"Istrian instrumental rhapsody" niz je od 11 kontrastnih skladbi različitih boja, raspoloženja i tonaliteta, ali objedinjenih jedinstvenim glazbenim zvukom istarske ljestvice. Iz srca Europe, čarobne ljepotice Istre, ovim albumom, lišenim jezičnih barijera, želim približiti svijetu još nedovoljno otkrivenu našu glazbenu baštinu, ističe Bruno Krajcar navodeći da je ovom instrumentalnom kompilacijom želio podariti arhaičnost i istovremeno svježinu glazbene fuzije različitih žanrova s elementima heksatonske ljestvice koja je iznikla iz istarske netemperirane tradicijske pjesme
Bruno Krajcar
Ova je godina bila vrlo uspješna za vrsnog, svestranog, uvaženog pulskog glazbenika Bruna Krajcara. Kraj godine označio je njegov svojevrsni povratak klasici, te ujedno i hommage Istri, njezinoj glazbenoj tradiciji, istarskoj ljestvici, Ivanu Matetiću Ronjgovu, a bila je to i svojevrsna simbioza tradicije i suvremenog glazbenog izričaja. Sve navedeno je dio njegovog novog albuma, koji je nedavno predstavljen.
Glazbena filozofija
- "Istrian instrumental rhapsody" niz je od 11 kontrastnih skladbi različitih boja, raspoloženja i tonaliteta, ali objedinjenih jedinstvenim glazbenim zvukom istarske ljestvice. Iz srca Europe, čarobne ljepotice Istre, ovim albumom, lišenim jezičnih barijera, želim približiti svijetu još nedovoljno otkrivenu našu glazbenu baštinu, ističe Krajcar navodeći da je ovom instrumentalnom kompilacijom želio podariti arhaičnost i istovremeno svježinu glazbene fuzije različitih žanrova s elementima heksatonske ljestvice koja je iznikla iz istarske netemperirane tradicijske pjesme.
- U svom formalnom glazbenom obrazovanju u najranijoj mladosti susreo sam se s vokalnim, ali i klavirskim djelima Ivana Matetića Ronjgova što je dijelom formiralo moju glazbenu filozofiju, a koja u ovom mom odabiru glazbenih djela nastalih od 1989. godine, pa sve do današnjih dana, najbolje odzvanja baš na ovom instrumentalnom albumu. Neke od skladbi s albuma nastale su izvorno kao instrumentalne, dok su neke od pjevanih obrađene u instrumentalnim verzijama. Nadam se da će ovaj moj autorski doprinos pomoći u tome da istarska ljestvica bude percipirana kao mala zvukovna egzotičnost iz Lijepe Naše, na tragu naših vinskih bisera, malvazije i terana. Od srca zahvaljujem svim glazbenim prijateljima koji su utkali svoje znanje, talent i emocije u ove izvedbe, te svima onima koji su tehnički omogućili ove tonske zapise, veli Bruno Krajcar.
Krajcarov je to povratak klasičnoj glazbi, ali i tradiciji, jer, kako je rekao, ta ljubav prema tradiciji se kod njega rodila još tijekom pohađanja Glazbene škole Ivana Matetića Ronjgova. Ta se tradicija, kako je istaknuo, stoljećima prenosila usmenom predajom sve do terenskog istraživanja Ivana Matetića Ronjgova, koji je tome posvetio dugi niz godina istraživanja, i koji je omogućio da tonski niz od šest tonova, odnosno elementi netemperiranog istarskog napjeva, postanu dio umjetničke glazbe.
Brojni glazbeni suradnici
S Brunom Krajcarom su na ovome projektu surađivali brojni poznati glazbenici, a s mnogima od njih već je ranije surađivao. Vlatko Stefanovski, Edin Karamazov, Ana i Viktora Vidović, Denis Razumović Razz, Branko Sterpin, Elvis Stanić, Luka Veselinović, Marko Matošević, Nenad Mirt, Vedran Vojnić, Davor Milovan Bili, Adriano Bernobić, Elvis Soldatić, Petar Bazdanović, neki su od njegovih vrijednih suradnika na ovome projektu, dok su pjesme snimali i miksali Aldo Spada i Denis Budim. Dvije pjesme je snimio Marijan Jelenić i miksao Perica Šuran, jednu Mario Juničić, dok je aranžman za jednu pjesmu napravio Olja Dešić.
