Proizvodi budućnosti su oni koji će biti maksimalno ekološki i personalizirani, novi hitovi će biti iz područja self-improvement, education, connectivity. Tu je i sharing ekonomija koja stalno raste. Vlasništvo nad stvarima više nije ključno za novu generaciju

Za Sandija Češka slobodno se može reći da je mag prodaje. Mnogi znaju svašta proizvesti, ali malo ih zna nešto prodati. Češko zna puno i to jako puno toga prodati. Svakako su ga zvali, kraljem Kosmodiska, jedno se vrijeme oprobao i u politici. Osnovao je Studio Moderna i promovirao direktni marketing, a prodaju proširio na dvadesetak država.

Zaradio je milijune i često su ga spominjali kao najbogatijeg Slovenca, dok se nisu izredali i drugi. Ustanovio je i kontroverzno političko društvo Forum 21, a kao politolog bilo je logično da ga je politika zanimala.

Sada je prodao svoj udio u firmi koju je godinama vodio, ali se nije povukao iz posla. Dormeo je i dalje brend koji kontrolira. Za Glas Istre spretni Slovenac govori i o budućnosti prodaje, pa tvrdi da će i ova Covid kriza još više afirmirati Internet kao mjesto gdje ćemo u budućnosti gotovo isključivo kupovati.

- Veliko zanimanje izazvala je vaša tvrdnja da za desetak godina ljudima neće trebati više od 250 dolara za život. Što ste pod time konkretno mislili?

- To je vrlo realan scenarij, prije svega zbog brzog rasta tehnologije. Na primjer, predviđa se da će cijena proteina do 2030. godine biti pet puta manja nego danas, a do 3035. čak i deset puta manja, da bi nakon toga pala na cijenu šećera. To će pomoći biotehnologiji koja će pomoću mikroorganizma biti u mogućnosti izraditi skoro svaku kompleksnu organsku molekulu.

- Kakve će biti posljedice ako će tako drastično padati cijene?

- Troškovi alternativnih zelenih energija posljednjih deset godina su u velikom padu. Trošak proizvodnje sunčeve energije pao je za 80 posto, renewable energija već je u brojnim zemljama na cijeni fosilnih goriva i cijena stalno pada. Cijene građevinarskih materijala će također ići samo dolje, automobile nećemo više kupovati nego izmjenjivati i unajmljivati, što će dramatično smanjiti transportne troškove. Prostor za garaže i parking će biti na raspolaganju za nove stanove.

- Što nas, po vama, još očekuje u budućnosti?

- Sve će biti povezano između sebe što će omogućiti veću produktivnost, od mašina u tvornici do naših kućanskih aparata. Troškovi obrazovanja također će pasti. Danas je studij ograničen na 100 studenata po profesoru, a broj se može povećati za 100 puta. I tako možemo vidjeti napredak na svim područjima, sve do medicine.

- I tako ste došli do tih 250 dolara?

- Na ovim tehnološkim trendovima, koji će se zbog epidemije Covida-19 još pojačati, temeljim procjenu da će se u optimističkom scenariju do kraja desetljeća sa 250 dolara moći kupiti sve za normalan život. Konkretno, tih 250 dolara trebalo bi omogućiti život u stanu od 50 kvadrata po osobi, prehranu, 2.000 kilovati struje na mjesec, 1.500 kilometara prijevoza, plus obrazovanje. Za deset godina taj trošak mogao bi se čak i prepoloviti. Ako tome dodate i generalni trend prema 'zero margin' ekonomiji, kojeg najbolje odražava Amazon, doći ćete do tih cifri.

- Uvijek ste bili vrlo inovativni, na tržište plasirali proizvode koji su se kasnije pokazali jako traženim. Što će ljudi očekivati sljedećih godina od proizvođača?

- Od početka potrošačke ekonomije ljudi očekuju uvijek nešto novo i nešto for free. To je osnovni princip. Ako si prije kupio teško očekivani proizvod, danas je naglasak na iskustvu. Drugi je pomak na digitalnoj platformi i tu ljudi očekuju čak i bolji servis nego u fizičkoj trgovini. Za 90 dana lockdowna dogodila se veća promjena prema digitalnoj ekonomiji nego u posljednjih deset godina. Drugo je trend o kojem sam počeo pričati prije barem petnaest godina, na osnovi toga što sam čitao i to već pomalo osjećao u poslu. Riječ je o zalasku potrošačkog mentaliteta. Gomilanje proizvoda više nije osnovna motivacijska snaga koja nas drži deset i više sati na poslu.

- Jesu li to novi trendovi?

- Nisu novi, počeli su već negdje od 1990. na dalje, ali se sada dešavaju puno brže i radikalnije. U starom svijetu brand je bio isključivo predmet želja potrošača, kao božanstvo. Sada u zatonu potrošačkog društva mnogo se toga promijenilo. Brand mora osim perfektnog proizvoda osigurati i puno ostalih očekivanja, od korektnog odnosa prema prirodi, do odnosa prema zaposlenima. Poduzeća koja neće ispuniti ova nova očekivanja kupaca neće moći postojati, bez obzira kakav proizvod rade.

- Osjećaju li to i najveće svjetske kompanije?

- Svega toga se boje najmoćnije firme na svijetu, na primjer FB, Apple, Amazon, Google i druge. Boje se izgubiti povjerenje svojih kupaca. Mnogo se toga mijenja i kod nas, potrošača. Samo generacija unatrag u zapadnoj Evropi jela je jeftino, da bi mogla uštedjeti za Mercedes. U zadnjih deset godina Njemačka ima najveći rast restorana sa Michelin zvjezdicama, a ljudi vole voziti Toyotu, dok Lidl i druge diskont trgovine proširuju asortiman najbolje hrane i daju fokus na servis.

- Koji su po vama proizvodi za budućnost koji mogu postati hit među potrošačima?

- Proizvodi budućnosti su oni koji će biti maksimalno ekološki i personalizirani, novi hitovi će biti iz područja self-improvement, education, connectivity. Tu je i sharing ekonomija koja stalno raste. Vlasništvo više nije ključno za novu generaciju.

- Koliko je ova posljednja Covid kriza pogodila kompanije koje rade baš te hit proizvode i što možemo očekivati u post Covid periodu?

- Svako vrijeme ima svoje hit proizvode. I hit proizvodi će se najbrže oporaviti, ali će se njihova struktura promijeniti. Kao što znamo najviše je pogođeno sve oko turizma i putovanja, čak i gradski transport. Po mojoj procjeni masovni turizam neće se vratiti za dvije, tri godine. Generalno nitko nije ostao nepogođen, jer i mi koji smo uspjeli čak i povećati prodaju bili smo na velikoj muci.

- Tvrdite i da će se dogoditi pomak od globalizacije prema lokalizaciji. Što to konkretno znači?

- Pored digitalizacije to je drugi značajni trend. Vraćanje proizvodnje natrag na lokalno tržište nije počelo sada, već se osjeća godinama. Tako se i Studio Moderna okrenuo europskim dobavljačima, prije svega iz Italije, zbog kvalitete prije svega. To kod nas traje već punih osamnaest godina.

Povezane vijesti

• Industrijska proizvodnja porasla sedmi mjesec zaredom
• Gospodarstvo u prvom kvartalu raslo samo 2,5 posto
• Zagreb, Istra i PGŽ iznad državnog prosjeka po gospodarskoj snazi