RAZGOVOR
Magdalena Vodopija, direktorica Sajma knjige u Istri: Ovo nije samo povratak u Dom hrvatskih branitelja, ovo je povratak velikim autorima i velikim programima sajma
Kako se već kaže: neke ljude možete varati neko vrijeme, ali sve ljude ne možete varati sve vrijeme. Jednostavno je, zapravo: publiku dugoročno ne možete dobiti na prijevaru, PR trikovima, lažnim brojkama i floskulama
Magdalena Vodopija (foto: Matija ŠĆULAC) / Autor ovogodišnjeg plakata je Mauro Ferlin
Povratak je tema ovogodišnjeg 28. Sajma knjige u Istri. Kao i uvijek kada je riječ o Pulskom festivalu knjiga i autora, tema je važna, višeznačna i više nego pogođena. Sajam se, u društvo koje bilježi povratke nakon pandemije, vraća i na svoju staru dugogodišnju adresu u Dom hrvatskih branitelja.
Ususret 28. Sajmu koji će se održati od 25. studenog do 4. prosinca u Puli, naša je sugovornica Magdalena Vodopija, direktorica Sajma knjige u Istri, koju uvodno pitamo: Je li sve spremno za ovaj veliki povratak u kojem bar kako piše dugogodišnji suradnik Sajma Emir Imamović Pirke - "ništa ne može biti isto"?
- Željeli smo, kada je već moguće, "veliki povratak" i stvorili program koji je istinski i velik i slojevit, s puno produkcijskih zahtjeva, s gotovo 200 sudionika, sa snažnim popratnim programom... Ovo nije samo povratak u Dom hrvatskih branitelja, ovo je povratak velikim autorima i velikim programima Sajma.
Pirke je u pravu, "ništa ne može biti isto", i nije isto. Čini mi se sve uzbudljivijim, drugačijim i od nekadašnjih naših stvarnosti i od onih projekcija koje smo imali na početku ove godine. Drago mi je što smo izbjegli i "staro normalno" i "novo normalno" i ušli u "nenormalno" a djelomično i u "nadrealno", dakle u kreativno i nesputavajuće.
Gradi se "grad knjige"
- Kako s dvostrukim iskustvom organizacije Sajma u prostorima bivše Trikotaže i Shipyarda gledate na povratak u Dom branitelja?
- Vratili smo se kući! I to je stvorilo među nama onaj dobro poznati osjećaj pripadanja prostoru kojem znamo svaki kutak, u kojem se lako krećemo. Rad u Trikotaži i Shipyardu bio je neopisivo iskustvo, meni ne sasvim nepoznato jer sam u svojim počecima šest godina sa Sajmom skvotala po ruševnim prostorima Pule. Ekipa se u Trikotaži jako dobro snašla, kao i autori i publika.
Meni je poseban bio ljetni Sajam kojeg sam se jako bojala. Mislila sam: što to mogu knjige nasuprot suncu i moru? Posebno u Puli. A kako smo vidjeli, mogle su puno. Ipak, za veliki program, kakav imamo ove godine, za ovoliko izdavača i knjiga, u Puli ne postoji prostor koji može zamijeniti Dom hrvatskih branitelja.
- Kakva je atmosfera uoči Sajma? U kojoj su fazi pripreme?
- Programske pripreme trajale su dugo i zato već sada, dva tjedna do otvorenja Sajma, mi bismo slobodno mogli početi realizirati programe samo da su nam autori tu. I prodajni dio je u dobrom ritmu. Voditelj prodaje Denis Brandeis Fiala sa svojom pomoćnicom Larom Osman Grganja napravio je zbilja veliki posao.
No, baš sada dolazi ono što je najzahtjevnije i meni najuzbudljivije. Gradi se, ni iz čega, "grad knjige". Sagradit ćemo ga u deset dana, postaviti više od 40 tona knjiga na sajamske police, izgraditi pozornice, postaviti scenografiju, osvijetliti DHB i ozvučiti ga…
A atmosfera je, naravno, užarena. Koliko god smo se pripremali, ostaje – jer se ne može ranije napraviti - povezivanje svega u funkcionirajuću cjelinu. Zadnji konopi su najvažniji: kako ih vežemo, tako nam bude.
- Ovogodišnji je program iznimno raskošan, moćan. Čini se programski najbogatiji do sada. Tko su glavni ovogodišnji inozemni gosti?
- Imamo stvarno sjajan niz regionalnih i europskih autora. Predvodi ih veliki mađarski pisac Laszlo Krasznahorkai koji otvara Sajam. Tu je i veličanstvena ženska ekipa: austrijska spisateljica Eva Menasse, Kapka Kassabova čija je knjiga "Granica" već postala kultna u Europi, Sofi Oksanen iz Finske koja nam u knjizi "Pseći park" donosi bolnu ukrajinsku temu, Marta Barone s isto tako bolnom temom, ali talijanskom – anni di piombo, nigerijska književnica Kasimma koju preporučuje nobelovac Wole Soyinka.
Iz regije nam dolazi Katalin Ladik, proslavljena glumica, performerica i pjesnikinja. Dugo smo čekali Semezdina Mehmedinovića i napokon, on nam stiže na Sajam. Imamo sreću, ponovno je s nama Predrag Finci, a prvi put na sajmu Andrej Blatnik, Selvedin Avdić, Dejan Dukovski (poznati dramski pisac, autor "Bureta baruta"). Naravno, tu su i miljenici publike i "kroničari" Pule: Goran Vojnović i Dragan Velikić.
Gužva, smijeh, rasprave…
- Dojmljiva je i domaća književna ekipa. Što na Sajam donose naši autori?
- Puno gužve i puno smijeha – bez obzira na teme njihovih knjiga -sigurno donose Viktor Ivančić i Boris Dežulović koji će na sceni Sajma "čitati" jedan drugoga. Prvi put na Sajmu je filozof Boris Buden. I kod njega će biti puno gužve, a vjerujem i puno rasprava nakon nastupa. Nasuprot tome, tugovat ćemo s Ivanom Šojat i biti sjetni s Zoranom Žmirićem koji nam prvi put dolaze.
Laura Marchig, kroz priču o hrani, vratit će nas svojim precima, dvojac Tamara Obrovac i Milan Rakovac sa svojom zvučnom knjigom "Brigada del Amancer" vratit će nas Istri naših djedova, Amir Alagić ispričat će nam svoj bolni povratak kroz sjajnu knjigu "Ogledalo za krletku". Kad Vlaho Bogišić bude govorio o Krleži i knjizi "Hiljadudevestošezdesete" mislim da ćemo zaustaviti dah, kao i na predstavljanju knjige "Pisma Ireni" koje su priredile Nives Tomašević i Sandra Križić Roban. Meni poseban je dolazak Nedeljka Dragića, legende Zagrebačke škole crtanog filma, koji nam donosi svoj "Minhenski dnevnik".
- Italija, njeni književnici i umjetnici uvijek su imali posebno mjesto na Sajmu, no od ove godine počinje i zaseban program Storie italiane. Program je premijerno posvećen Pasoliniju. Kako je koncipiran?
- Storie Italiane ove su godine najkreativniji i najrazigraniji program Sajma zahvaljujući umjetnicima kojima je polazište bilo stvaralaštvo i život Pier Paola Pasolinija. Program započinje i prije samog Sajma (21. – 24.11. 2022.) revijom Pasolinijevih filmova u Kinu Valli koje radimo u suradnji s Pulskim filmskim festivalom. Davide Toffolo, poznati talijanski strip crtač i glazbenik, autor stripa "Intervista a Pasolini", donosi nam izložbu "Crteži za Pasolinija" i performans "Pasolini: Koncert za crtež". U performansu će, uz Toffola, sudjelovati i njegov rock bend "Tre allegri ragazzi morti".
Okrugli stol koji će probati odgovoriti na pitanje: "Zašto danas čitati Pasolinija?" vodit će Tatjana Peruško, a sudjelovat će autor monografije o Pasoliniju i knjige "Alfabeta Pasolini" Marco Antonio Bazzocchi, te Davide Toffolo i naš Valter Milovan, autor knjige o Pasoliniju i prevoditelj Pasolinijeve poezije s furlanskog na istarsku čakavicu. Za sve nas, vrhunac ovog programa bit će performans "Pasolini: jedan od mogućih epiloga", Gorana Ferčeca i Matije Ferlina. Imat ćemo premijeru na Sajmu i Matiju na sceni kao Pasolinija!
