Naša sloga objavila je 1908. godine jedan kratak, ali po odabiru, za ovaj list, zanimljiv napis pod naslovom "Proti skidanju šešira". U članku piše: "U Beču je ovih dana postao vrlo popularnim grof Harrach, koji je pokrenuo žestoku agitaciju protiv pozdravu skidanjem šešira, te stekao već mnogo pristaša. Sveučilišni prof. Fingor tvrdi da često skidanje šešira može prouzročiti reumatizam i nervozne boli; profesor Noorden veli da bi se barem ćelavi mogli osloboditi dužnosti skidanja šešira pri pozdravu. Gdja Kramer Gloeckner izjavila je da bi gospodje morale imati grižnju savjesti za to što radi njih mnogi starac mora da na ulici zimi odkrije glavu i opasnost da dobije kakvu upalu ili prehladu. U obće mnoge su se ličnosti i dame izjavile za grofa Harracha te obećale da će agitirati proti pozdravu skidanjem šešira".

U povijesti je bilo razdoblja bez šešira

Nije poznato kako je inicijativa završila, ali je to bio poticaj da slijedimo povijesni put ovoga modnog detalja.

Ponajprije, kroz povijest, muškarci u Istri na glavu su stavljali klobučić ili malenu crnu kapicu iz stupane vune čohe. Na Labinštini je to bio klabučić, ali i kvarnarić, kvarantin, a na Vodnjanštini šešir - capel a la boera.

Zaštita, status i taština uvijek su bili glavni razlozi za nošenje šešira. On je mnogo više od komada odjeće, to je modni dodatak koji može obilježiti osobnost, socijalni bonton i životni stil. Dvadeset i prvo stoljeće relativno je bez šešira. To bi mogao biti samo prolazni hir. I prije je u povijesti bilo razdoblja bez šešira. Primjerice, perike su u 18. stoljeću zamijenile šešire, a 19. stoljeće ponovno je iz ormara izvuklo šešire.

Humphrey Bogart, što je glumac bez šešira

Demokratske ideologije nakon Prvog svjetskog rata, ali najviše automobil, uzrokovali su postupnu propast šešira. Drugi svjetski rat još je više promijenio društvene vrijednosti: mladi su željeli izgledati radikalno drugačije od prethodne generacije. Bez šešira, molim!

Čime su muškarci pokrivali glavu prije šešira? Stari Rimljani su vojne kacige nosili preko kožne kape. Kad je kršćanstvo stiglo u Europu, Crkva je tražila da se tijelo pokrije ogrtačem s kapuljačom. Lica su zasjenile sve vrste kapuljača, kao i brade, bila je to moda u Engleskoj sve do normanskih osvajanja nad Saksoncima. Francuska invazija nametnula je modu za obrijana lica i kratku kosu, koju je često prekrivala kofa, pripijena lanena kapa, zavezana ispod brade.

Muška moda promijenila se iz vitke, visoke srednjovjekovne siluete, u kratki, zdepasti izgled u 16. stoljeću, koji je u Engleskoj uspostavio kralj Henry VIII. U 17. stoljeću šeširi su još ekstravagantniji. Široki nakrivljeni obodi s nojevim perjem bili su moda za novog romantičnog kavalira. Modom u 18. stoljeću dominirale su kosa i perike, ostavljajući kape da se nose u ruci i podižu u pozdrav, a ne da se nose.

Kuglač, homburg, stetson, sombrero, lonac…

Zanimljivo je da je početak 19. stoljeća najavio novo doba muških kapa u zapadnom svijetu, koje je svoj zenit doseglo na prijelazu u dvadeseto stoljeće, kada nijedan gospodin nikada ne bi izašao iz svoje kuće, a da ne bi imao kapu. Kape su imale važnu ulogu u suptilnom obilježavanju razlika, osobnih i profesionalnih, kao i razlikovanja društvene klase. Cilindri, boćari, kuglači, derbiji, nautičari, fedore, paname i kape od platna stvoreni su tijekom ovog stoljeća i trajali su i do 20..

