Dan državnosti u spomen na konstituiranje prvoga demokratski izabranog višestranačkog Sabora, Dan oružanih snaga i Dan kopnene vojske, obilježeni su u Spomen parku Buzeta. Položeno je cvijeće i zapaljene su svijeće, a minutom šutnje odana počast svima koji su dali svoje živote za slobodnu domovinu, Republiku Hrvatsku.

U kratkom osvrtu na učešće Buzećana u Domovinskom ratu, predsjednik buzetskog ogranka Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Adam Belušić istaknuo je da je u Domovinskom ratu sudjelovalo više od tisuću branitelja s područja Buzeštine, 98 posto odazvalo se na mobilizacijski poziv, dakako ne računajući dragovoljce koji su bez poziva među prvima krenuli u obranu domovine. Branitelji Buzeštine bili su raspoređen u 28 postrojbi HV-a i policije diljem Hrvatske, od istočne Slavonije, Vukovara, Like do južne Dalmacije.

(Snimila Gordana Čalić Šverko)

- Brojke su to koje nisu nigdje drugdje na području Hrvatske zabilježene, ali isto tako treba znati da je više od 80 posto branitelja s područja Buzeštine i dan, danas, nakon gotovo trideset godina, bez zaslužene Spomenice Domovinskog rata, a o prevedenim ili dodijeljenim činovima HV-a da se i ne govori, kazao je Belušić.

Istaknuo je također kako je lijepo vidjeti i vrijedno divljenja da se i nakon gotovo 80. godina poštuje tradicija antifašizma, sjećanja na sve koji su svojim životima dali veliki doprinos tijekom Drugog svjetskog rata, stvorivši Hrvatsku, koju su branitelji u Domovinskom ratu obranili, no nažalost, ni dan, danas u onim granicama koje su nedvojbeno hrvatski teritorij.

Istra je u svojoj novovjekoj povijesti od devedesete godine naovamo, imala dva plebiscita, naglasio je tom prigodom gradonačelnik Buzeta Damir Kajin.
- Jedan od plebiscita zbio se 1991. godine kada je oko 95 posto ljudi izašlo i glasalo za neovisnu Republiku Hrvatsku, a drugi stvarni plebiscit je pokazala kroz ove brojke da je više od njih tisuću s područja Buzeštine, sudjelovalo u postrojbama Hrvatske vojske.

Odaziv je bio 98 posto, ako to nije plebiscit onda ne znam što tim pojmom možemo nazvati. Prije mjesec, dva, a na tragu jedne inicijative iz SAB-a, pokrenulo se razgovore s hrvatskom Vladom, generalom Medvedom, o postavljanju spomenika na području Grad Buzeta. Obveza Grada bila bi pronaći mjesto i dati jedno adekvatno arhitektonsko rješenje, a financiranje izrade i postavljanja bilo bi na resornom ministarstvu. Želim vjerovati da je Spomen park, ispred 621 imena boraca i žrtava fašističkog terora, vjerojatno najadekvatnije mjesto gdje bi se čuvala uspomena na sve sudionike Domovinskog rata koji su branili domovinu širom Hrvatske. Poveznica je to herojskog, junačkog djela boraca NOR-a, jednako tako i sudionika Domovinskog rata, jedna generacija je, kada govorimo o Istri, stvarala teritorij Hrvatske, a druga ga je, u vjeri da se nikada nešto slično neće ponoviti, obranila, poručio je Kajin.

Predsjednik Udruge antifašista Grada Buzeta Edo Jerman, ujedno i sudionik Domovinskog rata, zapovjednik tehničkog voda u 154. brigadi, podsjetio je da su prije šest, sedam godina pokrenuli takvu inicijativu. Dali su tada izraditi maketu koja bi mogla poslužiti kao jedan od primjera kako bi spomenik sudionicima Domovinskog rata mogao izgledati, a zamisao je već tada bila da bude u Spomen parku. - Ne pravim nikakve razlike između boraca u Drugom svjetskom ratu i u Domovinskom ratu jer svi su imali isti cilj, a to je sloboda, poručio je Jerman.

Povezane vijesti

• Grabar-Kitarović i Leko položili vijence na Mirogoju
• Središnja manifestacija obilježavanja dana državnosti BiH: ANTIFAŠIZAM UGRAĐEN U TEMELJE DRŽAVNOSTI
• Na Dan državnosti besplatno u Muzej Domovinskog rata u Karlovcu