"Nogometnim rječnikom rečeno, cijelo vrijeme bili smo pred golom, a sada smo ga zabili. Festivalom šuma i šumskih plodova koji je u Brgudac, malo selo na Ćićariji, privukao neočekivano veliki broj posjetitelja s obje strane Učke, zahvaljujući svom inovativnom konceptu koji promovira sve dobrobiti od šuma kroz popularne, edukativne i kreativne sadržaje, napokon smo postali prepoznatljivi i široj javnosti", zadovoljna je Ana Fornažar, programska voditeljica Modelne šume Istra, udruge sa sjedištem u Pazinu.

Šumski festival, prvi takve vrste u Istri, sukus je svih iskustava koje je Modelna šuma Istra stekla kroz svoju dugogodišnju međunarodnu suradnju i razmjenu iskustava s modelnim šumama po Mediteranu i širom svijeta. Kroz zajedničke projekte modelne šume razmjenjuju dobre prakse, jačaju svoje ljudske i stručne kapacitete te tako doprinose održivom razvoju svojih teritorija pa je tako Modelna šuma Istra osmislila i razvila program Festivala šuma i šumskih plodova u suradnji sa svojim članovima i vanjskim suradnicima kako bi promovirala sve dobrobiti od šuma i približila šume na jedan novi način; šume kao izvor zdravlja i hrane, te šume kao najbolje mjesto za zdravi razvoj djece i stvaranje.

- Program festivala obuhvatio je predavanja, radionice u šumi za sve uzraste te šumski sajam. Kroz svoju gastronomsku ponudu festival je nudio hranu dobivenu iz šume, a kroz šumski sajam promovirao lokalne obrtnike, umjetnike i udruge koje koriste isključivo šumske resurse; drveće, šumske plodove i samoniklo bilje za stvaranje svojih umjetničkih, prehrambenih, ljekovitih, kozmetičkih te edukativnih proizvoda i rukotvorina. Tako veliki interes, rezultat je i toga što se ljudi u post pandemijsko vrijeme sve više okreću prirodi, autohtonim resursima, zdravom načinu života i postaju otvoreni i za neke alternativne pristupe, kao što su šumska terapija ili šumska kupka. Festival je Modelna šuma realizirala u partnerstvu s Općinom Lanišće, jer je jedan od ciljeva udruge potaknuti održivi razvoj Ćićarije, kao šumovite destinacije, kroz razvoj novih djelatnosti i turizma, istaknut će Fornažar te dodati da je šumskim festivalom u Brgudcu, Modelna šuma Istra u devetoj godini svoga postojanja ujedno obilježila i tridesetu obljetnicu Međunarodne mreže modelnih šuma čiji je član.

- Mogli bi reći da je to dosad najveći projekt Modelne šume Istra koji je osim, Istarske županije, financijski podržalo i Tajništvo Međunarodne i Mediteranske mreže modelnih šuma. Ovo je značajna godina za modelne šume širom svijeta, jer se obilježava se trideseta godišnjica postojanja Međunarodne mreže modelnih šuma pod motom "30 godina za krajolike, partnerstvo i održivost". Danas ima 60 modelnih šuma po svim kontinentima svijeta i slična su događanja organizirana u svima njima, na različitim područjima od subtropskih, tropskih, subarktičkih do kontinentalnih i mediteranskih, nabrojat će naša sugovornica i dodati da u Istri postoje devet godina, a još ih uvijek pitaju što je to modelna šuma.

Modelna šuma, pojašnjava Fornažar, proces je razvoja lokalne zajednice na određenom području koji potiče održivi razvoj temeljen na prirodnim resursima. Ili drugim riječima, Modelna šuma se zapravo bavi ljudima koji žive od resursa na svom području i zanimaju je utjecaji ljudi na te resurse, kao i ukupni razvoj zajednica, mnogo više nego samo drveće ili šumski plodovi. Kao koncept, slijedi šest načela koja kombiniraju društvene, ekološke i ekonomske potrebe lokalnih zajednica s dugoročnom održivošću krajolika: partnerstvo, krajolik, predanost održivom razvoju, upravljanje, program aktivnosti, razmjena znanja, edukacija i umrežavanje.

