Betonska piramida na otočiću Fenera u medulinskom akvatoriju i kamena piramida na Crnoj Punti kod Koromačna označavale su početak i kraj velikog testnog polja na Kvarneru za najveće, najbrže i najsofisticiranije brodove Austrougarske ratne mornarice pred Prvi svjetski rat. Otkrio nam je to dr.sc. Danijel Šugar, izvanredni profesor s Geodetskog fakulteta u Zagrebu.

Dugo se nagađalo čemu su ovi šenjali služili, o njima se zapravo ništa nije ni znalo. Otkriće profesora Šugara baca potpuno novo svijetlo na razvoj ratnog brodovlja i moć K.u.K mornarice s glavnom bazom u Puli, ali i na domišljatost mornaričkih inženjera.

Šenjali ili šenjamiljo

Konkretno, trostrane krnje piramide, odnosno šenjali ili šenjamiljo, kako ih naziva stanovništvo, služili su za mjerenje brzina i ispitivanja maritimnih svojstava najmoćnijih brodova što ih je AU posjedovala - i to u nevjerojatno dugoj "stazi" od 14 nautičkih milja! Možemo li zamisliti ogromne brodove klase "Habsburg", "Erzherzog" i "Radetzky" ili "Viribusa Unitisa" i preostalih dreadnoughta iz klase "Tegetthoff", kako u vodama između Istre i Cresa postižu maksimalne brzine - pod punim naoružanjem i pod punom spremom.

Bojan Bradač uz betonsku piramidu na otoku Fenera

- Od piramide na otoku Fenera do Crne Punte ima točno 14 nautičkih milja (NM) i to ne može biti slučajno! To je djelo nekoga tko zna što želi i zna kako to napraviti, kaže Šugar. Potraga za istinom o dvije piramide odvela je njega i profesora Tehničke škole Pula Bojana Bradača, dipl. ing. geod., na terenska istraživanja u nepristupačne krajeve naše obale i u opsežne izmjere i proračune. I zaključak se sam nametnuo: vode zapadnog Kvarnera bile su idealni poligon za određivanje brzine - uz naoružanje i oklopnu zaštitu, najvažnijeg mjerila borbene moći plovila. Stručni članak o tome objavili su koncem 2025. u glasilu Udruge geodeta IŽ-a "Istarski geodet".

Moćni su brodski strojevi brujali, more se pjenilo, palubom su odjekivale sirene, mornari jurili po zaduženjima, a na komandnom mostu časnici K.u.K. ratne mornarice hladnokrvno pazili kad će se poklopiti šenjali na istarskoj obali i na Cresu da bi uključili ili isključili štopericu. I tako više puta uzastopno, dok ne bi dobili precizne izmjere i dok ne usklade brzinomjere.

Brzina je omjer prijeđene udaljenosti i vremena, a da bi mjerio brzinu moraš znati poziciju. Nju u ovim vodama određuju točno posložene točke na istočnoj obali Istre i otocima Kvarnera. One označavaju i strahovito dugu liniju za testiranja u zaštićenim vodama, dovoljno daleko od Italije, prvog susjeda i vječitog suparnika Austro-Ugarske.

Mjerni poligon na Kvarneru duljine 14 NM s naznačenim rasponima vidljivosti vrha piramide na Feneri i svjetla na Vnetku

- Kad smo utvrdili duljinu od 14 NM-a između Fenere i Crne punte, gledali smo što se uklapa u to i idealno se poklopila ortogonalna linija Fenera - svjetionik Vnetak na Unijama, kaže Šugar. Dalje je išlo samo od sebe, otkrivale su se točke za točkom i slagale u slagalicu ogromnog testnog polja u Kvarneru.

Šugar i Bradač zaslužni su što danas znamo čemu su služile piramide od Kamenjaka do Muzila u Puli, o čemu su prije tri godine objavili članak u "Istarskom geodetu". I širu su javnost preko članka u Glasu Istre upoznali sa sustavom šenjala "4 milje", s kursom od 116 stupnjeva, na kojem je austrougarska mornarica testirala brodove izgrađene ili opremane u pulskom Arsenalu. To je metoda koja se do pojave GPS-a koristila svugdje u svijetu, šenjala ima i drugdje na Jadranu, gdje god je bilo razvijene brodogradnje. Točne izmjere geodetskih stručnjaka pokazale su da pretpostavka Puležana, kako se zahvaljujući njima baždarilo brodske kompase, ne drže vodu. Precizna brzina i usklađivanje brzinomjera jedino je što se nije mohglo izmjeriti nikako drugačije. A bilo je itekako bitno - i za vrijeme reakcije i zbog potrošnje goriva (nafte ili ugljena i vode) i za raspoloživost težinu naoružanja.

Brod K.U.K ratne mornarice "Erzherzog Karl"

- Sustav "4 milje" građen je otprilike 1875., a ovaj "14 milja" s Fenerom i Crnom Puntom početkom 20. stoljeća. Nemaju nikakve međusobne veze. Brodovi su s vremenom postali puno veći i brži, a mjerna milja od 4 NM-a više nije bila dovoljna. Jednostavno, ako konstruirate Formulu 1 ne možete je testirati na stazi od 300 metara, kaže Šugar. Za manje brodove u još je daljoj prošlosti postojala manja kalibracijska baza unutar Puljskog zaljeva, potom je za veća plovila osmišljena testna milja od Kamenjaka do Muzila, da bi se na koncu pokazala potreba i za puno dužim poljem. Ako bi testnu milju od "4 milje" i produžili, za što su navodno planirali postaviti plutače, udaljili bi se previše od kopna, a približili uvijek prijetećoj Italiji. Zato su idealno polje pronašli u zaštićenom Kvarneru.

