Projekt DinAlpConnect
Za očuvanje krških travnjaka ključno je stočarstvo, treba ga vratiti na obronke Ćićarije i Učke
Pašnjačke površine kod Male Učke (Snimila Gordana Čalić Šverko)
U Hrvatskoj, Učka i Ćićarija, u Sloveniji, područje Krasa, jedna su od četiri prekogranične pilot regije DinAlpConnect projekta - Prekogranična ekološka povezanost Alpa i Dinarida, koji obuhvaća šire područje, od Italije pa sve do Grčke. Trogodišnji EU projekt primiče se svome kraju pa su u srcu pilot regije, u Centru za posjetitelje na učkarskom prijevoju Poklon, predstavljeni strategija za poboljšanje ekološke povezanosti na cijelom projektnom području te akcijski plan za poboljšanje ekološke povezanosti suhih krških travnjaka na pograničnom području Slovenije i Hrvatske.
- Travnjaci su u cijelom projektnom obuhvatu dosta ugroženi, a akcijskim planom definirane su mjere koje bi se provodile u idućih deset godina da bi se očuvali. Dio njih usmjeren je na konkretne mjere uklanjanja drvenaste vegetacije, odnosno košnje, dio je povezan sa stvaranjem povoljnijih uvjeta za lokalno stanovništvo kako bi imalo motivaciju baviti se stočarstvom i treći je dio promocija svih tradicijskih praksi vezanih za travnjake, rekla je Marina Grgić, voditeljica projekta iz Bioma, zagrebačke udruge koja je jedan od dva hrvatska projektna partnera.
Smanjuje se bioraznolikost
Na području Balkana i Dinarida prisutan je veliki broj barijera, što prirodnih što umjetnih. Područje je to koje se intenzivno razvija, a u budućnosti će se, naglasila je Grgić, razvoj dodatno intenzivirati, posebno što se tiče infrastrukture, i smanjit će se biološka raznolikost. S tim ciljem je pokrenut DinAlpConnect. Opći cilj bio je ojačati transnacionalnu i međusektorsku suradnju kako bi se poboljšala ekološka povezanost na području Dinarida, povezujući Dinaride i Alpe radi dugoročne zaštite biološke raznolikosti planinskih područja u svijetlu trenutnih i budućih pritisaka zbog klimatskih promjena.
DinAlpConnect projekt u sklopu programa Interreg Adrion obuhvatio je jedanaest partnera iz sedam zemalja: Hrvatske, Slovenije, Italije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Albanije i Grčke. Vodeći partner je Poljoprivredni institut Slovenije, a ukupna vrijednost je 1,62 milijuna eura od čega se 85 posto sufinancira europskim sredstvima. Započeo je u ožujku 2020. godine i završava 28. veljače ove godine.
Dva su projektna partnera DinAlpConnect projekta iz Hrvatske. Zagrebački Biom koji se bavi očuvanjem prirode, njezinim promicanjem i popularizacijom, i djeluje na području cijele Hrvatske, a surađuje i s kolegama iz drugih zemalja. Partner je na nekoliko EU projekta koji se provode ili su se provodili u Istri, primjerice Učka 360° ili Like - Living on the Karst Edge. Uz Biom, drugi partner je i Natura Jadera - javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Zadarske županije. Pilot područje za Zadarsku županiju je Natura 2000 područje Lisac, ekološki zanimljivo područje suhih travnjaka s ogromnim socio-ekonomskim potencijalom.
Četiri su pilot regije, uz Italiju - Sloveniju i Albaniju - Grčku, dvjema je obuhvaćena Hrvatska. Pilot regijom Slovenija - Hrvatska koja se odnosi na Učku i Ćićariju te slovenski Kras, i pilot regijom Hrvatska - Bosna i Hercegovina kojom je obuhvaćeno područje Lisac te nacionalni park Una, Općina Drniš. U pilot regijama se sve aktivnosti odvijaju na prekograničnoj razini.
Pilot regiji Slovenija - Hrvatska koja se odnosi na Učku i Ćićariju te slovenski Kras, tema akcijskog plana bili su suhi krški travnjaci, koji su rekla je Grgić, jedan lijepi spoj čovjeka i prirode. Većinom su nastali djelovanjem čovjeka. Čovjek, dok je uzgajao domaće životinje, bila mu je potrebna hrana za njih, krčio je šume i otvorio velike površine. Naselile su ih druge vrste od onih koje su u šumi, zapravo znači time je utjecao na povećanje biološke raznolikosti. Za travnjake je ključno stočarstvo jer životinje koje su na travnjaku sprječavaju sukcesiju, sprječavaju da ti travnjaci ponovo zarastu u šume. Trend je svuda pa tako i u Hrvatskoj, napuštanje stočarstva što dovodi do zarastanja travnjaka.
- Predlani je u sklopu DinAlpConnect projekta provedeno istraživanje da se vidi kakvo je stanje sa sukcesijom. Zarastanje je prisutno na velikoj većini travnjačkih površina, onih koje se tako deklariraju. Neke su toliko zarasle šikarom da više nema smisla ni pokušavati ih vratiti u travnjake jer je to ekonomski neisplativo. Zato smo odlučili baviti se travnjacima, već neko vrijeme radimo na tome i nadam se da ćemo nastaviti, zaključila je Grgić.
Park prirode Učka EU projektom je obuhvaćen upravo zbog prepoznatog ciljnog staništa, suhih krških travnjaka, koje u najvećoj mjeri ugrožava zarastanje, sukcesija, i to uslijed nedostatka ispaše domaćih životinja ili košnje. Zbog toga vrlo vrijedni travnjaci zarastaju u šikare, a u kasnijim fazama u šume i time se gubi ekološka povezanost ovih staništa.
Zaštita vrsta i staništa
DinAlpConnect je, istaknula je Dalia Matijević, stručna voditeljica u Javnoj ustanovi Park prirode Učka, otvorio ogroman tematski prostor i dao podlogu za daljnje, vrlo dobro i elaborirano djelovanje u smislu zaštite najvrjednijih eko sustava i pripadajućih vrsta i staništa.
- Kao najvrjednije ekološke sustave prepoznali smo suhe krške travnjake s velikim brojem endemičnih, ugroženih i vrijednih prirodnih vrsta koje još jedva obitavaju na našim područjima. Prisustvo čovjeka i aktivno korištenje tih prostora je preduvjet za njihovo očuvanje i jasno je da predstoji veliki posao upravo na gradnji optimalnog sustava suradnje svih uključenih i relevantnih dionika kako bi se pronašlo rješenje za to što prirodni eko sustavi nestaju, što najvrjedniji prirodni prostori ostaju prazni, bez čovjeka, i što se zapravo zaštita prirode ne svodi na čuvanje prostora kao takvih već da aktivna uključenost svih koji koriste te prostore, pretpostavlja njihovo očuvanje na najbolji mogući način, rekla je Matijević.
Ravnatelj JU Park prirode Učka Egon Vasilić mišljenja je da je dobro što je ova tema prepoznata kao međunarodno vrlo važna.
- Nadam se da će ovaj projekt i njegovi rezultati biti početak jedne promjene jednog trenda zarastanja travnjaka, rezervoara bioraznolikosti i vjerujem da ćemo naporima svih zajedno ipak pokušati nešto napraviti da se taj trend barem zaustavi, a bilo bi odlično kada bi se uspio i promijeniti, rekao je Vasilić.
Strategiju za poboljšanje ekološke povezanosti, predstavila je Irena Bertocelj, iz Kmetijskog inštituta Slovenije, koji je ujedno nositelj projekta. Info dan zaokružila je diskusija na temu «Budućnost travnjaka na području pilot regije" koju je moderirao Bruno Kostelić iz Odsjeka za zaštitu prirode i okoliša Istarske županije.
Projektni partneri
Udruga Biom i Natura-Jadera JU (Hrvatska), Poljoprivredni institut Slovenije i Šumarska služba Slovenije (Slovenija), Eurac (Centar za visoko obrazovanje i istraživanja) i Park prirode Prealpi Giulie (Italija), udruga Cener 21 i udruga Dinarica (Bosna i Hercegovina), Vijeće za šumarstvo Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore, Development Solutions Associates (Albanija) i Poljoprivredno sveučilište u Ateni (Grčka). Nositelj projekta je Poljoprivredni institut Slovenije.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
