Iz talijanske regije Julijske krajine, sastavljene od bivših austrougarskih područja anektiranih od Kraljevine Italije Rapallskim ugovorom iz 1920. godine, prebjeglo je, smatra se, oko 100.000 Hrvata i Slovenaca, od čega više od dvije trećine u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS).

Proces emigriranja imao je svoje trajanje, a pojačao se nakon dolaska fašizma na vlast 1922. i početkom provođenja asimilacijske politike pod tim režimom.

Smrtni udarac slobodi tiska Slavena u Julijskoj krajini nastupio je 1928., kada je talijanski kraljevski Dekret zabranio izlaženje svih hrvatskih i slovenskih novina čiji urednici nisu bili članovi fašističke stranke. Tada su utihnuli "Goriška straža", "Istarska riječ" i "Pučki prijatelj". Dana 6. siječnja 1929., kralj Aleksandar Karađorđević uvodi diktaturu u SHS-u, koja dovodi do zabrane oporbe i njezinih glasila. Tada država i mijenja ime u Kraljevina Jugoslavija. Ipak, Ernest Radetić, već proslavljeni publicist u nedavno ukinutoj Istarskoj riječi, 22. srpnja 1929. u Zagrebu pokreće list "Istra".

U listu nije kritizirana jugoslavenska vlast, već isključivo talijanski fašizam i njegova zatiračka politika u Julijskoj krajini, ali i to u onoj mjeri koju su jugoslavensko-talijanski odnosi dozvoljavali. Godine 1931. osnovano je tijelo emigranata iz Julijske krajine nazvano Savez emigrantskih udruženja Jugoslavije, kasnije preimenovano u Savez jugoslavenskih emigranata iz Julijske Krajine. "Istra" je tada postala glasilom toga tijela, a uredništvo je preuzeo Ive Mihovilović.

Dakle, unatoč imenu, list je pokrivao vijesti iz cjelokupne Julijske krajine, i u skladu s time i nosio podnaslov "Glasilo saveza jugoslavenskih emigranata iz Julijske krajine" i sadržavao članke na slovenskome i hrvatskom jeziku. Mihovilović je već uređivao Istarsku riječ, a pred fašističkim nasiljem je pobjegao u Zagreb. Kasnije će, u razdoblju socijalističke Jugoslavije, postati istaknuti novinar, publicist i pjesnik.

On je te 1931. imenovan novim glavnim urednikom "Istre", a na tom je mjestu ostao do 1936. godine. Treba naglasiti da u vrijeme njegovog uređivanja list od mjesečnika postaje tjednikom. S brojem od 7. veljače mjesto glavnog urednika preuzeo je Tone Peruško, dok je Mihovilović otišao u uredništvo zagrebačkih "Novosti". Glavni urednik tjednika "Istra" bio je do 1939. godine. Kasnije je bio istaknuti pedagoški radnik.

Mihovilović nam iz prve ruke daje podatke o izvorima informacija zagrebačkoga lista. Kako je težište informativne strane lista bilo na informacijama s teritorija koji je bio unutar granica Italije, uredništvo je moralo napraviti taj napor da dobije informacije od tamošnjega stanovništva. Zbog loših veza, ističe, "oni koji su nešto htjeli javiti u Jugoslaviju bili su u velikoj opasnosti, to se smatralo protudržavnim zločinom ili špijunažom". Unatoč policijskome nadzoru nad onima koji su održavali veze s Jugoslavijom, „čitavo to vrijeme do informacija (…) se dolazilo, ponekad usmenim putem, ili na razne konspirativne načine".

Taj šverc usmenih i pisanih informacija preko granice imao je za važnu točku Sušak, mjesto kojim su cirkulirali ljudi iz talijanske Rijeke – uglavnom đaci i putnici radnici. Najviše podataka dolazilo je, međutim, iz slovenskoga dijela Julijske krajine, što zbog činjenice da je taj dio imao uz sebe najdužu granicu prema Jugoslaviji, što zbog toga što je komunikaciji pogodovala planinska geografija, dobra za "gerilsko" djelovanje.

Od početka lipnja 1939. na čelu uredništva "Istre" ponovno se našao Ernest Radetić. Do zabrane njezinoga izlaženja 27. rujna 1940., zbog boljih odnosa Jugoslavije i Italije, kritika fašizma je ublažena. Treba naglasiti da je u sporazumu sklopljenom 25. ožujka 1937. između talijanskoga ministra vanjskih poslova Galeazza Ciana i Milana Stojadinovića, ministra vanjskih poslova Kraljevine Jugoslavije, osim o političkoj suradnji, postojala i klauzula o potiskivanju subverzivne djelatnosti na vlastitim teritorijima protiv druge strane.

Ive Mihovilović će kasnije o ciljevima lista napisati sljedeće: "Svrha lista Istra bila je propagandna i informativna. Jedno je s drugim bilo povezano. Informacija je djelovala propagandno". Arhivirani brojevi ovoga lista mogu se konzultirati u Sveučilišnoj knjižnici u Puli.

Povezane vijesti

• Uvijek će postojati jadranska "jabuka razdora"