ROVINJ DOMAĆIN KONFERENCIJE "ZAJEDNO S VAMA DO ZDRAVLJA"
Tjelesna aktivnost je najjeftinija i najbolja preventiva brojnih bolesti
(Snimio Milivoj Mijošek)
Nakon trogodišnje stanke uzrokovane pandemijom koronavirusa ovog proljeća nastavljena je tradicija održavanja konferencije "Zajedno s Vama do zdravlja" posvećene primjerima dobre prakse u promociji zdravih stilova života i intervencijama u zajednici.
Konferencija je vezana uz isto tako tradicionalnu javnozdravstvenu manifestaciju "Hoditi i zdravi biti" koja ove godine obuhvaća svih 10 istarskih gradova, a domaćin njezina šestog izdanja bio je Rovinj koji se zbog brojnih aktivnosti usmjerenih u promociju zdravog života i prevencije bolesti, osim kao šampion turizma, sve više prepoznaje i kao jedan od gradova šampiona zdravog života na Poluotoku.
Zanemarivanje zdravlja
Organizator konferencije, Nastavni zavod za javno zdravstvo istarske županije, okupio je u rovinjskom MMC-u brojne stručnjake, liječnike, kineziologe i psihologe koji su nizom primjera iz prakse ukazali na važnost usvajanja zdravih životnih navika. Konferenciju je otvorila zamjenica istarskog župana Jessica Acquavita koja je kazala da važnost zdravog života i zdravlje mnogi nažalost zanemaruju, te počinju razmišljati o tome tek kad se susretnu s problemima ili nekom bolesti.
- Moramo početi razmišljati o zdravlju kao velikoj vrijednosti koju moramo svakodnevno njegovati, ponekad i promjenom nekih pogrešnih navika ili životnih stilova, kazala je Acquavita te pozvala građane da se u što većem broju priključe pješačenjima koja će se zdravlje ovog vikenda organizirano promovirati širom Istre.
U uvodu konferencije ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Istarske županije dr. Aleksandar Stojanović je podsjetio na početke ove manifestacije.
- Godine 2014. i 2015. u Planu za zdravlje građana Istarske županije u prioritetu kardiovaskularnih bolesti, odnosno rješavanja pitanja kroničnih nezaraznih bolesti promišljali smo u smjeru kako aktivirati određene zdrave životne stilove i što napraviti u našoj županiji da se građanima ponude aktivnosti i krenemo u jednu konstruktivnu mjeru intervencije u zajednici. Pješačka manifestacija “Hoditi i zdravi biti” s pripadajućom konferencijom bila je jedna od metoda, odnosno aktivnosti koje smo tada predvidjeli i drago mi je da se ona održala. Osim ove, zacrtan je i niz drugih aktivnosti koje danas postoje u našoj županiji, prije svega savjetovališni način rada koji je proistekao iz Plana za zdravlje. Iz toga su tako proizišla savjetovališta za pravilnu prehranu čiji će rad biti prezentiran tijekom konferencije, kao i savjetovalištima za spolno zdravlje mladih koja su postala dio dnevnih aktivnosti naših ustanova koje podržava i financira naš osnivač Istarska županija, kazao je dr. Stojanović.
Zdravi životni stilovi
- Konferencija o zdravim životnim stilovima prilika je da se predstave primjeri dobre prakse, odnosno primjeri kako se promoviraju zdravi životni stilovi neovisno o tome radi li se o predškolskoj, osnovno i srednjoškolskoj populaciji ili domovima za stare i nemoćne, odnosno trećoj životnoj dobi. Životni stil znatno utječe na zdravlje, a sama tjelesna aktivnost jedna je od prevencijskih mjera za kronične nezarazne bolesti. Unatrag deset godina, na sreću, bilježimo značajno povećani interes za tzv. zdrave životne stilove kao što su pravilna prehrana, očuvanje tjelesne težine, prestanak pušenja, umjereno konzumiranje alkohola i, naravno, tjelesnu aktivnost. Preventiva kao i uvijek daje sporije rezultate i, za razliku od kurative, vidljiva je tek nakon nekog vremena. Ali preventiva je puno jeftiniji i puno mudriji izbor, a preventivne aktivnosti možemo konzumirati neovisno o ekonomskim mogućnostima. Treba imati u vidu i da dugoročno sve preventivne aktivnosti rezultiraju kvalitetnijim životom i daju puno bolje rezultate u prevenciji bilo čega, pogotovo nezaraznih kroničnih bolesti, kazao je dr. Stojanović.
Redovito kretanje, vježbanje i bavljenje sportom prilagođenim tjelesnoj pripremljenosti, trebalo bi postati svakodnevica svakog pojedinca kao učinkoviti alat u održavanju zdravlja, tjelesne kondicije, radne sposobnosti i duševne ravnoteže. Promocija tjelesne aktivnosti jedan je od najvećih javnozdravstvenih izazova današnjice, a o tome kako preskočiti “mentalni zid” komfor zone i uključiti tjelesne aktivnosti u svoju svakodnevicu na konferenciji je govorila poznata triatlonka i dobitnica nagrade Istriana za sport u 2022. godini, istarska "Ironwoman" Đurđica Orepić.
- Do 47. godine života nisam se uopće bavila sportom i to u toj mjeri da među obućom u ormarima nisam uopće imala tenisica. Nakon jedne oklade prihvatila sam izazov, aktivirala se i istrčala svoj prvi maraton, kazala je o svom ulasku u sportske vode Orepić.
Izlazak iz zone komfora
Osam godina nakon toga imala je iza sebe 11 završenih “Ironmana” triatlon utrka koje uključuju 3,8 kilometara plivanja u otvorenoj vodi, potom 180 kilometara bicikliranja i za kraj 42 kilometra trčanja, te je 2021. godine zauzela prvo mjesto na svjetskoj rang-listi AWA triatlonki u svojoj dobnoj kategoriji, na kojoj se nalazi 1.650 triatlonki u dobi od 55 do 59 godina iz čitavog svijeta.
- Sve je moguće, pa čak i to da se krene kao potpuni antisportaš. Bitna je motivacija i da se svatko od nas odluči na izlazak iz te svoje iz komfor zone i onoga što nas nažalost drži u njoj. Izlaskom u prirodu i kretanjem na čistom zraku mi punimo svoje baterije i aktiviramo hormon sreće. I to nas drži. Ja sam nakon treninga uvijek u tom nekakvom euforičnom raspoloženju jer aktivan je endorfin koji je antidepresiv, kao i hormon sreće. Držim da je sport izuzetno važna stvar u našem životu jer nas jedino on može bez ikakvih stimulansa učiniti sretnima i na prirodan način otvoriti da budemo zadovoljni sa sobom i s okolinom, da budemo strpljivi, pozitivni i prenosimo to raspoloženje i drugima oko sebe, kazala je Đurđica Orepić.
Uz predavanje o izlasku iz komfor zone sudionici konferencije mogli su poslušati niz zanimljivih predavanja o rekreaciji kao potrebi suvremenog čovjeka, važnosti tjelesne aktivnosti za zdravlje, značaju medicinske rekreacije za starije u prevenciji faktora rizika, benefitima nordijskog rekreativnog hodanja, utjecaju fizičke aktivnosti na mentalno zdravlje ili izazovima programa promjene ponašanja kod pretilosti i poremećaja prehrane.
*Sadržaj nastao u suradnji s Istarskom županijom
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
