Najznačajnija i najučestalija bolest masline u našim krajevima, uz paunovo oko, je rak masline (Pseudomonas savastanoi).

Rak masline je bakterijska bolest koja uzrokuje tumore na granama i deblu, ometajući protok hranjiva i slabeći stablo.

Simptomi bolesti

Simptomi bolesti se očituju u pojačanom i nekontroliranom rastu biljnog tkiva. Nastaju izrasline - kvržice (tumori) na izbojima, granama i deblu. Na mladim izbojima formirane kvržice su svjetlozelene, glatke i mekane. Starenjem postaju tvrđe i hrapave, a nakon određenog vremena na njima se mogu primijetiti brazde i pukotine.

Optimalni uvjeti za razvoj bakterije su od 22°C do 25°C, te relativna vlažnost zraka od 80%, iako se može razmnožavati pri temperaturama od 18°C do 28° C. Period inkubacije varira ovisno o dobu godine. Ako do zaraze dođe u jesenskom periodu, onda se prvi simptomi (izrasline) obično pojavljuju nakon nekoliko mjeseci, najčešće u proljeće.

Međutim, ako je zaraza ostvarena u proljeće, onda se prvi simptomi manifestiraju nakon dva do tri tjedna. U nepovoljnim uvjetima, a to su visoke temperature i ljetna suša te hladne zime, njena aktivnost je usporena pa bakterija miruje.

Izrasline koje nastaju na biljci predstavljaju stalni izvor zaraze i prijetnju zdravim stablima unutar maslinika i u bližoj okolici. Bakterije koje žive unutar izraslina (kvržica) u kojima se razmnožavaju kroz cijelu godinu najznačajniji su izvor zaraze. Međutim prisutne su i na površini biljnih organa i to najčešće na listovima.

Za širenje bolesti posebno opasni mogu biti dugi kišni periodi. Naime kiša ispire izlučevine u kojima su prisutne bakterije s površine kvržica te ih prenosi na ostale dijelove stabla.

Osim kiše, bolest može prenositi vjetar, insekti, ali i čovjek putem različitih agrotehničkih zahvata. Rane koje nastaju kao posljedice oštećenja od tuče i olujnih vjetrova također ostavljaju otvoreni ulaz patogenu kao i pucanje kore uzrokovano smrzavanjem.

Rezidba pa i berba posebno tresačima olakšava širenje te prodor i zarazu.

Mjere sprječavanja i suzbijanja

Rezidbu obavljati po suhom vremenu.

Alat obavezno dezinficirati nakon rezidbe svakog stabla.

Odmah nakon rezidbe i nakon tuče tretirati bakrenim fungicidima.

Kao preventivna mjera zaštite za sprječavanje infekcije ovim bolestima naša je preporuka primjena sredstva na bazi bakra CUPRA u dozi 2,0-3,0 l/ha (200-300 ml/100 l vode) odmah nakon rezidbe.

Za primjenu u ekološkoj proizvodnji maslina za suzbijanje gore ovih bolesti, može se primijeniti i tekuće mineralno gnojivo na bazi bakra FITOMIL L-60 eco u dozi 250-350 ml/100 l vode. Specifičnost ovog proizvoda je u tome što se bakar nalazi u obliku glukonata, biljka ga usvaja i unutar biljke djeluje sistemično te suzbija bolesti koje su se već pojavile (bakar sistemik).

Izrasline kao stalni izvor zaraze

Izrasline koje nastaju na biljci predstavljaju stalni izvor zaraze i prijetnju zdravim stablima unutar maslinika i u bližoj okolici. Bakterije koje žive unutar izraslina (kvržica) u kojima se razmnožavaju kroz cijelu godinu najznačajniji su izvor zaraze. Međutim prisutne su i na površini biljnih organa i to najčešće na listovima

Opasni dugi kišni periodi

Za širenje bolesti posebno opasni mogu biti dugi kišni periodi. Naime kiša ispire izlučevine u kojima su prisutne bakterije s površine kvržica te ih prenosi na ostale dijelove stabla

Povezane vijesti

• ZIMSKA REZIDBA MASLINA: Počinje se pilom, a završava škarama
• FOTO / Uspješno završen trodnevni tečaj rezidbe maslina u Vodnjanu
• Istrijani trijumfirali na prvom međunarodnom natjecanju u rezidbi maslina