osnovana u 17. stoljeću

Bičevalačka bratovština sv. Roka u Svetvinčentu: Dramatični prizori noćnih procesija s upaljenim bakljama i bičevanje vlastita tijela do krvi

  Kada se kršćanstvo na Zapadu već odreklo flagelantskih, bičevalačkih običaja, a koje je Crkva osuđivala, u kaštelu Svetvinčenat je 1619. godine bratovština Sv. Roka i sv. Sebastijana preimenovana i prenamijenjena u bičevalačku bratovštinu Sv. Roka, i to po zagovoru Crkve

| Autor: Priredio Robert BURŠIĆ
Kaštel Morosini Grimani u Svetvinčentu

Kaštel Morosini Grimani u Svetvinčentu


Povjesničar Alojz Štoković bilježi jednu "zakašnjelu" društvenu pojavu u Istri - iznenadnoj pojavi flagelantskih običaja u kaštelu Svetvinčenat 1619. godine. Tada je bratovština Sv. Roka pretvorena od obične u bičevalačku bratovštinu. Budući da je ta praksa već bila iskorijenjena na kršćanskom zapadu, pojavu takvog entuzijastičkog pokreta autor tumači dubokom krizom u koju je Istra upala nakon Uskočkog rata, zbog čega joj je trebala svekolika, pa tako i moralna obnova.

Na intenziviranje vjerskog života kao što su česte noćne procesije, pokornička bogoslužja, nošenje isposničke odjeće, samobičevanje i slično utjecao je i protureformatorski pokret, pogotovo kada je u pitanju Istra iz koje potječu neki značajni zagovornici tih "heretičkih" ideja.

U Svetvinčentu je 10. srpnja 1619. godine iznova osnovana već djelujuća bratovština. Do tada je nazivana Confraternitas sancti Rocchi et sancti Sebastiani (Bratovština Sv. Roka i Sv. Sebastijana), a od tada djeluje pod imenom Svetog Roka.

Što je ponukalo inicijatore da na području kaštela Svetvinčenta bratovštinu reaktivira kao bičevalačku? Kakva se to društvena kriza pojavila kojoj se radikalno suprotstavlja jedna laička udruga, čiji je javni iskaz povezan s činom pokorničkog samokažnjavanja? To se čini tim zanimljivije jer je poticaj došao iz Crkve koja je takve običaje držala činom heretičkog izričaja.

- Crkva se odlučila na takav korak, ističe povjesničar Štoković, zbog duboke krize u kojoj se našao i istarski poluotok. Uskočki rat koji je netom okončan 1618. godine mirom u Madridu, nesumnjivo je ostavio dramatične posljedice vidljive kako na socijalnom planu, u svim njegovim vidovima, od demografskog do moralnog i gospodarskom planu. Oživljavanje takvih socijalnih poticaja kao što su flagelantski običaji neizravno otkriva svu dramatičnost trenutka, te nalikuje potezu očajna čovjeka. Članovi bratovštine Sv. Roka u Svetvinčentu prihvatili su mesijanski izazov i svjesno sebe ponudili za korist općeg dobra.

OPŠIRNIJE U TISKANOM I GLAS ISTRE PDF ONLINE IZDANJU

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter