(Bundesarchiv)
Dnevnik Istra, što je izlazio u Zagrebu, u broju od 20. listopada 1939. godine piše o Hitlerovom planu preseljenja Nijemaca razasutih po čitavoj Europi u matičnu državu. Naslov glasi "Kao u doba velike seobe naroda": milijuni ljudi dignut će se s njihove djedovine i preseliti u druge krajeve, zbivanja o kojima će pisati historija još stoljeća i stoljeća.
Tjednik objavljuje članak na cijeloj prvoj stranici na osnovi pisanja novina, odnosno razvoj događaja piše u ogledalu novinskih vijesti.
"Hrvatske novine", glasilo gradišćanskih Hrvata što izlaze u Beču, donose pod tim naslovom: "U svom historijskom govoru, vođa je njemačkoga naroda, Adolf Hitler, kao najvažniju zadaću Njemačke naveo: novo uređenje etnografskih odnošaja, to jest preseljenje narodnih manjina tako da granice medu pojedinim državama budu točnije nego su danas. O ovom smislu ovo nije jedan problem, koji je ograničen na jedan prostor, nego jedna zadaća, koja seže mnogo dalje, cijeli istok i jugoistok Evrope jednim je dijelom ispunjen –"trešćicami" njemačke narodnosti, koje se ne mogu održati. Baš su one jedan od razloga neprestanih međunarodnih nesuglasica. Utopija je misliti, da bi se ove pripadnike jednoga punovrijednoga naroda moglo asimilirati. Zato spada u zadaće dalekovidnog uređenja evropskoga života, izvršiti ovdje preseljenja, da se na taj način bar jedan dio uzroka evropskih konflikata odstrani. Njemačka i Unija sovjetskih republika sporazumjele su se, da će se ovdje podupirati".
"Hrvatske novine" pišu: "Počela su prva dogovaranja s Estonskom i Letonskom radi preseljenja njemačkih manjina da bi se došlo do praktičnog rezultata. Reich će odmah pristupiti djelu da desetke tisuća Nijemaca naseli opet u Reichu, u ponovno osvojenim pokrajinama, gdje su oni i prije kroz stoljeća vršili kulturno djelo. Time je ujedno posvjedočeno da Njemačka ne kani svoje narodne grupe u drugim državama iskoristiti za svoje imperialističke ciljeve, naime kao predstraže napadaja, kako to neprijatelji Njemačke tvrde. Natrag u Reich doseljeni Nijemci naseliti će onaj prostor, s kojeg su se pred poljskim terorom u zadnjih 20 godina Nijemci morali odseliti, pa će zaposjednutoj zemlji ponovno dati čisti njemački karakter".
"Novosti" javljaju iz Taijina: "Njemački parobrod Der Deutsche, koji ima 11.453 rgt. primio je prvu hiljadu Nijemaca, koji se repatriiraju, dok su drugi brodovi spremni da prime ostale Nijemce u lukama Taljin, Parnu, Kuressare na otoku Saaremaa Osel. Svi estonski Nijemci koji žele postati njemački gradjani moraju se repatriirati do marta 1940. godine".
Agencija Avala javlja iz Londona: "Dopisnik Timesa iz Rige javlja, da su vlade Estonske i Letonske odbile prijedlog Njemačke da se repatriiranje Nijemaca produlji do 30. III. 1940, godine, Nijemci iz Estonske i Letonske upućuju se u Gdingen kako Nijemci zovu sada Gdinju. Medju tim repatriranim Nijemcima nalazi se i admiral baron Salza, bivši glavni zapovjednik estonske mornarice. Isto tako vele obavještenja neslužbenih izvora, da je za Njemačku optirao i admiral grof Kaiserliig, koji je ranije bio glavni zapovjednik letonske mornarice)…). Dopisnik dalje veli da je repatriiranje Nijemaca izazvalo izvjesne poteškoće kod bračnih drugova u mješovitim brakovima, koji sada traže razvod pri čemu je hitno potrebno da se donesu sudske odluke o pitanju djece".
