VEDRANA PRIBIČEVIĆ:
"Koliko će Europu zadesiti udar prouzročen energetskom krizom, ovisit će doslovno o vremenskoj prognozi"
U Hrvatskoj je skladište Okoli trenutno na 90 posto popunjenosti, no to i nije tako sjajna vijest. Naime, kada je popunjenost bila 75 posto, to je bilo dovoljno zaliha za samo 40 dana prosječne potrošnje. Za usporedbu, na Njemačku otpada četvrtina svog skladišnog prostora u EU iz kojeg mogu prosječno pokrivati između 80 i 90 dana prosječne potrošnje. U ovako neizvjesnim vremenima, svi bi se u Hrvatskoj osjećali sigurnije da je margina pogreške veća i da nas od redukcija plina ne dijeli dva ili tri tjedna lošeg vremena
Vedrana Pribičević (Snimio Marko Todorov / Cropix)
Profesorica makroekonomije dr. Vedrana Pribičević, koja u medijima često objašnjava gospodarske prilike u kojima smo se našli, nema dobre, da ne kažemo vedre vijesti za nadolazeću jesen i zimu. Količina energenata o kojima Hrvatska ovisi, prije svega plina, ovisi o tome kakvo će biti vrijeme, a podzemno skladište Okoli nije dovoljno da se prezimi ni kada je posve ispunjeno. Ni rast inflacije neće se zaustaviti, dok dobrom viješću smatra uvođenje eura kao nacionalne valute.
- Očekuje li nas doista hladna jesen i ruska zima zbog energetske krize u Europi izazvane ukrajinskim ratom i drugim faktorima?
- Koliko će Europu zadesiti udar prouzročen energetskom krizom ovisit će doslovno o vremenskoj prognozi. EU čelnici se i dalje nadaju da će ovu krizu lakše prebroditi uz blagu zimu. U normalnoj godini, 85-postotna popunjenost podzemnih skladišta plina u EU-u dovoljna je da pokrije potrebe ako je zima standardno hladna. U tom scenariju na kraju sezone grijanja, a to je ožujak, u skladištima ostaje barem petina plina, ali ako zima bude jako hladna, procjenjuje se da na kraju sezone bi zalihe mogle pasti ispod 5 posto. U Hrvatskoj je skladište Okoli trenutno na 90 posto popunjenosti, no to i nije tako sjajna vijest. Naime, kada je popunjenost bila 75 posto, to je bilo dovoljno zaliha za samo 40 dana prosječne potrošnje. Za usporedbu, na Njemačku otpada četvrtina svog skladišnog prostora u EU iz kojeg mogu prosječno pokrivati između 80 i 90 dana prosječne potrošnje. U ovako neizvjesnim vremenima, svi bi se u Hrvatskoj osjećali sigurnije da je margina pogreške veća i da nas od redukcija plina ne dijeli dva ili tri tjedna lošeg vremena.
Ljepljive cijene
- Prema nekim analitičarima, energenti bi u dogledno vrijeme mogli pojeftiniti kad se iz opskrbnog lanca ukloni Rusija?
- Europska komisija sprema više setova mjera koji su namijenjeni smanjenju cijena energenata. Jedna od njih je i ograničavanje cijena uvoznog plina iz Rusije, pregovaranje o nižim cijenama sa drugim dobavljačima poput Norveške i određivanje maksimalne cijene plina koji se koristi za proizvodnju električne energije na tržištu EU-a. Prva mjera bi bila implementirana tako da se ograniči utjecaj Rusije na tržište plina u Uniji. Druga mjera koja podrazumijeva pregovaranje nižih cijena s drugim dobavljačima što nije realistično jer LNG može brodom stići bilo gdje u svijetu pa nema razloga da dobavljači prodaju plin po nižoj cijeni europskim kupcima. Energenti će svakako pojeftiniti ako zaživi Energetska platforma EU-a, mehanizam koji je ustrojen planom oporavka i dozvoliti će zajedničku nabavku plina za više članica EU odjednom gdje će se naravno moći postići i puno bolja cijena.
- Mogu li mjere Vlade značajnije pomoći u smanjenju pada životnog standarda s obzirom na inflaciju koja je prešla 12 posto?