- To je i moj hommage istarskoj ljestvici, cijela priča krenula je još u osnovnoj glazbenoj školi, kada smo tijekom zborskog pjevanja pjevali Ronjgove skladbe, već tada me zaintrigirala ta ljestvica od šest tonova. Kroz godine posvetio sam se raznim glazbenim formama, ali u meni je uvijek ostala ta ljubav prema tradiciji. Stvarao sam inspiriran tradicijom, istarskim narodnim pjesmama na temelju te netemperirane ljestvice. Nije to nastalo preko noći, godinama sam radio na projektu, dakako i paralelno s brojnim drugim stvarima, uvrštene su tu i arhivske snimke, ovdje su i djela s primjesama jazza, istarska rapsodija i preludij, instrumentalne skladbe inspirirane narodnom pjesmom, kao i obrade pjesama s albuma "Mate Balota" i "Istraditional" te jedna skladba s albuma "Krasna zemljo". Već po naslovima skladbi može se zaključiti da je to instrumentalno putovanje Istrom, pa i sam naziv albuma govori o povezanosti s Istrom, kao i o istarskom glazbenom bogatstvu i raznolikosti. Nazivi svih pjesama imaju "prefiks" istrian ispred samoga naslova, a svi tekstovi imaju i engleski prijevod, to je pravi proizvod za puno širi kontekst, za cijeli svijet, navodi Bruno Krajcar.
Povratak izvorima
- S tim albumom vratio sam se izvorima, ne zaboravljajući sve što sam do sada napravio, to je, istina, neka vrsta krune dosadašnjeg rada, ali vezano prije svega za Istru, istarsku ljestvicu. Istra se može uvelike pohvaliti i izvan svojih granica prepoznatljivim zvukom koji omogućava ova Matetićeva ljestvica, navodi Bruno Krajcar.
Ovo je njegovo najnovije ostvarenje predstavljeno u sklopu već tradicionalnog prosinačkog događanja "Moje pjesme moj film", koji se održava već pet godina u kinu Valli.
- Cilj toga programa je stavljanje naglaska na umjetničku vrijednost glazbenih videospotova, u glazbenoj industriji, budući da je za uspješnu kvalitetnu prezentaciju pjesme neizostavan kvalitetan videospot, gdje se spaja nekoliko vrsta umjetnosti. Upravo to je bila ideja vodilja te priče, a na taj način ujedno i parafraziram naslov filma "Moje pjesme, moji snovi", poznati mjuzikl o obitelj von Trapp, koja je živjela u Puli, a koja je široj javnosti poznata zbog filma. Svake godine uz prezentaciju novih spotova koji dobivaju drugu dimenziju na filmskom platnu u kinu, predstavljaju se i moji novi glazbeni albumi, pa smo tako ove godine iskoristili priliku za predstaviti "Istrian instrumental rhapsody", a do čega smo došli i zahvaljujući trudu i organizaciji novinara Daniela Sponze.
- Mnogi hrvatski glazbenici uronjeni su u svoj regionalni izričaj, glazbeni ili jezični dijalekt u kojem nerijetko stvaraju tijekom cijele svoje karijere. Jedan od istaknutih među njima je Bruno Krajcar koji svojim djelovanjem dugim tri desetljeća obogaćuje hrvatsku glazbu istarskim glazbenim izričajem. Njegova pozicija u hrvatskoj glazbi i kulturi je dvojaka: glazbi pristupa iznutra i izvana. Ovo prvo provodi kao aktivni glazbeni protagonist: kantautor (skladatelj/pjevač), obrađivač, orguljaš, pijanist, multiinstrumentalist na više istarskih narodnih glazbala. Velika stvaralačka energija pretočena je u brojne autorske pjesme objavljene na nizu albuma, zapaženih i emitiranih, često i nagrađenih. Uvijek tehnički i zanatski na visokoj razini, Bruno je i vrhunski producent, režiser i promotor koji pokazuje da, osim što zna stvoriti glazbu (skladbu, pjesmu, snimku, album), vrlo dobro zna što slijedi i kako "dobaciti" svoj uradak do publike, zapisao je Antun Tomislav Šaban, glavni tajnik Hrvatskog društva skladatelja, za ovo Krajcarovo djelo.
Šaban ističe i da "u ovom svom novom albumu Bruno, kao što smo navikli kod njega, pogađa temu i slaže smislenu cjelinu istarskih (a kojih drugih?) instrumentala. I ovom će prilikom, kao i mnogo puta ranije, odabrati vrhunske suradnike: ponajbolje lokalne ljude, iznikle iz istog tla kao i on sam, ali će i uvesti neke svjetske 'marke' (Stefanovski, Karamazov, brat i sestra Vidovići…) koji će sigurno doprinijeti virtuoznosti koja se očekuje od jednog instrumentalnog albuma. Posveta (idejna i glazbena) Ivanu Matetiću Ronjgovu i istarskoj ljestvici, koju je taj rodonačelnik istarskog melosa sistematizirao, istovremeno predstavlja umjetničku, domoljubnu i etnološku vrijednost."
- Za predgovor o albumu zamolio sam kolegu, vrsnog skladatelja, jazza aranžera i dirigenta Antuna Tomislava Šabana. Svega toga ne bi moglo biti bez potpore Istarske županije te Ministarstva kulture i medija RH, Acquarius Recordsa i izdavačke kuće Mara i Mladenke Batalić, ističe Bruno Krajcar. Za dizajn CD-a zaslužna je Snježana Jana Hladni, a zahvale svakako idu i županijskom pročelniku za kulturu i zavičajnost Vladimiru Torbici te gradskoj pročelnici za kulturu Leni Radunić, ističe Bruno Krajcar.