"Novosti" javljaju: "Budimpeštanski dopisnik "Basler Nachrichten" javlja da su prema vijestima iz Bukurešta Nijemci izradili velik plan o preseljenju Nijemaca iz jugoistočnih zemalja. Ovo preseljenje bi imalo obuhvatiti njemačke manjine u Rumunjskoj, Jugoslaviji i Madžarskoj, a bilo bi provedeno na sličan način, kako je provedeno preseljenje Nijemaca iz južnog Tirola. U Bukureštu tvrde da njemačka vlada one Nijemce, koje želi uz državnu pomoć preseliti iz jugoistočnih evropskih država, namjerava naseliti na području češkog protektorata i u osvojenom zapadnom području Poljske. Prema ovim informacijama njemačka vlada bi za Nijemce, koji žele naseliti se u češkomoravskom protektoratu, pripravila potreban prostor time što će stanoviti broj čeških i moravskih seljaka i radnika poslati u Rusiju. Navodno je sovjetska vlada povjerljivim putem saopćila u Berlinu, da bi bila pripravna primiti stanoviti broj čeških i moravskih iseljenika".
(Njemački generalni konzul u Zagrebu demantirao je tu vijest, rekavši da je izmišljena. To isto demenatirala je i Moskva).
"Obzor" pak javlja iz Berlina: "United Press" saznaje da se vode tajni pregovori o iseljenju njemačkih manjina iz jugoistočnih država. Navodno je s njemačke strane predloženo da se iseli iz Rumunjske 759.000 Nijemaca, iz Jugoslavije 600.000 i 450.000 iz Madžarske. Svi ti Nijemci bili bi naseljeni u istočnim dijelovima Njemačke.
"Novosti" od 14. X. donose ova interesantna objašnjenja: "Novinari iz onih država u kojima se nalaze njemačke narodne manjine, obratili su se na mjerodavno mjesto i zatražili objašnjenje, kakav je pravi cilj ove sasvim neočekivane akcije, koja je u samim redovima njemačkih narodnih manjina izazvala veliko iznenadjenje. Primili su novinari na svoja pitanja slijedeće objašnjenje:
Kancelar Hitler je od početka postavio princip njemačke nacije, to znači, da treba sve što je njemačko, okupiti u njemačkoj državi. Kada je sa svojom dalekovidnom politikom postigao priključenje Austrije, Sudeta, Memela i Danziga, te njemačkih pokrajina u Poljskoj, i preko toga prisvojio i pokrajine, koje spadaju u njemački životni prostor, i ako su u njemu nastanjeni Nenijemci, hoće sada ostvariti sasvim jasne etnografske granice. U tu je svrhu vodja njemačkog Reicha odlučio da izvede opsežno preseljivanie njemačkih manjina, da time na jednoj strani spriječi njihovu inače neizbježivu propast usred tudjeg elementa, a s druge strane, ta akcija ima za cilj, da osigura trajan posjed prisvojenog životnog prostora sa naseljavanjem njemačkog elementa i otstranjivanjem tudjeg življa sa tog prostora. Kako je bilo već ponovno objavljeno, njemačka je želja, da time dokaže i svoju miroljubivost, jer će preseljavanjem njemačkih manjina i jasnim odredjivanjem etnografskih granica otstraniti svaki uzrok za buduće konflikte, koji bi mogli biti neizbježivi, ako bi se njemačkim manjinama uskraćivala njihova prava, jer nacionalno-socijalistička Njemačka smatra svojom dužnošću, da bdije nad sudbinom svih Nijemaca, bez obzira na to, gdje se oni nalazili. Zato će Njemačka time učiniti i veliku uslugu ideji mira (…).
Što se pak tiče tih njemačkih iseljenika u buduće, njima će daljnji opstanak u svakom pogledu biti osiguran. Ti će iseljenici dobiti od Njemačke potpunu otštetu na taj način, što će dobiti dodijeljena jednaka imanja u područjima koja najbolje odgovaraju njihovom dosadašnjem načinu života. Seljaci će biti razmješteni većim dijelom u zapadnoj Poljskoj, gdje će i obrtnici u punoj mjeri naći svoj račun. Isto tako ni trgovcima ni fabrikantima ne prijeti nikakova šteta, jer će preuzeti široko područje, koje je dosada bilo većim dijelom u rukama Židova. Ujedno moraju ti Nijemci biti svjesni da se sve to provodi u najvišem interesu Njemačke i pod vodstvom njemačkog vodje Hitlera, koji dobro zna što radi.
Zbog toga je njemačka vlada uvjerena, da će pripadnici narodnih manjina i u ovim državama bez oklijevanja slijediti njezin poziv. U obzir dolazi 750 hiljada Nijemaca iz Rumunjske, 600.000 iz Jugoslavije i 480.000 iz Madžarske. Dosada su oni uvijek u punoj disciplini slijedili sve upute vodje njemačkog naroda i zato ne može biti nikakove sumnje, da će i sada svi izvršiti svoju nacionalnu dužnost te pridonijeti tu privremenu žrtvu, koja će im se bogato isplatiti".