U doba u kojem je naglasak na izgled tijela, bilo muškog ili ženskog sve veći, bilo da je naglasak na vitko ili na mišićavo tijelo, veći je također i rizik za razvoj poremećaja hranjenja. Osobe kod kojih je fokus na tijelo i izgled tijela stavljen od malih nogu, u većem su riziku od razvoja poremećaja hranjenja.

Jasan uzrok nastanka poremećaja hranjenja nije poznat, ali pretpostavlja se da se radi o kombinaciji različitih čimbenika poput genetike, psihološkog profila osobe i utjecaja okoline u kojem je osoba odrastala. Procjenjuje se da je u Hrvatskoj oboljelih od poremećaja hranjenja sigurno jedan posto stanovništva, što čini 40 tisuća ljudi, od toga u Istri oko 2.000 oboljelih. A zadnja istraživanja govore da su brojevi u velikom porastu od pojave pandemije Covida-19, prenosi nam nutricionistkinja Jelena Zubić.

Kompulzivna tjelovježba i povraćanje

S nekolicinom drugih stručnjaka specijaliziranih za pružanje podrške oboljelima od poremećaja hranjenja osnovala je udrugu Snaga u meni te djeluju na području Istarske županije već dvije godine. Jelena Zubić je predsjednica Udruge, inače zaposlena u Općoj bolnici u Puli, a specijalizirala se za rad s oboljelima od poremećaja hranjenja prema CBT-E edukaciji i to u Centru za istraživanje poremećaja hranjenja u Oxfordu (The Centre for Research on Eating Disorders). Udruga Snaga u meni osnovana je radi prevencije i širenja svijesti o poremećajima hranjenja, ali i stvaranja mjesta u Istri za pružanje podrške oboljelima i njihovim bližnjima. Kada im se javi osoba koja ima poremećaj hranjenja, usmjeravaju je prema stručnjacima, prvenstveno psihoterapeutima, psiholozima, psihijatrima i pedijatrima.

Projekt "Book club - Knjiga na tanjuru" uključuje besplatne radionice u Puli i Pazinu

- Nutricionistički rad s oboljelima je specifičan i drugačiji od uobičajenog, ne preporučuju se planovi prehrane jer bi oni osobi koja zaista ima poremećaj hranjenja mogli postati samo novi set pravila poremećaja. Naglasak je na praćenju signala gladi i sitosti te ponovnoj uspostavi uravnotežene prehrane, kaže Zubić.

Od poremećaja prehrane ljudima prvo padne na pamet anoreksija, jer je "okom vidljiva" ako je osoba naglo smršavila, možda je čak i pothranjena. Manje poznati, a učestaliji su ostali poremećaji hranjenja koji mogu pogoditi osobu bilo koje veličine, oblika ili težine tijela, kaže naša sugovornica te pojašnjava. Kod bulimije su karakteristične faze prejedanja i povraćanja, no manje je poznato da bulimija umjesto povraćanja može imati faze intenzivnog kompulzivnog vježbanja.

Postoji i poremećaj s prejedanjem kod kojeg nema kompulzivne tjelovježbe i povraćanja, već osoba jede emocionalno i to obično velike količine hrane. Neke nije moguće svrstati ni u jednu od ovih skupina, iako imaju izrazito narušen odnos prema hrani pa je moguće da se radi o nespecifičnom poremećaju hranjenja.

- Postoje i nove, još neslužbene dijagnoze poput ortoreksije, nezdrave opsesije zdravom hranom kad se jede previše, recimo, određenog povrća pri čemu se zanemaruje ostala hrana, što se loše odražava na zdravlje. Ono što je zajedničko svim poremećajima hranjenja je strah od hrane, sram povezan s hranom ili oblikom tijela te konstantno razmišljanje o hrani. Poremećaji hranjenja najčešće se razvijaju u adolescentnoj dobi i ranim 20-ima, ali osoba može biti dugo godina u poremećaju, a da to i ne zna, tako nam se javljaju osobe svih životnih dobi. Posebno je važno naglasiti i da se ne može prema težini i izgledu procijeniti ima li osoba poremećaj hranjenja jer najveći postotak otpada na poremećaj hranjenja s prejedanjem i nespecifične poremećaje hranjenja, pojašnjava Zubić.

Edukacija i destigmatizacija

Kako su udrugu Snaga u meni osnovali u najvećem jeku pandemije, u početku su najaktivniji bili na društvenim mrežama, na Facebook i Instagram profilu, gdje su dosad održana besplatna predavanja i dalje dostupna. Trenutno provode projekt "Book club - Knjiga na tanjuru", sufinanciran od Istarske županije, počeo je u listopadu ove godine i traje do ožujka 2023.

Provode ga u suradnji s Gradskom knjižnicom u Pazinu i Sveučilišnom knjižnicom u Puli u čijim prostorima održavaju radionice, svaki mjesec po dvije, jednu u Pazinu i drugu u Puli. Dosad ih je održano šest: radionicu "Žene, hrana i Bog" vodila je Jelena Zubić, radionicu "Fitness i napolitanke" autorica istoimene knjige Mateja Klemenčić Klicper iz Zagreba, a radionicu "Neukroćena" vodila je nutricionistkinja Vedrana Fontana Mikulić.

Slijedi radionica "Tijelo dom" koju će voditi socijalna pedagoginja Ivana Kurtov 14. siječnja u Sveučilišnoj knjižnici u Puli te 21. siječnja u Gradskoj knjižnici u Pazinu. U veljači psihologinja Luana Poleis vodit će radionicu "Polupani lončići", a u ožujku Naike Dapiran koja se bavi integrativnom tjelesno-orijentiranom psihoterapijom vodi radionicu "Klupko na tanjuru". Radionice su besplatne i namijenjene svim zainteresiranima. Informacije se mogu dobiti na e-mail [email protected] ili na Facebook i Instragram profilu udruge.

Povezane vijesti

• Ortoreksija sve češća kod mladih
• Hrvatska: Od anoreksije i bulimije boluje 40.000 osoba
• Neuroze na meniju - ožiljci na duši i tijelu