Jedinstven projekt

Dvije bolničke zgrade u rovinjskoj ortopedskoj bolnici grijat će morska voda. Evo kako će taj sustav funkcionirati

Riječ je o domaćem pilot-projektu koji predviđa instalaciju sustava dizalica topline koji koristi morsku vodu, lokalno dostupnog i obnovljivog resursa, kao energent. Osim što se na taj način promiče energetska neovisnost, značit će to i znatne financijske uštede za bolnicu

| Autor: Doria MOHOROVIĆ
Intencija je da se ovim projektom postigne ušteda na grijanju i do 33 posto (snimio Milivoj MIJOŠEK)

Intencija je da se ovim projektom postigne ušteda na grijanju i do 33 posto (snimio Milivoj MIJOŠEK)


Specijalna bolnica za ortopediju i rehabilitaciju "Martin Horvat" uskoro će grijati svoje dvije bolničke zgrade uz pomoć morske vode. Naime, riječ je o domaćem pilot-projektu koji predviđa instalaciju sustava dizalica topline koji koristi morsku vodu, lokalno dostupnog i obnovljivog resursa, kao energent. Osim što se na taj način promiče energetska neovisnost, značit će to i znatne financijske uštede za bolnicu.

Radi se o projektu "Sea for Heritage Energy Transition" (SeaHeat) koji promovira korištenje toplinske energije mora putem dizalica topline u projektima energetskih obnova zgrada koja predstavljaju kulturna dobra. Nositelj projekta je Specijalna bolnica za ortopediju i rehabilitaciju Martin Horvat Rovinj, a realizira se u suradnji s Istarskom regionalnom energetskom agencijom (IRENA), Fakultetom strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, Rudarsko geološko naftni fakultet u Zagrebu i tvrtkom Apenhet A.S. iz Kraljevine Norveške. Vrijednost projekta iznosi gotovo milijun eura, a financiran je od strane Islanda, Lihtenštajna i Norveške putem Financijskog mehanizma EGP-a za razdoblje 2014. 2021. godine u okviru Programa "Energija i klimatske promjene".

Marinko Rade (snimio Milivoj MIJOŠEK)Marinko Rade (snimio Milivoj MIJOŠEK)

Velika ušteda na grijanju

Kako će taj sustav funkcionirati na jučerašnjoj su prezentaciji novinarima demonstrirali ravnatelj Specijalne bolnice za ortopediju i rehabilitaciju "Martin Horvat" Marinko Rade, Dalibor Jovanović iz Istarske regionalne energetske agencije, Luka Boban s zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje, Marija Macenić s zagrebačkog Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta i Thibault Rabussier, predstavnik tvrtke Apenhet A.S., dok je programski partner Energetski institut Hrvoje Požar.

Ravnatelj Marinko Rade rekao je da se lani mjesečno trošilo gotovo milijun kuna na grijanje bolničkih prostorija, a intencija je da se ovim projektom postigne ušteda i do 33 posto. Kako je istaknuo, njegova obaveza kao ravnatelja bolnice je kontinuirano održavati stabilne i prihvatljive temperature na bolničkim odjelima, a s obzirom na trenutnu energetsku krizu i konstantno povećanje troškova energenata i njihovu neizvjesnost, nastojali su pronaći alternativu.

Thibault Rabussier (snimio Milivoj MIJOŠEK)Thibault Rabussier (snimio Milivoj MIJOŠEK)

- Nije to ništa novo, nego nije to tako lako implementirati u našim uvjetima. Zato smo doveli ekspertizu u Rovinj da bismo to pokušali i diversificirali izvore energije, a kako bi za manje novca mogli grijati odjele, a u budućnosti i hladiti, jer to je modularni sustav koji se može proširivati. Kao ravnatelj želim imati mogućnost izbora i ne želim ovisiti o mjerama koje Vlada može donijeti da nam pomogne, već da si sami možemo pomoći, rekao je Rade i napomenuo da more nije samo plaža i plovni put, već je ono izvor energije koji valja iskoristiti. - To je kompleksan projekt, ali će se moći primijeniti na druge javne ustanove koje se nalaze blizu mora.

Marija Macenić s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta pojasnila je da će se more zahvaćati pomoću zdenaca koji će biti napravljeni na samoj obali, do otprilike 18 metara dubine.

Marija Macenić (snimio Milivoj MIJOŠEK)Marija Macenić (snimio Milivoj MIJOŠEK)

- Ugrađuju se ako je potrebno i potopne pumpe koje onda crpe tu vodu i dovode ju do termotehničkog sustava u zgradama, odnosno do dizalica topline. Povoljniji je to režim rada s obzirom da tijekom sezone grijanja imamo relativno stabilnu temperaturu u najhladnijim mjesecima, prosincu, siječnju i veljači, očekuju se temperature oko deset stupnjeva Celzijevih, što u slučaju ako koristimo dizalice na zrak, temperatura zraka varira pa nam pada i učinkovitost takvih sustava. Kod dizalica topline koje koriste morsku vodu, ta temperatura je konstantna kroz sezonu, prvo grijanja, a onda se može i za hlađenje koristiti.

Procvat "zelenih" projekata

Značajnu ulogu u ovom projektu ima i norveška tvrtka Apenhet A.S. zbog visokokvalificirane stručnosti i iskustva koju Norveška ima s obnovljivom energijom, sustavom dizalica topline i korištenjem morske vode u različite svrhe. U Norveškoj je, naime, najveća stopa prodora dizalica topline po kućanstvu (60%) i povijest korištenja dizalica topline

- U ovom projektu mi ćemo generirati podatke o potrošnji i štednji energije i redukciji CO2. Dizajnirali smo alate kojima ćemo vizualizirati podatke i kojima na vjeran način možemo informirati ljude i institucije. Primjećujem da ovakvi projekti trenutno cvjetaju svugdje u Hrvatskoj, mnogo se projekata bavi obnovljivim izvorima energije. Čini se i da je Ministarstvo vrlo proaktivno u diverzificiranju izvora energije, čineći hrvatsku neovisnijom u pogledu opskrbe energijom, kazao je Rabussier.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter