Silvano Demori iz Galižane ove je godine putem javnog natječaja koji je proveo Grad Vodnjan uzeo u zakup četiri parcele u vlasništvu Republike Hrvatske. I to ne prvi put, budući da ima OPG Smokva i da se bavi maslinarstvom, ali je prvi put naišao na ozbiljan i, barem za sada, nerješiv problem.

Naime, dvije od četiri zakupljene parcele već koriste drugi mještani, ali ne po principu zakupa, nego ih obrađuju kao ničiju zemlju. Jedan je pristao svojevoljno osloboditi teren i napustiti ga, dok drugome to za sada ne pada napamet, a Demori uopće nema namjeru započeti susjedsku kavgu zbog toga. No, smatra da su tu zakazale državne institucije i da je na svom primjeru osjetio da je u jednom slučaju država vrlo brza i učinkovita, kada je to njoj u interesu, a u drugom potpuno zakazuje.

- Na ovom zadnjem natječaju uzeo sam u zakup četiri parcele opisane kao oranice od kojih svaka ima od tisuću do dvije tisuće kvadrata. Kad sam ih birao nisam prethodno obišao te parcele da vidim da li ih već netko obrađuje, ali sam pretpostavljao da je to netko sigurno provjerio, ili barem da će to učiniti prije nego budu oglašene na javnom natječaju. Ispalo je da to baš i nije tako. Moja je namjera bila uzeti te parcele koje su državne, ali se sve nalaze u neposrednom okruženju moje velike privatne parcele, koju s vremenom namjeravam pretvoriti u kamp. Na tim okolnim parcelama zasadio bih trešnje, masline i smokve te bih, kroz neki ruralni turistički program, ponudio turistima da idu u berbu maslina, trešanja ili smokava i da žive životom pravih, autohtonih Istrijana, baš kao nekad. To je za sada ideja, a hoću li je realizirati, vidjet ćemo. Najprije moram riješiti ovaj problem, ispričao nam je Demori.

Uz to što se već i sada bavi ponudom turističkog smještaja, poznatiji je po ekološkom uzgoju maslina kojih ima 500-tinjak i proizvodnji ekološkog maslinovog ulja. Međutim, ni kao maslinara ga nisu zaobišli problemi. Naime, ispričao nam je da je unazad dvije, tri godine od Hrvatske poljoprivredne agencije ostao bez dijela poticaja, koje svake godine ostvari na ime ekološke proizvodnje, i to zbog bizarnog razloga.

- Dronom su valjda snimali te čestice i na jednoj koju ja koristim uočili granje koje nisam na vrijeme uklonio. Zbog toga su mi kao kaznu smanjili poticaje. To bi bilo u redu da mi sada, kada sam zakupio državnu zemlju koja se već koristi, nisu zalupili vrata pred nosom. Nije mi jasno kako dronom nisu vidjeli da se zemlja već koristi, riješili to i dali mi čistu zemlju u zakup. Osim toga, kako je moguće da sada problem koji imam s njihovom zemljom moram sam rješavati?! Rekli su mi da oni to neće rješavati, jer da je to moja obaveza. Još su mi savjetovali da tužim korisnike i da ih sudskim putem prisilim da napuste te parcele. Meni tako nešto apsolutno ne pada napamet. To su moji susjedi i ja stvarno ne želim nikoga vući po sudu i potom stvarati zlu krv u našem malom mjestu. Želim živjeti mirno, ja sam samo jedan običan čovjek i nemam namjeru ući u bilo kakve razmirice s ikime. Vjerujem da su ljudi razumni i da ćemo se s vremenom ipak uspjeti dogovoriti, kazao nam je Demori.

Iako su ti korisnici, kako su sami rekli, znali da parcele idu na natječaj i potencijalno u zakup, nisu se željeli javiti za zakup, a očito su se nadali da ta zemlja još neko vrijeme ni neće naći zakupce. To se pokazalo kao kriva pretpostavka pa je jedan od korisnika ipak pomirljivo pristao zemlju svojevoljno osloboditi od stvari - jer su na tim parcelama alatnice - dok je drugi već decidirano ustvrdio da neće micati svoje stvari s parcele, niti namjerava prestati s obrađivanjem te zemlje. I tako će, barem što se Demorija tiče, biti i dalje, iako je on već počeo plaćati zakup i za te parcele koje po svemu sudeći, barem neko vrijeme, sigurno neće koristiti.

Zbog svega se za pomoć obratio i na druge adrese, ali osim ljubaznosti gospođe Zrinke u pulskom uredu i vodnjanskog gradonačelnika Edija Pastrovicchija - rješenja nema. Pastrovicchiju je, uzgred, spomenuo i neke druge komunalne probleme. Iako je gradonačelnik bio izuzetno susretljiv i ljubazan, ništa nije riješeno jer su Gradu u ovoj priči vezane ruke. Ipak, riješe li mu se drugi komunalni problemi poput asfalta, rasvjete i pritiska vode koji je nužan za hidrante u kampu, nada se da će i njegov kamp Čičiland u Galižani jednom ugledati svijetlo dana.

Za komentar ove situacije upitali smo vodnjanskog gradonačelnika Edija Pastrovicchija, koji se prisjetio razgovora s Demorijem, ali i istaknuo da je u ovom slučaju procedura jasna.

- Na natječaj za zakup državnog zemljišta stavljaju se ona zemljišta za koje potencijalni zakupci iskažu interes. Mi ne provjeravamo u kojem je statusu. Međutim, ako je istina da se neka od čestica već koristi, kao u slučaju gospodina Demorija, tada je procedura sljedeća: on mora odustati od ugovora o zakupu ovih čestica i eventualno čekati idući natječaj i zakupiti možda neku drugu parcelu, pojasnio je gradonačelnik Pastrovicchio.

Što se tiče spomenutog kampa, Pastrovicchio ipak kaže da kamp na području grada Vodnjan nije nigdje planiran.

- Ne znam o kakvim je planovima gospodina Demorija riječ, ali pretpostavljam da bi želio T3 namjenu koja označava kamp. Trenutno je nema nigdje na području Vodnjana, a hoće li je biti, još uvijek ne mogu reći jer tek sada razgovaramo o pripremama za pokretanje procedure izmjena i dopuna Prostornog plana grada Vodnjana i razgovaramo s potencijalnim izrađivačima plana. Tek potom kreće procedura, od javne rasprave do javne prezentacije, dostave zahtjeva, prijedloga, izmjena i ostalog što će se razmatrati i eventualno uvrstiti u plan. Ako gospodin Demori ima takve planove, treba čekati javnu raspravu i tada nam uputiti prijedlog, o čemu ćemo mi potom raspravljati i, ovisno o planovima, uvrstiti ili odbaciti, rekao je Pastrovicchio.

Povezane vijesti

• Ministar Goran Marić prodaje zemljište bivše Puljanke za 20,7 milijuna kuna
• TURISTIČKO ZEMLJIŠTE U ZAKUP NA 50 GODINA ONIMA KOJI GA VEĆ KORISTE Marić: Više novca od zakupa ostajat će jedinicama lokalne samouprave, manje državi
• Interes za državno zemljište može se iskazati do kraja godine: ZA ZAKUP NAMIJENJENO 414,49 HEKTARA