Ovaj program ne bi bio moguć bez potpore Talijanskog instituta za kulturu u Zagrebu, Zajednice Talijana Pula i Talijanske unije - i zato im velika hvala.
- Filmski autori i programi uvijek su važna točka programa. No, ove godine i u tom segmentu dosežete vrhunce. Sajam početkom prosinca ugostiti tri velika filmska redatelja: u Pulu dolaze Rajko Grlić, Slobodan Šijan i Srđan Karanović. Što je povod ovom okupljanju filmskih velikana?
- Povod je nešto vrijedno divljenja: 70 godina Pulskog filmskog festivala! Filmski festival duboko je utisnut i u ovaj grad i u sve nas. Ponosni smo što prvi najavljujemo obljetnicu festivala koja će se slaviti sljedeće godine i što ćemo na sceni Sajma u jednom trenutku imati četiri dobitnika Zlatne Arene: Slobodana Šijana, Rajka Grlića, Srđana Karanovića i Danu Budisavljević. I s njima legendarnu direktoricu festivala Gorku Ostojić Cvajner.
Velika želja dovesti Salmana Rushdija
- Umberto Eco, Orhan Pamuk, Don Branko Sbutega, Igor Mandić… Niz je iznimno dug. Vaši su gosti od sajamskih početaka umjetnici, filozofi, autori par excellance. Postoji li ime koje želite dovesti u Pulu a niste još uspjeli u tome?
- Ne postoji ime, već imenik. Ove godine željeli smo dovesti Amina Maaloufa i, kako se to kaže, "za dlaku" nam je promakao. No bit ćemo, kao i uvijek, uporni. I vjerujem da će doći već sljedeće godine. Moja je velika želja dovesti Salmana Rushdija. No to će biti jako teško. Tako veliki, traženi i slavni autori podrazumijevaju i velike troškove, a naš budžet to teško može podnijeti. Također, neostvarena želja je Alksandar Hemon čije su profesorske obaveze najintenzivnije baš u vrijeme Sajma, ali s njim smo već godinama u kontaktu i zajedno čekamo godinu u kojoj će konačno biti u Puli.
- Na 28. Sajmu će se dogoditi i Noć galerija. Što će publika moći vidjeti i doživjeti?
- Ne sjećam se izdanja na kojem nismo imali barem jednu izložbu. One su punopravni, integralni dio našeg Sajma. Ove godine je, možda, više izložbi nego inače, ali bilo ih je puno i 2016.: tada smo prvi put radili Noć galerija kao dio tek pokrenutog programa Ljubljana bere.
Sada ćemo u jednoj noći - i to već drugi dan Sajma - uz četiri vrhunska europska autora otvoriti četiri izložbe u četiri galerije u staroj jezgri Pule. Niz kreće u Gradskoj galeriji Pula, s kojom redovito surađujemo, gdje će Max Neumann, doajen njemačke umjetničke scene, izložiti ilustracije iz knjige "Uvijek za Homerom" ovogodišnjeg počasnog autora Lászla Krasznahorkaija. U Galeriji Uliks ćemo vidjeti dokumentarne fotografije Slovenca Mateja Povšea koji je zabilježio zbivanja u ratnim zonama Ukrajine.
Zatim idemo u Galeriju Makina u kojoj izlažemo radove finskog majstora umjetničke fotografije Tima Viljakainena, poznatog po portretima umjetnika sa zatvorenim očima, među kojima su mnogobrojni dobitnici Oscara za animirani film. Ova izložba je proizašla iz suradnje s Animafestom – poznatim festivalom animiranog filma koji ove godine slavi svojih 50 godina.
Na Sajmu ćemo predstavljati i njihovu opsežnu monografiju, te izložiti njihove slavne plakate. Završnica će biti u Galeriji Cvajner uz, već spomenutog, Davidea Toffola i njegove "Crteže za Pasolinija". Kustosice ovog programa su: Paola Orlić, Paola Bristot, Kristina Ferk i Mateja Veble. Posebno hvala Turističkoj zajednici grada Pule i Aren Hospitality Group koji su pokrovitelji ovog programa.
- Hop lektira i PUlikuLarnA reforma programi su namijenjeni mladima. Uglavnom je riječ o organiziranim dolascima učenika iz škola. Kakav je interes?
- Zbilja veliki: dolaze nam učenici iz Pule i Istre, a najavila se i riječka gimnazija. Zbog pandemije smo dvije godine bili prisiljeni pauzirati s ovim programima i, iskreno, imali smo malo bojazni oko odaziva nakon toliko vremena, no ovi su se programi "napunili" u nekoliko dana.
Popusti i posebne outlet ponude
- Razvoj publike zadnjih je godina jedna od omiljenih sintagmi svih kreatora i financijera kulturnih strategija. Vaša manifestacija s tim segmentom nikad nije imala problema. Sajam se zapravo obraća vrlo širokom krugu publike, ali i autorima, umjetnicima i stručnjacima različitih profila? Kako ste u tome uspjeli? Što je presudno?
- Kako se već kaže: neke ljude možete varati neko vrijeme, ali sve ljude ne možete varati sve vrijeme. Ili u našem slučaju dvadeset osam godina. Jednostavno je, zapravo: publiku dugoročno ne možete dobiti na prijevaru, PR trikovima, lažnim brojkama i floskulama. Ukoliko želite imati brojnu, zainteresiranu i odanu publiku, presudan je dobar, autentičan program, a on se ne stvara usput, niti se nemušto kopira, već dugo promišlja.
Također, publiku ne možete, uvjetno kazano stvoriti, u godinu ili dvije dana. Dug je bio naš put do ovakve publike kakvu imamo. I nije bio lak jer nismo podilazili ni masovnim ukusima, niti nekakvim interesnim lobijima. U početcima smo čak išli potpuno protiv struje što je na kraju rezultiralo i velikim poštovanjem publike i velikim odazivom na sve naše programe.
- Odlazak producentice Sajma na novu funkciju gradske pročelnice nije vidljiv u programu. Kako ste to premostili? Tko je sada zadužen za produkciju Sajma?
- Sajam ima Slavicu Ćurković koja je direktorica Monte Librića, ali i organizatorica velikog iskustva i znanja. Bila je dugogodišnja glavna producentica Sajma i sad se jednostavno vratila na svoje nekadašnje mjesto.
Kad imate Slavicu, premošćenje je uvijek moguće i to ne bilo kakvo, a uz nju je i vrsna organizatorica i PR Sajma, Iris Mošnja. Okupili smo i mladu, jako talentiranu i srčanu ekipu organizatorica koju čine: Tea Vujić, Helena Vodopija, Nicol Rodić, Ana Bačić i Doris Blašković. Većina njih, samo kad bi izdržale nešto duže na ovom poslu, mogle bi, kroz vrijeme, stati uz bok Slavici i organizatoricama koje su utisnute u povijest Sajma: Egle Vošten, Tanji Miličić, Aniki Miletić, Lovorki Lisičić, Rei Korani i Emini Popović Sterpin.
- Kakav je interes nakladnika?
- Veliki! Svi su zbilja s oduševljenjem dočekali vijest o povratku u austrougarsku palaču, prostor koji očito i oni, kao i mi, doživljavaju "svojim". Nastupit će više od 280 hrvatskih i inozemnih izdavača, s više od 25.000 naslova, što je najveći odaziv u povijesti Sajma.
Vjerujem da je to i zbog želje da se nakon dvije nes(p)retne, pandemijske godine, ponovno dostojanstveno susretnu sa svojom publikom i zato su uz uobičajene popuste (od 20 do 70 posto) pripremili i posebne outlet ponude.
Taj dio Sajma će ove godine obogatiti štand srpskih izdavača koji će prikazati bogatu scenu malih i srednjih izdavača Srbije, a koji suorganiziramo sa Srpskim narodnim vijećem, a imamo - zahvaljujući Zajednici Talijana Pula - i štand s velikim izborom knjiga na talijanskom jeziku.