Istarska županija, kaže Fornažar, bila je 2009. godine jedina županija u Hrvatskoj zainteresirana da na svom području isproba koncept modelne šume, nakon što je Vlada Kanade preko Ministarstva poljoprivrede i šumarstva takvu ideju prezentirala na nacionalnoj razini. Te se godine u okviru EU projekta "Modelna šuma - novi alat teritorijalnog upravljanja" postavljaju temelji Modelne šume u Istri. Kada je 2013. godine i osnovana, bila je prva i još je uvijek jedina hrvatska udruga takve vrste, ujedno ponosna članica Međunarodne i Mediteranske mreže, za što je trebalo ispuniti sve potrebne kriterije. Međunarodna mreža modelnih šuma najveća je svjetska mreža posvećena održivom upravljanju krajolikom i danas je njenih šezdeset modelnih šuma rasprostranjeno u 35 zemalja svijeta s više od73 milijuna hektara šumskih površina.

Koji je interes Istarska županija pronašla uključivanjem u Mediteransku mrežu modelnih šuma, pitamo Fornažar, a ona kaže da je primarno u fokusu bila mogućnost umrežavanja europskih regija i mediteranskih zemalja, održivi razvoj ruralnih zajednica, partnerski projekti lokalne, regionalne uprave, civilnih udruga, malih i srednjih poduzetnika, financiranje lokalnih projekata međunarodnim resursima.

Udruga Modelna šuma

- Modelna šuma Istra, pionir u regiji jugoistočne Europe, dio je Mediteranske mreže modelnih šuma i danas jedna od tri najaktivnijih modelnih šuma, uz modelne šume regije Toskana u Italiji i regije Provansa u Francuskoj, što je svrstava u jedno zanimljivo mediteransko društvo, ponosna je Fornažar. Jer, kako kaže, postati modelna šuma nije nimalo jednostavno, treba ispuniti određene kriterije, pa stoga ima puno kandidata kojima to ne uspijeva tako brzo.

Budući da je ideja o modelnoj šumi u Istri krenula od Motovunske šume te njezine valorizacije i zaštite, Modelna šuma, prvotno pod imenom "Sliv rijeke Mirne", koje je prije dvije godine promijenjeno, osnovana je 2013. godine na području dvanaest općina i četiri grada: Lanišće, Lupoglav, Oprtalj, Motovun, Grožnjan, Tar-Vabriga, Kaštelir-Labinci, Karojba, Tinjan, Vižnada, Motovun, Brtonigla, Buzet, Pazin, Buje, Novigrad.

Modelna šuma Istra, neprofitna je udruga, ima trideset članova; gradove, općine, javne institucije, udruge, obrte, trgovačka društva i fizičke osobe. Njome upravlja peteročlani Upravni odbor iz redova javnog, civilnog i poslovnog sektora: Josip Marino Šimić, Barbara Sladonja, Marina Zgrablić, Giancarlo Zigante i Ana Fornažar. Fornažar je jedina zaposlena kao programska voditeljica.

- Kod nas je situacija takva da nemamo direktnu financijsku podršku Istarske županije, nego samo projektnu, koja je prilično skromna, za razliku od Toskane i Provanse koji imaju izdašnu podršku od svojih regija pa kao modelna šuma imaju po dvoje, troje zaposlenih, naglasila je Fornažar.

Od svog osnivanja ova istarska udruga realizirala je više značajnih projekta. Uspostavljen je, kaže Fornažar, sustav praćenja proizvoda s područja modelne šume; meda, proizvoda od tartufa, drvenog ugljena, maslinovog ulja, prirodnih sokova, na web stranici www. modelnasuma.hr. Očitavanje QR koda s proizvoda vodi do šume porijekla, načina sječe ili sakupljanja, obrade i prerade proizvoda, daje informacije o finalnom proizvodu i kontakt podatke proizvođača i prodavača proizvoda. Proizvod na taj način može "ispričati" priču o svom podrijetlu!

Modelna šuma Istra uključila se je i u promotivnu kampanju za zaštitu staništa tartufa. Na cesti Buzet - Livade prije nekoliko godina postavila je jumbo plakat sa sloganom "Staništa tartufa su ugrožena! Očuvajte ih pravilnim sakupljanjem". Ova komunikacijska i promotivna kampanja u medijima imala je za cilj osvijestiti javnost i upozoriti tartufare o važnosti pravilnog sakupljanja tartufa.

- Na temelju istraživanja i anketiranja tartufara došlo se je do važnih informacija o tome kako tartufari u utrci za što većom količinom sakupljenih tartufa ne zatrpavaju rupe iz kojih su tartuf izvadili i samim time onemogućavaju da na istom mjestu slijedeće godine naraste tartuf, čime ugrožavaju staništa tartufa. Udruga želi promovirati održivo korištenje tartufa kako bi se ovaj vrijedan resurs očuvao za buduće generacije. Upravo je ovu našu kampanju Međunarodna mreža modelnih šuma istaknula među brojnim drugim projektima modelnih šuma svijeta, kao vrijedan doprinos održivosti teritorija na kojima modelne šume djeluju, prenijela je Fornažar.

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode uključilo je predstavnika Modelne šume u radnu grupu za izmjenu Pravilnika o sakupljanju zavičajnih divljih vrsta iz 2017. godine, za poglavlje o podzemnim i nadzemnim gljivama. Modelna šuma je uputila niz prijedloga prenoseći potrebe i interese tartufara, u isto vrijeme vodeći računa o ekosustavu i ekološkoj održivosti kao i ekonomskim potrebama lokalnih zajednica. Prihvaćeni su prijedlozi udruge: produžena je sezona sakupljanja pojedinih tartufa, sakupljači gljiva koji imaju dozvolu ministarstva mogu gljive prodavati bilo kome, a ne kao do sada samo tvrtkama registriranim za otkup i prodaju tartufa. Predložene izmjene 2017. godine postaju dio Pravilnika o sakupljanju zavičajnih divljih vrsta.

Prije dvije godine udruga je izdala knjigu "Neke gljive sliva rijeke Mirne i još ponešto o prirodi", čiji je autor Josip Marino Šimić, licencirani determinator gljiva i potpredsjednik udruge Modelna šuma Istra. Knjiga opisuje brojne podzemne i nadzemne gljive s ovog područja, a donosi i poglavlja; O ljekovitom i samoniklom bilju te recepte za pripremu jela od gljiva.

Od 2018. godine Modelna šuma Istra, kao pionir ovog koncepta u Hrvatskoj, promovira šumsku pedagogiju u Istri. U sklopu projekta održani su brojni treninzi i radionice iz šumske pedagogije za odgajatelje i nastavnike te stručnjake zaposlene u institucijama za zaštitu prirode. Provedene su kreativne radionice iz šumske pedagogije s djecom iz osnovnih škola i vrtića u Istri. Udruga je izdala Priručnik iz šumske pedagogije za odgajatelje, nastavnike i roditelje.

Ambicioznost je i dalje odrednica udruge koja planira nastaviti s Festivalom šuma i šumskih plodova, krenuti s promocijom šumske terapije na području Istre kao jedne nove prakse i u zdravstvu i u wellnessu. Objavit će i prvi priručnik iz šumske pedagogije u Hrvatskoj s aktivnostima za roditelje, odgajatelje i edukatore "Šumska pedagogija - za djecu novog doba» te nastaviti s projektima na tu temu koji se bave edukacijom odgajatelja i nastavnika. Fokusirat će se i na umjetničke programe, na festival ambijentalne umjetnosti inspirirane šumom i na međunarodne susrete, kao što je susret EU grupe za šumsku pedagogiju koji se planira u Istri pa u budućnosti možda i međunarodnu konferenciju šumske pedagogije.

Udruga je ovih dana dobila obavijest da je za financiranje odobren projekt DigiMedFor iz europskog programa HORIZON, u kojem sudjeluje s 18 partnera iz Mediterana, ali i sjeverno europskih zemalja s vlastitim budžetom od 164.000 eura. Cilj projekta DigiMedFor je transformirati tehnološki krajolik mediteranske šume i lanaca opskrbe drvom i nedrvnim proizvodima, povećati konkurentnost i omogućiti bolje upravljanje i pružanje višestrukih usluga šumskog ekosustava, uvijek vodeći računa o krajnjim korisnicima.

Povezane vijesti

• Tijela koja se zbližavaju i udaljavaju
• James Thompson i Angelo Chicco oduševili Poreč
• Blitz izlazi iz konvencionalnih okvira