Početkom 20. stoljeća crni šešir postao je sinonim za financijske poslove i bio je pokrivač za njemačke poduzetnike u godinama Weimarske Republike (1918.-1933.). Nacistički režim zabranio ga je i upotrijebio u antisemitskoj propagandi. Kuglač je ostao prepoznatljivo ruho bankara u londonskom Cityju. Homburg je bio njemački šešir, kojeg je volio nositi Winston Churchill. Tridesetih i četrdesetih godina 20. stoljeća šešir je u SAD-u preuzeo gangstersku ulogu, što su iskoristili mnogi filmski stvaratelji i filmske zvijezde. Panamski šešir izrađivao se u Ekvadoru, a u svijet prevozio preko Panamskog kanala i otud mu ime. Proslavili su ga mnogi filmski glumci, među kojima i Humphrey Bogart.

Stetson je istinski američki šešir, šešir prerije i najcjenjeniji posjed kauboja, evocira strast Divljeg zapada. Glavna značajka sombrera je vrlo širok obod. Nepodnošljiva vrućina australske pustinje prisilila je tražitelje blaga da kupuju šešire, otuda i ime kopačice. Prema predaji, u jednoj posebno kišnoj godini u Vijetnam došla je vrlo lijepa djevojka. Na glavi je imala šiljasti šešir. Prošla je kroz opustošenu zemlju i gdje god se pojavila, vrijeme je bilo dobro, a žetva bogata. Vijetnamci vjeruju da će sve biti u redu sve dok nose takve šešire.

Lonac je u SAD-u bio popularan kod apsolutno svih segmenata stanovništva. Šešir lonac proslavili su veliki komičari Charlie Chaplin te Stanlio i Olio.

Šešir heroja Rakovca, Ćirina policijska kapa

Francuska beretka je najčešće nošeni vojni šešir na svijetu. Boje i značke mogu se razlikovati, ali beretka je univerzalni vojnički šešir, kao i omiljeni šešir revolucionarnih gerilskih skupina.

Suvremenici, kojih doduše ima sve manje, pamte Joakima Rakovca (1914.-1945.), narodnoga heroja i antifašistu, sa šeširom na glavi i s mitrom na ramenu ili u ruci. Od njih se nije odvajao. Ovaj sveistarski narodnjak i borac, revolucionar, domaći čivik sa šiljarom i mitrom, poginuo je u njemačkom napadu na selo Koreniće u akciji čišćenja Istre od partizana.

Miroslav Ćiro Blažević s legendarnom policijskom francuskom kapom

Nakon pogibije pokopan je na groblju u Juralu, a 1954. njegovi su posmrtni ostaci premješteni u Poreč, pod spomenik na trgu koji nosi njegovo ime (bivši Cimarè). Spomenik je izradio Vinko Matković iz Rijeke. Neki ipak žale što nije predstavljen sa šeširom na glavi.

Osvojenu brončanu medalju na Svjetskom prvenstvu u Francuskoj 1998. godine tadašnji hrvatski izbornik Miroslav Ćiro Blažević (10. veljače 1935. - 8. veljače 2023.) proslavio je noseći policijsku kapu u sjećanje na Daniela Nivela, francuskog policajca kojeg su njemački huligani brutalno pretukli. Ćirina gesta prerasla je u legendu, kao što je i sam bio legenda, trener iznad svih trenera. Ćiri skidamo kapu!

Povezane vijesti

• Uz blagdan Velike Gospe nadnaravni događaj u supetarskoj crkvi na Badnjak 1721. godine: IKONA CRNE GOSPE JASNOGORSKE PROPLAKALA U SRCU ISTRE
• Istarska duhanska priča počela je još krajem 19. stoljeća: SAMO JOŠ KANFANAR MOTA CIGARETE
• ZRCALO VREMENA: Prvi put u svojoj povijesti narod Istre uzeo kormilo u svoje ruke