Danas djeca i mladi imaju u Puli i okolici iznimno veliki izbor slobodnih aktivnosti za odabrati - od kulturno-umjetničkih, sportskih, jezičnih i drugih. Neka će djeca proći više slobodnih aktivnosti, izmijeniti ih nekoliko dok se ne rode afiniteti prema jednoj konkretnoj ili dok se ne odustane od svega ili pak dok se ne upiše nešto sasvim deseto, a neki će od prve pronaći svoj "poziv", ljubav i ostati na tome prilično dugo. Nekada je izbor aktivnosti bio dakako manji, manji izbor plesnih studija, jezično-kreativno-umjetničkih radionica i svega, no i tada su mnogi upečatljivo djelovali.

Prisjetimo se da je nekada, i to vrlo uspješno, djelovao Kreativno-istraživački tim GRM. U sastavu GRM-a djelovalo je nekoliko radionica: novinarska, književna, glazbena, foto i kulturna, kao i lutkarska radionica. Bio je tu i ansambl Pet osmina pod vodstvom profesora Branka Radića, izrastao iz Grmove glazbene radionice, a njihove prve predstave režirao je Vladimir Stojisavljević. Specifičan je bio i list Cigla, a središnja tema prvoga broja bila je "Dječja književnost za odrasle". Tekstovi se tu dotiču glazbe, grafita, škole, filma...

Navedimo i da su prije točno trideset godina tražili sredstva za održavanje male škole glagoljice, keramike i crtanja, objavljivanje časopisa mladih Cigla, škola starih zanata i tradicijske umjetnosti te projekt "Pula - tritisućljetni grad na internetu". Čelni ljudi ovoga tima bili su, svojom energijom i entuzijazmom, Teana Tomažin i danas nažalost pokojni Aleksandar Tašić.

Velika je tu i uloga bila Zlate Knez, održavala se i radionica etno-glazbe s Đurom Adamovićem na čelu, Ozren Valentić mladima je nudio svoj studio za video-produkciju, a Goran Dekleva vodio je informatičku radionicu te s inicijatorom Srđom Orbanićem rad na projektu "Pula na internetu". Jadranka Ostić uz suradnju Vere Kos-Paliska i njenih studenata vodila je likovnu djelatnost u sklopu GRM-a. Kasnije, velika je bila i uloga Ivane Perić, a bio je tu i niz drugih suradnika, svatko sa svojim pečatom, pristupom i idejama. No, pomanjkanje stalnog prostora, financiranja kroz godine, dovelo je po malo do gašenja te lijepe priče iz devedesetih godina prošloga stoljeća, koja je trajala sigurno dvadesetak godina.

Povezane vijesti

• Kako je ružičasta ljepotica trebala biti gradski šoping centar
• Bile jednom kvartovske tržnice i štandovi
• Stalna na tom svijetu, samo mijena jest