na razmeđi Svetog Lovreča i Tinjana

Posjetili smo konobu čiji je vlasnik još davne 1975. godine otvorio prvu pizzeriju u Puli

Pretežno naši gosti preferiraju hladna predjela: pršut, panceta, ombolo, kobasice, vratina, sve iz vlastite proizvodnje. Tu je isto sir od tartufa, istarski sir i kravlji sir u teranu. Nakon toga ide šugo od boškarina ili šugo od domaće kokoše s njokima, fužima ili pljukancima, zatim je tu špaleta giravolta…, kaže vlasnik Miro Vošten

| Autor: Anđelo DAGOSTIN
Tomažova konoba (snimio Anđelo DAGOSTIN)

Tomažova konoba (snimio Anđelo DAGOSTIN)


Čim stignete u Tomažovu konobu u selo Vošteni na razmeđi Svetog Lovreča i Tinjana osjećate se toplo, ugodno, kao da ste već nekoć ondje bili i dobro se proveli, kao da ste doma. Vlasnik je Miro Vošten u modnom stilu Rade Šerbedžije, ali više u istarskom maniru simpatičnog i dobrodušnog domaćina.

Supruga je Marija koja je upravo čistila kupus kada smo stigli. Uhvatili smo ih u vrijeme berbe maslina. Dosta je dobra sezona. Uz već postojećih 250 starih ove godine su posadili čak 400 novih ulika kraj sela. Žižolera, motovunsku črnicu i picholine. A isto se mora pretakati vino. Jesenski radovi.

Marija i Miro Vošten (snimio Anđelo DAGOSTIN)Marija i Miro Vošten (snimio Anđelo DAGOSTIN)

- Ni dosadno. Tribali su danas dojti pršuti, friški buti, iz Vinkovci, ali da će doć drugu šetimanu, jer svinje nisu dovoljno naresle, kaže nam domaćin Miro čija se obitelj bavi raznolikim ugostiteljsko-poljoprivrednim djelatnostima među kojima je i višestruko nagrađivana pršutana (pršuti, kobasice, ombolo i panceta), ali i iznajmljivanje apartmana.

Otvorio prvu pizzeriju u Puli

Konobu su otvorili 2005. godine, ali su se i prethodno bavili ugostiteljstvom u Puli gdje je Miro otišao s 14 godina (1969. godine) kada se uputio u tamošnju ugostiteljsku školu, da bi se potom vratio na starinu. Još 1975. godine otvorio je prvu pizzeriju u Puli (Tomaso u Zagrebačkoj ulici), nakon toga restoran Borghese, u Circolu caffe bar, i u Ytongu radnički restoran.

Moguće je kupiti i domaću pancetuMoguće je kupiti i domaću pancetu

- Bilo je puno dela i obaveza, a malo efekta, kaže Miro koji smatra pametnom odluku da se vrati u rodno selo. Na mjestu stare kuće podignuo je novu višekatnicu. "Svi su govorili da san lud da se vraćam tu u selo. Ki će ti doć tamo u oštariju, su govorili. Ali se pokazalo da san bija u pravu", kaže Miro. Ne postoji neki Tomaž po kojem je Tomažova konoba dobila ime već se tako zove zaseok sela Vošteni u kojem se konoba nalazi (drugi dijelovi su Bilinovi, Gregovi...).

Jedna od delicija ove konobe je i domaći pršut (snimio Anđelo DAGOSTIN)Jedna od delicija ove konobe je i domaći pršut (snimio Anđelo DAGOSTIN)

U početku je krenuo sam, a supruga mu je pomagala preko vikenda. Otvorenje konobe se poklopilo s otvaranjem kuća za odmor u ovom kraju, pa su tako osim domaćih počeli pristizati i strani gosti. To je iziskivalo proširenje kuhinje, ali i kapaciteta konobe. U interijeru stane 30-40 gostiju, a s terasom tijekom ljeta imaju 70 sjedećih mjesta. Hrana se priprema po starim istarskim receptima, a do Svih Svetih su radili svaki dan u tjednu. Sada rade petkom, subotom i nedjeljom, ali i u tjednu ako se naruči veća grupa (10 ljudi) otvaraju. Tijekom akcije Turističke zajednice središnje Istre "Jesen na pijatu" nudili su njoke u crnom šugu (s crnim vinom) od kobasica, pancete i pršuta s lisičarkama i vrganjima iz domaće berbe. Kao desert su nudili jesensku tortu s plodovima jeseni (jabuka, grožđe, šipak, mandarine…).

Bogatstvo pršutane iznad konobe - uvijek na buri (snimio Anđelo DAGOSTIN)Bogatstvo pršutane iznad konobe - uvijek na buri (snimio Anđelo DAGOSTIN)

Stanovnici se bave poljoprivredom

- Pretežno naši gosti preferiraju hladna predjela: pršut, panceta, ombolo, kobasice, vratina, sve iz vlastite proizvodnje. Tu je isto sir od tartufa, istarski sir i kravlji sir u teranu. Nakon toga ide šugo od boškarina ili šugo od domaće kokoše s njokima, fužima ili pljukancima, zatim je tu špaleta giravolta…, kaže vlasnik.

Jedan od mesnih aranžmanaJedan od mesnih aranžmana

Rade obiteljski, ponajviše sam Miro, supruga Marija i kćer Anamarija sa zetom, ali pomognu i drugi kada treba (tu su još sin Ivan, te kćeri Ester iz Pule i Egle koja živi u Zagrebu). Sada su angažirali i mladog kuhara koji polazi AZRRI-jeve kulinarske radionice.

Ova konoba ugošćuje često i lovačke skupine s obzirom da je domaćin i sam lovac (snimio Anđelo DAGOSTIN)Ova konoba ugošćuje često i lovačke skupine s obzirom da je domaćin i sam lovac (snimio Anđelo DAGOSTIN)

Kada ga pitamo da usporedi selo svoga djetinjstva i današnjice kaže da je broj stanovnika nešto malo pao, više nema stoke (svinja, krava…), tek pokoja kokoš. Ipak, stanovnici se i dalje bave poljoprivredom (krumpir, pšenica, masline, grožđe, salata), ali uglavnom za vlastite potrebe. U selu se nalazi 6 kuća za odmor, ali i apartmani i sobe, pa se može kazati da mnogi žive od turizma.

Sami peku kruh za posjetiteljeSami peku kruh za posjetitelje

- Ima to pozitivne i negativne posljedice, kao i svaka stvar. Ne bi htjeli neko veliko proširenje te apartmanizacije, nego da bude više familijarnih hiža. Mislim da je ovo područje već dovoljno zasićeno s tim vilama, smatra Miro.

Dolaze Amerikanci, Kinezi, Japanci…

Ali još uvijek se gradi. Njihovi apartmani su dobro popunjeni, ali ostavljaju neke termine i za boravak vlastite familije. Preko zime česti su im gosti lovačke družine, pogotovo iz Italije, s obzirom da je domaćin i sam lovac. "Sve je manje mladih lovaca, a stari su već na izmaku", dodaje. Osim nekih klasičnih gostiju poput Nijemaca i Talijana u ovu konobu znaju navratiti Amerikanci, Kinezi, Japanci, pa i sveučilišni profesori…

Hladna predjela na stoluHladna predjela na stolu

- Kad je neka grupa onda organiziramo lokalne svirače roženice i harmonike koji podignu atmosferu. Zna to potrajati do jutra poneki put. Gosti to svi prihvate i se udruže zajedno, opisuje nam situaciju u svojoj konobi.

Oni koji su voljni nakon ručka prošetati okolicom u blizini mogu obići izvor pitke vode Puč. Nalazi se u stijeni 8 metara duboko ispod razine zemlje. Nekoć se koristilo kao pitka voda za stoku, pa i seljane. "Žene su z brentami nosile doma vodu, dok ni doša vodovod negdje 1968. godine. To je bija glavni izvor vode", prisjeća se i dodaje: "danas je atrakcija za goste, a počistimo ga malo mi, malo općina." U izvoru se nalaze mali račići koje dođu pokupiti vlasnici jame Baredine kraj porečke Nove Vasi kako bi ondje nahranili čovječje ribice.

Ima tu i njoki s domaćim šugomIma tu i njoki s domaćim šugom

Ove godine su dobili nagradu od web stranica Tripadvisora i Restaurant Guru što dovoljno govori o kvaliteti koju nude svojim gostima. Uvijek dobivaju vrhunske ocjene.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Web kamere

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater