SKUPŠTINA UDRUGE ANTIFAŠISTA

Jerman: Teško je shvatiti da nekome ništa ne vrijedi 185 tisuća žrtava u Drugom svjetskom ratu!

Danas se ponovo počela gubiti ona solidarnost koja je Istru krasila devedesetih godina i po kojoj su nas drugi prepoznavali, cijenili i uvažavali, i što ju je učinilo najrazvijenijom hrvatskom regijom, rekao je gradonačelnik Buzeta Damir Kajin

| Autor: Gordana ČALIĆ ŠVERKO
Skupština antifašističke udruge u Svetom Ivanu (Snimila Gordana Čalić Šverko)

Skupština antifašističke udruge u Svetom Ivanu (Snimila Gordana Čalić Šverko)


Udruga antifašista Grada Buzeta, dobitnica priznanja za uspješan rad u promicanju antifašističkih vrijednosti kojeg joj je nedavno dodijelio Savez udruga antifašista Istarske županije, samo je u prošloj godini organizirala i obilježila osamnaest povijesnih događaja i drugih aktivnosti, obnovila ukupno šest spomenika, s buzetskim osnovcima i srednjoškolcima realizirala terensku nastavu i satove povijesti u Centralnom spomen parku. Proizlazi to iz izvješća o prošlogodišnjem radu o kojem je Edo Jerman, predsjednik Udruge antifašista Buzeta, govorio na Skupštini u Svetom Ivanu, održanoj u nazočnosti predstavnika drugih antifašističkih udruga te društava "Josip Broz Tito".

Intenzivni rad s mladima

- Priznanje nam je dodijeljeno na temelju naših rezultata rada, prepoznatljivih i izvan Istre, u širem okruženju, čak i na nivou SABA Hrvatske. Uz ostale povijesne događaje, lani smo obilježili 80. godišnjicu osnivanja Prve istarske partizanske čete u selu Brgudac koja je okupila više od 350 sudionika. Osmašima Osnovne škole 'Vazmoslav Gržalja' i učenicima Srednje škole Buzet na satovima povijesti i na terenskoj nastavi već godinama prenosimo antifašističke tekovine te obilazimo značajna mjesta iz NOB-a koja su najviše stradala u Drugom svjetskom ratu. Po tome smo među rijetkima, ako ne i jedina udruga takve vrste koja tako intenzivno radi s mladima. Lani smo primjerice s osnovcima i srednjoškolcima posjetili značajna mjesta iz NOB-a na Ćićariji, memorijalni muzej u Lipi, kao i mjesta stradala u NOB-u, sela: Kresini, Šaini i Bokordići. Organizirali smo u Srednjoj školi predavanje Olega Mandića, koji je kao dječak, posljednji, s majkom i bakom, napustio zloglasni logor Auschwitz. Predavanje je snimala Hrvatska televizija, istaknuo je Jerman.

Također je naglasio da je odnos prema antifašizmu na državnom nivou takav da ga antifašisti ne mogu shvatiti niti prihvatiti.

- Teško je shvatiti da, ako je u Hrvatskoj u Drugom svjetskom ratu bilo oko 185.000 žrtava, od toga u Istri oko 17.000, a na Buzeštini 621 žrtva, da to nekima danas ništa ne vrijedi. Niti se spominje, niti poštuje, niti cijeni, a to su ljudi koji su sve dali za slobodu, rekao je Jerman.

Protiv bilo kakvih podjela

- Ako smo u Istri devedesetih godina prošlog stoljeća bili protiv vjerskih, nacionalnih podjela, danas moramo biti protiv političkih podjela. One vjerske, nacionalne podjele, u Istri devedesetih godina bile su uvezene sa strane, ove političke podjele po osnovi pripadnosti nekoj političkoj opciji, stvaramo mi sami na ovim prostorima. Ako smo devedesetih godina u Istri štitili pluralizam mišljenja, branili i vrijednosti antifašizma kao ono što nas je odredilo, opredijelilo, 2023. godine ne smije biti revanšizma do onih koji su izgubili izbore, a često je na djelu jedno zastrašivanje, pa čak bi se usudio kazati i politika progona, poručio je gradonačelnik Buzeta Damir Kajin.

Istra se danas, rekao je također Kajin, mora više povezivati, gotovo pa vratiti na neka načela iz devedesetih godina.

- Danas se ponovo počela gubiti ona solidarnost koja je Istru krasila devedesetih godina i po kojoj su nas drugi prepoznavali, cijenili i uvažavali, i što ju je učinilo najrazvijenijom hrvatskom regijom. Neke stvari su se u ovih trideset godina dogodile na ovim prostorima koje nitko ne može zanijekati. Iza nekih je stala država, iza nekih županija, odnosno naši gradovi. Izgradila se jedna opća bolnica sredstvima države i lokalne samouprave, vodifikacijom je pokriveno 99,5 do 99,9 posto Istre, sredstvima lokalne samouprave, i sredstvima solidarnosti samih potrošača. Taj standard nema Danska, nema Švedska, nema Norveška. Iza tunela Učka stoji država ili oni koji ga koriste. Sagrađeni su vrtići, domovi za starije..., to su dobre stvari, poručio je između ostalog Kajin.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter