Nakon što je dugi niz godina bila svojevrsno "zaštitno lice" Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Istarske županije dr. Gordana Antić s prvim danom rujna ove godine preuzela je dužnost pročelnice županijskog Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb. Osim nemjerljivo bogatog iskustva rada u zdravstvu, u novi sustav donijela je novu energiju i svježe ideje te definirala ciljeve i krenula u njihovu realizaciju.

Smanjiti i eliminirati liste čekanja

- Stupanjem na novu dužnost promijenilo se to da moram gledati i da gledam na cijeli naš zdravstveni i socijalni sustav sveobuhvatnije, odnosno nekakav krajnji cilj mi je ustrojiti cjeloviti zdravstveni i socijalni sustav na korist čovjeka. Čovjek, korisnik, pacijent, se na neki način izgubio u cijelom tom sustavu fragmentiranosti, te se stječe dojam da je sustav previše postao sam sebi svrha u kojem tog čovjeka više nema. Neka moja ideja je da ga ponovno stavimo u fokus i da čovjek koji treba socijalnu ili zdravstvenu zaštitu, tu zaštitu i dobije, da zna kako će je dobiti, te da mu to bude omogućeno na jednostavan način, odnosno da ne luta previše u sustavu i da ne čeka. Uvijek sam mislila da je kvaliteta zdravstvene zaštite najvažniji segment u tom sustavu zdravstva i puno sam vremena i kao ravnateljica Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Istarske županije, ali i nakon toga, uložila u edukaciju kolega upravo kako bi ta razina kvalitete naše usluge bila na što višoj razini. I dalje mislim da je to izuzetno važno, no vremenom sam spoznala da je od same kvalitete još značajnija dostupnost zdravstvene zaštite, jer ako nemate pravovremenu dostupnost nekoj usluzi, njezina kvaliteta vam ne znači ništa. Dakle, ni ako imate najboljeg stručnjaka u nekom području, kakvih mi i imamo u našoj bolnici i sustavu zdravstva, ali njega se ne može dobiti onda kad je nekom potrebno, već za nekoliko mjeseci ili godina, pacijentima ne znači ništa. Držim da je stoga jedan od mojih važnijih zadataka kako smanjiti, odnosno eliminirati liste čekanja te zdravstvenu zaštitu učiniti dostupnom.”, kaže dr. Antić.

Ideja o "burzi zdravstvenih djelatnika"

Da je toj zadaći krajnje ozbiljno pristupila govori činjenica da je već u nekoliko prvih mjeseci rada na novom radnom mjestu održala više sastanaka s ravnateljima zdravstvenih i socijalnih ustanova te nadležnim pročelnicima iz gradova i općina na području Istarske županije. Jedna od tema koja je na svim tim sastancima bila u prvom planu bio je opći nedostatak kadrova, prije svega zdravstvenog kadra, zbog čega se rodila ideja o "burzi zdravstvenih djelatnika".

- Radi se o svojevrsnoj bazi podataka u koju su se mogli prijaviti svi liječnici i medicinske sestre s područja Istarske županije. U nju su trebali upisati nekoliko osnovnih podataka o tome gdje žive i gdje rade, a u izborniku smo im ponudili sve moguće opcije svih onih radnih mjesta u sustavu na koji bi oni, sukladno svojoj naobrazbi i kompetencijama, eventualno mogli dodatno raditi i zaraditi. Za taj rad formirali smo cijenu rada koja je poprilično konkurentna onoj koja se za istu vrstu posla nudi u privatnom zdravstvu. Reakcija i odaziv bili su vrlo dobri, a cilj nam je stvoriti bazu podataka iz koje bi se, u slučaju izostanka nekog liječnika ili medicinske sestre u ambulanti obiteljske medicine, domu za starije, bolnici ili hitnom medicinskom traktu, mogla u najkraćem roku potražiti i osigurati zamjena. Liječnici i medicinske sestre bi u vrijeme kad su slobodni i kad im to raspored dopušta odradili te zadaće i dobili priliku za dodatnom zaradom, a primarno je da bi tako pacijentima dostupnost usluge bila kontinuirana. Cilj nam je da taj sustav zaživi i da zdravstvena zaštita u svakom segmentu stvarno funkcionira. Ako pacijent od 7 do 19 može otići liječniku obiteljske medicine onda će zbog nekih blažih situacija vjerojatno otići njemu, a ne na hitni trakt. Na taj način smanjit će se pritisak i bespotrebne gužve, odnosno na hitnom traktu će završiti stvarno oni koji trebaju, kaže naša sugovornica.