- Građani se često žale da je inflacija koju osjete svaki put kada odu u supermarket puno viša od 12 posto. To je dobrim dijelom tako zato što inflacija nije ista za bogate i siromašne jer se njihove potrošačke košarice razlikuju pa se često događa da cijena dobara koja kupuju siromašni raste brže od onih koje kupuju bogati. Tom su fenomenu istraživačku pozornost u prvom dijelu godine poklonili kolege ekonomisti Tkalec, Rubil i Žilić sa EIZG-a, te to prezentirali na nekoliko važnih adresa. Moguće je da je Vlada bila djelomično inspirirana njihovim radom pa su ograničili cijene dobara koje se nalaze u košaricama siromašnijih građana, na taj način pokušavajući od cjenovnog udara zaštititi one s nižim dohocima. No, činjenica jest i da su dalje cijene ograničene, što ima niz neželjenih efekata koji su ekonomistima dobro poznati: od nestašica i pada kvalitete dobara, do narušavanja konkurencije jer često kvartovski mali supermarketi ne mogu izdržati toliko niske cijene bez da stvaraju gubitke.
- Prethodne mjere, koje su uključivale sniženje PDV-a na niz proizvoda, građani uopće nisu osjetili.
- Naravno, to se nikad ne dogodi. Razlog je jednostavan i poznat svakom studentu ekonomije koji je slušao makroekonomiju. Cijene se općenito slabo mijenjaju kad se mijenjaju varijable koje utječu na njih pa kažemo da su cijene ljepljive. To ekonomisti zovu nominalne i realne rigidnosti. No, cijene su ljepljive prema dolje, odnosno lako ih je povećati, ali ih je teško sniziti. To je razlog zašto se porast PDV-a uvijek translatira u porast cijene, ali smanjenje PDV-a nikada. Tvrtke jednostavno mogu tu razliku pretvoriti u svoju profitnu maržu i zadržati istu cijenu, pogotovo ako postoji manjak konkurencije.
- Može li Vlada izravnim subvencijama kućanstvima, kako je činila prema poduzećima u covid krizi, postići bolje učinke za građane? Recimo, da isplati božićnicu u tvrtkama koje je ne mogu isplatiti.
- Subvencije najviše trebaju ona kućanstva u energetskom siromaštvu, a to su često samačka ili umirovljenička kućanstva, a ne nužno ona u kojima dva ili više članova rade. Mjera koju koriste neke zemlje u Uniji, uključujući i Hrvatsku, su energetski vaučeri koji kućanstva mogu koristiti za pokrivanje troškova energije. To je primjer izravne subvencije potrebitim kućanstvima.
Dvoznamenkasta inflacija
- Primjenjuju li se odgovarajuće mjere protiv inflacije i hoće li ona pratiti onu u eurozoni, gdje dostiže i do 20 posto? Neki ekonomisti kažu kako će se smanjiti smanjenjem potražnje odnosno svršetkom turističke sezone?
- Istina je da će taj dio pritiska na cijene nestati krajem turističke sezone, ali druge silnice koje određuju inflaciju i dalje ostaju, posebice cijene energije i povećanja neizvjesnost uslijed rata u Ukrajini. Oni koji se bave modeliranjem inflacije rekli bi vam da su projekcije gore nego što su bile prije i da će se dvoznamenkasta inflacija zadržati još i u prvoj polovici sljedeće godine nakon čega bi počela napokon padati prema svojoj srednjoročnoj ravnoteži od dva posto. Naravno, uz ovu razinu neizvjesnosti sve projekcije doista treba uzeti cum grano salis.
- Poslodavci traže smanjenje poreza, osobito poreza na dohodak. Što će se promijeniti ako dobiju odno što žele i sindikati i opozicija – porast neoporezivog djela plaće na 5.000 kuna? Hoće li svima porasti plaće ili će poslodavcima porasti profit?
- Ovisi što su radnici ugovorili – isplatu neto ili bruto plaće. Jedino ako je ugovorena isplata bruto plaće, tada će se neto plaća radnicima povisiti. U protivnom, poslodavac tu razliku može posve legalno zadržati. Povećanje osobnog odbitka također smanjuje prosječnu stopu poreza na dohodak. Međutim, bitno je naglasiti i da povećanje osobnog odbitka vodi ka još većem broju ljudi koji zbog djece, uzdržavanih osoba ili odbitka ne plaćaju uopće porez na dohodak, pa tako ni prirez koji su oba prihodi lokalnog proračuna.
