(Snimila Gordana Čalić Šverko)
Istarski poljoprivrednici, ogorčeni sve većim štetama od divljači, prikupili su više od 1.200 potpisa mještana peticijom kojom traže rješavanje ovog za njih gorućeg problema. Inicijator potpisivanja peticije Dario Antonac iz malog sela Kaligarići kod Oprtlja i više je nego zadovoljan brojem potpisa prikupljenim posljednja dva mjeseca u desetak gradova i općina, od Lanišća, Lupoglava, Cerovlja, Buzeta, Motovuna, Oprtlja, Grožnjana, Buja, Umaga, Pazina, do Rovinja i Novigrada. Desetak volontera prikupilo je 920 potpisa, a dobivena je i podrška Udruge Agrorovinj, njenih svih 305 članova.
Najvećem proizvođaču istarskog crvenog i roza češnjaka Dariu Antoncu, ujedno predsjedniku Udruge proizvođača istarskog češnjaka, divlje svinje samo su zadnjih mjeseci prouzročile sto i pedesetak tisuća kuna štete. Razrovale su parcele s češnjakom posađenim na lokaciji Armanija. Zajedno sa susjedom Mirjanom Stornogom, proizvođačem češnjaka i maslinovog ulja iz obližnjeg sela Vižintini Vrhi, koji se također suočava sa štetama od divljih svinja, ali i jelena, Antonac je peticiju upravo otposlao na tridesetak adresa svih općina i gradova, lovačkih društava, istarskog Lovačkog saveza, Istarske županije, resornog županijskog odjela i ministarstva pa sve do Službe za gospodarenje s lovištima i divljači sa sjedištem u Zagrebu.
- Život na ovom području postao je nemoguć zbog svakodnevnih šteta koje stvara razna divljač. Nema dijela u kojem ne dolazi do kuća i ugrožava sigurnost ljudi i domaćih životinja. Štete od divljih svinja i jelena su ogromne. Na desetke da ne govorimo o stotinama poljoprivrednika su oštećeni te ne mogu više uzgajati svoje poljoprivredne kulture. Da bi poljoprivredna proizvodnja opstala, broj divljih svinja i jelena mora se svesti na biološki minimum. Do sada smo ograđivanjem električnim pastirima, mrežama i repelentima uspijevali obraniti svoje usjeve no u zadnje dvije godine to je nemoguće, divljač probija mreže i razbija električne vodiče. U zadnjih deset godina broj divljih svinja i jelena višestruko se povećao. Na žalost na ovom je području sve manje stanovnika, a štete su sve veće. Stoga očekujemo od svih mjerodavnih institucija da se uključe u rješavanje ovog problema kako bi hrvatski poljoprivrednik mogao nesmetano uzgajati svoje kulture te tako konkurirati zemljama Europske unije i na taj način sačuvati hrvatski proizvod i djedovinu, navodi se u peticiji.
S ciljem sprječavanja šteta od divljači na poljoprivrednim usjevima, Ministarstvo poljoprivrede krajem prošle godine raspisalo je natječaj za sufinanciranje zaštitnih sredstava: električnih ograda, odnosno električnih pastira te žičanih ograda. Resorno ministarstvo provelo je lani i natječaj za sufinanciranje premije police osiguranja za štetu od divljači na poljoprivrednim usjevima, a u ovoj godini također nastavlja s mjerama pomoći za smanjivanje šteta na usjevima prouzročenih od divljači, no sve to, kaže Antonac, za poljoprivrednike ne znači gotovo pa ništa.
- Sada kreću intenzivniji poljoprivredni radovi, čim staviš gnojivo, divlje svinje iste se noći pojave na njivama i sve preruju, a da se ne govori o jelenima koji su počeli raditi velike štete gotovo kao i divlje svinje. Jedino rješenje po nama poljoprivrednicima je svesti broj ove divljači na biološki minimum. Da li će se lovačka društva moći toliko angažirati, čisto sumnjam. No, tu postoje i civilna zaštita, DVD-i... Grad Rovinj je uzor i neka se po njemu ravnaju, i ako budu svi radili kao Rovinj, gdje svi lovci idu u organizirane hajke, a područje tijekom skupnog lova među ostalim osiguravaju predstavnici javne vatrogasne postrojbe, DVD-a, policije i komunalnog redarstva, mi ćemo u kratko vrijeme riješiti taj problem, uvjeren je Antonac.