Nužan preustroj sanitetskog prijevoza

Preorganizirati i efikasnije će se pokušati ustrojiti, dodaje, i sanitetski prijevoz za koji danas isto već postoje redovi čekanja. Novim ustrojem, naime, on će biti dio Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Istarske županije, a prioritet u budućem razdoblju bit će uspostava stalne dostupnosti sanitetskog prijevoza kako bi pacijenti, kojima ta usluga treba, mogli računati na to da će stići tamo "gdje i kad" trebaju biti.

- Na toj koordinaciji i organizaciji s ljudskim resursima trenutno radimo i analiziramo sustav u tom dijelu, kaže županijska pročelnica i dodaje da su joj iskustva iz "mikro sustava", u kojem je radila do kraja kolovoza, vrlo značajna za hvatanje u koštac s izazovima županijskog "makro sustava" u koji je stigla. Sve one boljke i bolesti razjedinjenog sustava s kojima se susrela 2011. godine kad je formiran Zavod za hitnu medicinu prepoznaje, kaže, i u ovom sustavu, no vjeruje da se umrežavanjem postojeći ljudski potencijali u ovom županijskom Odjelu i sustavu još bolje mogu staviti na raspolaganje pacijentima i korisnicima.

- Naš zdravstveni i socijalni sustav definitivno funkcionira, rekla bih, možda i puno bolje nego u ostatku Hrvatske, no to nije razlog da se ne radi kontinuirano na njegovom daljnjem razvoju i napretku jer uvijek može i želimo da bude bolje. Puno dobrih projekata, od prevencije do skrbi, već se realizira i značajnu ulogu u njihovoj realizaciji kroz financijsku potporu ima i Istarska županija koja čak 70 posto svog proračuna koristi za programe u sustavima iz nadležnosti našeg odjela. Međutim, ono što se uočava kao problem svih nas jest tzv. zdravstvena pismenost, a to je nedovoljno razvijena svijest među građanima o tome kako štititi svoje zdravlje, kako ga učiniti boljim i što uraditi u preventivi, ističe dr. Antić.

Županijski odjel ima ulogu koordinatora

Dodaje kako je nedavno ministar Beroš iznio podatak da hrvatski građanin koristi zdravstvenu uslugu 300 posto više od građana u ostatku Europe što znači, kaže, da mnogi zdravstveni sustav opterećuju i nekakvim banalnim situacijama koje bi trebali znati sami prepoznati i riješiti.

- Naš Odjel će kroz operativni plan aktivnosti raditi i na tom dijelu edukacije građana, odnosno kroz različite preventivne akcije pokušat ćemo ljude učiti kako reagirati u pojedinim situacijama te spriječiti oboljenja ili neka jednostavnija oboljenja sami izliječiti upravo s ciljem rasterećenja sustava i povećanja spomenute dostupnosti pravovremene zdravstvene skrbi onim pacijentima kojima je ona stvarno potrebna, kaže dr. Gordana Antić.

Istarska županija u čitavoj toj priči o zdravstvenom i socijalnom sustavu ima ulogu koordinatora, a Odjel kojem se dr. Antić nalazi na čelu, uz ta dva segmenta, skrbi i o potrebama hrvatskih branitelja i antifašističkih boraca, koordinira humanitarnu pomoć, bavi se i problemima neosiguranih osoba i osoba s invaliditetom te preuzetim poslovima nekadašnjeg Ureda državne uprave.

Građanima trebamo biti dostupni kad nas trebaju

Temeljna zadaća Odjela je organizirati rad javnozdravstvene službe i koordinirati sve one pravne i fizičke subjekte koji provode zdravstvo i socijalnu skrb na području Istarske županije. Kako bi sve funkcioniralo kako treba, bitno je optimizirati procese te maksimalno skratiti ili izbaciti sve nepotrebne faze kako bi moglo što više vremena ostati za bavljenje onim što je konkretno, operativno i bitno.

- I župan Boris Miletić inzistira na uspostavi bržeg i efikasnijeg sustava uprave te u svim županijskim odjelima upravo radimo na optimizaciji procesa kako bi našim građanima bili dostupniji onda kad nas oni trebaju, zaključuje dr. Antić.

*Sadržaj nastao u suradnji s Istarskom županijom

Povezane vijesti

• U Istri i Puli želimo graditi suradnju, a ne žicu!
• Prioritet je dovršetak Ipsilona i zaštita izvornosti ulja
• Mjere za zadržavanje i privlačenje ljudskih resursa: Osječanka Franka Kunovac preselila u Istru zbog boljih uvjeta i mogućnosti napredovanja