Akumulirane pogreške
"Ples po rubu": Manjak u proračunu sve veći, moguće ozbiljne posljedice
(Snimio Davor Kovačević)
Hrvatski proračunski manjak zamjetno je porastao u drugom tromjesečju probivši "plafon" od tri posto BDP-a prvi puta od proljeća prošle godine, pokazuju podaci Eurostata, i iznosio je 4,2 posto što je najveći proračunski deficit od drugog kvartala pandemijske 2021. godine, a u odnosu na prva tri ovogodišnja mjeseca uvećan je za 1,2 postotna boda.
Proračunski manjak je u drugom kvartalu zabilježen u 21 zemlji članici EU-a, a u njih devet probio je propisani "plafon" od tri posto BDP-a, uključujući i Hrvatsku, a najveći je bio u Rumunjskoj gdje je iznosio 8,7 posto BDP-a i Poljskoj od 8,5 posto, a najmanji u Litvi, 0,3 posto, dok je samo pet članica zabilježilo proračunski višak.
Probijanje kriterija
Probijanje mastrihtske granice od tri posto BDP-a u jednom kvartalu ne znači nužno da će Hrvatska ući u proceduru prekomjernog deficita ili da će fiskalni manjak na kraju godine biti veći od dozvoljenih tri posto, no svakako je pokazatelj da manjak u proračunu raste, upozorava ekonomski analitičar i direktor Arhivanalitike Velimir Šonje i pri tom podsjeća da je rebalansom ovogodišnjeg proračuna predviđen manjak od 2,9 posto BDP-a prema Eurostatovoj metodologiji.
– Hrvatska prema nacionalnoj metodologiji fiskalne statistike upravo probija kriterije iz Maastrichta: planirani deficit (samo središnje države, bez lokalne koja će također imati deficit) na takozvanoj cash osnovi za ovu godinu iznosi 3,8 milijardi eura ili 4,2 posto BDP-a prema rebalansu državnog proračuna, navodi Šonje i dodaje da su se na temelju podataka koje je Ministarstvo financija objavilo za prvih osam mjeseci ove godine porezni prihodi u kolovozu značajnije oporavili, a podaci Porezne uprave o fiskalizaciji za rujan i prvu polovicu listopada su, kaže, također dobri.
Stoga još uvijek ima šansi da se rebalansom predviđene brojke uistinu i ostvare, ili čak za to da deficit središnje države bude malo manji, navodi Šonje, no podsjeća da u prijevodu na Eurostatovu metodologiju (ESA 2010) razlika u deficitu iznosi više od jedan posto BDP-a te da metodološke razlike već dulje vrijeme predstavljaju "kamen u cipeli" svima koji se bave praćenjem ekonomskih kretanja, na što je upozorilo i neovisno Povjerenstvo za fiskalnu politiku Republike Hrvatske.
Budući da sve u Hrvatskoj zanima hoće li proračunski manjak na kraju godine prema Eurostatovoj metodologiji biti veći od tri posto BDP-a, Šonje se kao i većina analitičara ne usudi dati konkretnu prognozu za ovu godinu zbog nedostatka transparentnosti fiskalnih brojki.
– Hrvatska ima nesreću u sreći (izvrtanje redoslijeda nije slučano) da se fiskalni položaj doima dovoljno dobar u EU usporedbama. Na slici za prošlu godinu bili smo pozicionirani između Njemačke i Litve, bliže Litvi, tj. znatno iznad država s velikim fiskalnim deficitima koje su se zbog kršenja odredbi o fiskalnim pravilima našle u proceduri prekomjernog proračunskog manjka, podsjeća Šonje i dodaje da je "skrivanje u šumi loših podataka" za druge države članice glavni razlog zbog kojeg ni tržišta ni rejting agencije Hrvatskoj još ne šalju upozorenja, jer druge države više strše u fiskalnom smislu od Hrvatske.
No, pitanje je trenutka kada će se upozorenja Hrvatskoj početi događati ako se aktualni trendovi nastave, odnosno ako plan proračuna za 2026. ne bude dovoljno uvjerljiv i fiskalno konzervativan, napominje Šonje i pri tom upozorava da je od 2022. godine uočljiv trend velikog pogoršanja fiskalnog položaja Hrvatske.
Povijesne pogreške
– Dogodilo se u godinama brzog gospodarskog rasta kada se zbog punjenja proračuna iznad očekivanja moglo očekivati očuvanje proračunske ravnoteže (koja je postignuta još u godinama prije pandemije) i/ili osjetna porezna rasterećenja. Ni jedno ni drugo nije se dogodilo.
Najbrže su rasli javni rashodi, daleko iznad inflacije (čak i ako uzmemo u obzir inflaciju 2022.). I udjel javnih prihoda u BDP-u je od 2022. do 2024. povećan za oko 0,5 postotnih bodova BDP-a, no to nije pomoglo da ne dođe do širenja deficita, ističe Šonje i navodi da Hrvatska uz Sloveniju ima najveći omjer javnih prihoda i BDP-a među zemljama na sličnom stupnju razvitka.
U dobrim vremenima tema o fiskalnim deficitima ne privlači preveliku pažnju javnosti i političkih elita, tvrdi Šonje, dok velik dio javnosti smatra da deficiti proračuna ne mogu biti problem jer države imaju gotovo neograničen kapacitet za zaduživanje, što pogoduje povijesnim pogreškama u vođenju fiskalne politike koje se akumuliraju i ispravljaju kroz duge vremenske cikluse.
– Korekcije pogrešaka teške su i dugotrajne jer, čak i kada širi krug ljudi i kreatora politike shvati da se s proračunom događa nešto nepovoljno, prva reakcija na širenje svijesti o mogućim problemima je kompenzacija narasle fiskalne rupe povećanjem ugriza javnih prihoda.
Zbog toga nisam optimist u pogledu mogućih poreznih rasterećenja rada: kolikogod takva rasterećenja bila ekonomski opravdana zbog mogućih pozitivnih učinaka na gospodarski rast i životni standard, ideja o poreznim rasterećenjima pada pod teretom ukupne fiskalne slike koja se kvari, upozorava Šonje i dodaje da tek kada voda dođe do grla stječu se uvjeti za politički razgovor o rashodima, a onda je prekasno, premda Hrvatska još nije u takvoj situaciji.
"Ples po rubu"
Prema podacima koje je ministar financija Marko Primorac predstavio Saboru krajem rujna, opći proračun je prema nacionalnoj metodologiji na kraju prvog polugodišta bio u manjku od dvije milijarde eura, ili 2,2 posto BDP-a, a na razini godine prema Vladinim projekcijama ne bismo trebali probiti granicu od tri posto BDP-a nego "plesati po rubu" kako je i sam priznao ministar financija.
Prema europskoj ESA 2010 metodologiji, proračunski je manjak na polovici godine iznosio 1,6 milijardi eura i bio je gotovo dvostruko veći deficit nego u istom razdoblju 2024. kada je iznosio oko 860 milijuna eura, zbog čega je Povjerenstvo za fiskalnu politiku zatražilo objašnjenje od Ministarstva financija jer upozorava na činjenicu da razlika u fiskalnom saldu s obzirom na metodologiju koja se koristi iznosi čak 1,4 posto BDP-a.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
