obratili su se i pročelnik županijskog Odjela za kulturu i zavičajnost Vladimir Torbica i dožupanica Jessica Acquavita.

Na pozornicu su prvi stali mali domaćini, Mići Ćići koji uče bugariti pod vodstvom Anite Buždon. Boje Ćićarije predstavljale su i članice Ženske vokalne skupine Frndalice iz Lanišća i Podgaća koje su za lanišku smotru obukle kamižot, stomanju, traversu i škafone.

U posjedu imaju album Na verh gore i Porina za najbolji album folklorne glazbe zahvaljujući i prethodnicama Jažulicama koje se mogu poslušati na istom albumu. Skladatelji i glazbeni pedagozi Ivan Matetić Ronjgov i Slavko Zlatić ovaj način pjevanja, dvoglasje koje završava padom donje pjevačke dionice, prozvali su bugarenjem, a u laniškom kraju - reču da će zakantat ili zarozgat.

Nastupili su potom Dječja vokalna skupina Lastavice Osnovne škole Šijana, Goran Farkaš i Myriam de Bonte, KUD Svetog Šime Rtina, KUD Mate Balota Rakalj, Marino Kranjac i Gabrijel Križman iz Kopra, članovi poznate istarske grupe Vruja.

KUD Mate Balota Rakalj (Snimila Gordana Čalić Šverko)

Istrijotski govor

Pjevači Foklorne grupe Zajednice Talijana Šišan izveli su šišanske mantinjade i kanti žota le pive. Šišan se, kazala je vodeći program Marina Mejak, odlikuje po istriotskom govoru koji je 2023. godine zaštićen kao nematerijalna kulturna baština Hrvatske, a prethodno, 2009. godine, zaštićene su i šišanske mantinjade kao dio "dvoglasja tijesnih intervala Istre i Hrvatskog primorja" čime postaju zaštićena nematerijalna kulturna baština UNESCO-a. Pjesnikinja iz Prapoća Ivanka Šverko također redovno sudjeluje na laniškim smotrama.

Zapjevali su Žejanski kntaduri iz Žejana, potom i kantaduri iz središnje Istre koji se spontano okupaju pred manifestacije, iz Ceranšćine, Barbanšćine i Bala, a izveli su kante i taranku. Veteran laniške smotre je KUD Radovin iz Radovina koji je osvajao brojne nagrade zbog čuvanja izvornih napjeva, običaja i nošnje koje su otkinuli od zaborava, a zahvaljujući Ivici Dundoviću, dobivena je i povelja UNESCO-a za uvrštenje ojkanja/orcanja na listu Svjetske nematerijalne kulturne baštine.

Ponosni na svoju baštinu i na svoj kraj su i članovi Kulturno-umjetničke udruge Fortuna Ražanac iz Zadarske županije, potom Muška pjevačka skupina Zavičaj koja čuva običaje iz Bukovice i iz Ravnih Kotara, kao i Pjevačka skupina Kantadore iz slovenske Istre, iz Brezovice kod Gradina, koja pjesme pjeva na tri dijalekta, slovenskom, talijanskom i hrvatskom, baš kao što su se jezici ispreplitali kroz povijest dok je Istra mijenjala vlasnika. Smotru su svojim nastupima zaokružile Vokalna etno skupina Zajednice Talijana Labinci Nigrignanum i vokalna skupina KUD-a "Zvir" iz Jelenja.

KUD Svetog Šime Rtina (Snimila Gordana Čalić Šverko)

Plesna i glazbena avantura

U šarenilu narodnih nošnji, zvukovima, okusima, mirisima i bojama starine, uživali su brojni posjetitelji koji su se mogli okrijepiti uz "ćićski meni" - domaća jela pripremljena po starinskim receptima, kao i razgledati sajam autohtonih proizvoda i suvenira.

U sklopu novog sadržaja "Zarozgat, plesat i se zabavljat", organizirana je plesna i glazbena avantura kroz istarsku i europsku tradiciju, zvukove miha, tambure, violine, dijatonske harmonike i flaute, uz nastup Mih&Me - Gorana Farkaša i Myriam De Bonte, poznatih čuvara istarske glazbene tradicije. Plesna skupina Zvjezdice 50+ koja djeluje u sklopu Učilišta za treću dob pri POU Ante Babić iz Umaga, izvela je stare plesove s Bujštine uz pratnju trieštine i dva bajsa.

Pored glazbe i plesa, održana je glagoljaška misa, program je ispunjen i radionicama za sve generacije, slikanjem "Rozgava Ćićarija" za odrasle te dječjom kreativnom radionicom "Rozgave ukosnice" i oslikavanjem lica za djecu - jer Ćićarija, smatraju organizatori smotre, živi kad je žive veliki i mali.

Uređenje pozornice i laniškog središta potpisuju Sanja Pernić i Goranka Črnac te Anita Buždon i članice organiziranih dnevnih aktivnosti za starije osobe Lanišće, a plakate manifestacije izradila je ilustratorica i slikarica Sara Gortan. Nositelj i organizator smotre "Zarozgajmo na Ćićariji" je Općina Lanišće, a pokrovitelji Istarska županija, županijski Odjel za kulturu i zavičajnost te HDS ZAMP - Glas autora.

Povezane vijesti

• Svečano otvorena Franetova staza na Ćićariji
• Ćićarija: Nakon žilet žice, na granicu stavljen i portun
• Od specifičnog bugarenja do UNESCO-om zaštićenog ojkanja ili orcanja