- Ulazak u euro je svršena činjenica, ali što s time dobivamo, a što gubimo u pogledu kamata na kredite, osobnog standarda i na razini običnog čovjeka?
- Promatramo li dugoročne kamatne stope na stambene kredite, Hrvatska je već dugo vremena de facto dijelom eurozone, a taj pad je počeo puno prije nego smo formalno oglasili da prelazimo na euro. Što se tiče efekta na ekonomski rast, najveći efekt je postignut samim ulaskom u Europsku Uniju. Hrvatska je najeuroiziranija ekonomija koja je ikad uvodila euro i doista nema mjesta žalopojkama da se odričemo monetarne suverenosti jer ju nikada zapravo nismo ni imali.
- Hoće li famozni izvoznici imati koristi od uvođenja eura, oni su proteklih godina često tražili manju vrijednost kune?
- Uvođenje eura će eliminirati tečajni rizik, što izvoznici pozdravljaju. Zemlje eurozone glavni su nam trgovinski partneri pa će tako trgovanje u istoj valuti smanjiti trošak poslovanja. Sasvim je moguće da su nakon ulaska Hrvatske u EU i sami izvoznici uvidjeli da ključ konkurentnosti nije slabija kuna već snižavanje troškova i povećanje efikasnosti.
- Hoće li pad vrijednosti eura prema američkom dolaru imati utjecaj na hrvatsku ekonomiju?
- Ne bi se složila sa tvrdnjama nekih ekonomista da pad vrijednosti eura naspram dolara neće utjecati na hrvatsku ekonomiju pretjerano. Naime, ovo se događa u najgorem mogućem trenutku kada se prelazi na ukapljeni plin, a velika većina takvog tereta plaća se u dolarima. Jači dolar znači da će i LNG plin poskupiti. Naravno, slabiji euro znači i da će putovanja u Europu američkim turistima biti jeftinija, no stvarno je deplasirano govoriti o nekakvom značajnom povećanju broja američkih turista u Hrvatskoj kada je više nego evidentno da je SAD u recesiji pa će se putnici odreći luksuza putovanja.
Narodne obveznice
- Turistička sezona je bila, kažu, odlična. Posebno za one koje su vlasnici hotela, restorana i pansiona. Ali, može li država živjeti do idućeg ljeta na rezultatima sezone i ubranom porezu?
- Inflacija također puni proračun iznad očekivanja. Ukupni polugodišnji prihodi državnog proračuna kuna veći su u odnosu na prvo lanjsko polugodište za sedam posto, a rashodi su manji za 1,4 posto. Međutim, avet globalne recesije prijeti stabilnosti hrvatskih javnih financija pa će povećanje kamatnih stopa povećati cijenu zaduživanja izvan Hrvatske. Zato se vjerojatno opet iz naftalina izvadila ideja o narodnim obveznicama, gdje bi se obveznice nudile građanima kao način da kreditiraju državu.
- Kako komentirate prijedlog uvođenja poreza na ekstraprofit? Odnosi li se on samo na trgovce energentima koji sada od korisnika traže da se prebace na uslugu javne opskrbe da ne upadnu u gubitke?
- Skoro sve zemlje EU-a dale su značajne garancije za likvidnost energetskim kompanijama kako bi one nastavile nesmetano poslovati. Njemačka i Francuska su se odlučile na direktnu kontrolu, dok su Španjolska, Belgija i Mađarska uvele taj famozni porez na ekstraprofit. On bi se preusmjerio direktno za pomoć kućanstvima, kako i stoji u naputcima Europske Komisije. Međutim, u Hrvatskoj nije baš jasno tko bi trebao platiti taj porez, zato jer nije jasno treba li ga platiti i proizvođač i opskrbljivač, ili samo proizvođač. U potonjem slučaju, porez bi se mogao razrezati samo Ini.
- Da ste ministar financija, što svakako ne biste učinili u ovoj krizi?
- Ne bih ponovila greške ministara financija koji su nas vodili kroz prošlu krizu, što je rezultiralo stagnacijom hrvatskog gospodarstva kojeg danas zovemo i izgubljenim desetljećem.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