A sve je krenulo tako što je snimajući 2024. prilog o "pulskim" piramidama za emisiju "More" novinar HTV-a iz Pule Marko Percan pitao profesora Šugara čemu je služio šenjal na Feneri. Šugar je odgovorio da je namjena očito ista, ali da je to neki drugi sustav. I kao što je tada obećao, sada je otkrio o čemu se radi.

(Snimio Zvjezdan Strahinja)

- Kad smo utvrdili korelaciju između Fenere i Crne Punte te ortogonalnu liniju Fenera-Vnetak, uvidjeli smo da se negdje na njenoj sredini, opet u okomitoj liniji, uspostavlja vizualni kontakt sa svjetionikom Zaglav na istoimenoj hridi u blizini otoka Cresa. Druga ortogonalna linija bila je Crna Punta – Cres. Nažalost, na terenu na Cresu nismo pronašli tragove tamošnjeg šenjala. Moguće da je struktura srušena ili da nikad nije ni bila podignuta, možda i zbog početka rata, kaže Šugar. Testna plovidba izvodila bi se u duljini 14 milja, između linija Fenera - Vnetak i Crna Punta - Cres, s kursom prema Zaglavu. Sve poznate točke, izračunao je to Šugar, vidljive su sa središnje linije za ispitivanje. Sustav je postavio netko jako stručan, a akvatorij je pružao dovoljno prostora i za okret broda i cijelom duljinom ujednačenu dubinu mora od 46 do 51 metar.

Ogromno je to polje sa stranicama od 25,92 kilometara (Fenera-Crna Punta) sa 28,58 kilometara (Fenera-Vnetak). Impozantno, ali ni to nije sve.

Do sad se samo nagađalo, i to netočno, čemu je služila piramida na Feneri u medulinskom akvatoriju

- Onaj koji je to osmislio uzeo je u obzir čak i zakrivljenost Zemlje, kako bi na testnom pravcu prema Zaglavu dobio točnih 14 NM. Zakrivljenost Zemlje je značajna na tim duljinama i onaj koji je to radio sigurno nije bio neki bezveznjak. Imaš pravac, imaš testnu milju od 14 NM-a, imaš dubinu, imaš prostor za manevar, samo moraš označiti početak i kraj mjerenja. A da su imali GPS sve to ne bi morali raditi, kaže Šugar.

Sustav s 15 oznaka

Za razliku od pulskog sustava s 15 oznaka, na Kvarneru je trebalo izgraditi samo dvije, Feneru i Crnu Puntu, i eventualno treći šenjal na Cresu kojem nisu ušli u trag. Za ostale točke iskorišteni su već postojeći svjetionici Vnetak i Zaglav, izgrađeni 1873. i 1876. Impozantna piramida na nepristupačnom području Crne Punte, sjeveroistočno od svjetionika, građena je od izuzetno kvalitetno klesanog kamena.

Oštećena je pri vrhu, vjerojatno od udara groma. Prema Šugarovim riječima, najsličnija je onoj kod OŠ Stoja u Puli. Za razliku od nje, piramida na Feneri je izgrađena od betona s vidljivim tragovima šalunga. Nisu svi šenjali bili jednaki: na primjeru pulske "4 milje" imamo kamenih piramida, ali i željeznih tornjeva (na Muzilu), a s prijelaza iz 19. u 20. stoljeće sve je prisutniji beton, kako za pulske fortifikacije, tako i za gradnju ovakvih struktura. Zbog toga Šugar misli da je kameni toranj Crne Punte izgrađen prije betonskog Fenere. Tu ćemo se, kao laici, usuditi ponuditi pretpostavku da su piramide možda i izgrađene u približno isto vrijeme, ali je na nepristupačnoj Crnoj Punti lakše bilo donijeti unaprijed isklesano kamenje prema pulskim modelima, nego pripremiti gradilište za betoniranje.

Geodetske stručnjake Danijela Šugara i Bojana Bradača istraživanje vodi preko Kvarnera

- Ako pitate Medulince, oni vam neće znati reći što je to na Feneri. Kažu da je bilo za neku orijentaciju, da su stari pričali da je služilo za vojsku, da je u nekoj vezi sa zvonikom u Premanturi... Za "4 milje" smo i našli neku dokumentaciju, za ovih "14 milja" nemamo ništa. Dakle, trebalo bi naći vremena i kopati u bečkim arhivima. Povjesničari su s arhivima na "ti", a ja sam na "ti" s geometrijom. A ovdje geometrija fantastično štima, kaže Šugar.

Otkako su Šugar i Bradač ispričali istinu o "pulskim" piramidama, obnovljeni su šenjali na Kamenjaku. Valjda ima u tome i neke njihove zasluge? Sada kada su otkrili smisao "kvarnerskih" piramida, možda netko i njih zaštiti i obnovi. A tko u Šugarovo i Bradačevo objašnjenje eventualno sumnja, neka nam se javi s opako dobrim argumentima.

Povezane vijesti

• Susjedski derbi (ali ne u nogometu, nego u nečemu puno važnijem): AKO SE NASTAVI TREND, 2050. PULA I RIJEKA IMAT ĆE ISTI BROJ STANOVNIKA
• GNJUSNO: Natjerao 27 godina mlađu ženu da se prostituira po Puli i okolici. Radio je i snimke seksualnih odnosa!
• DR. SLAVKO SAKOMAN U PULI: "Priča da je kanabis lijek obična je glupost. Ovisnici su od trave vidjeli reptile i babu Čaratangu"