MUSICA AFFRESCATA
Kako je zvučala srednjovjekovna Istra? Dario Marušić istražio instrumente skrivene na zidnim slikama
(Snimila Vanesa Begić)
Vrlo je zanimljivo i sadržajno bilo, u Galeriji Vincent iz Kastva u Istarskom narodnom kazalištu - Gradskom kazalištu Pula predstavljanje publikacije "Musica Affrescata" autora Darija Marušića u izdanju Povijesnog i pomorskog muzeja Istre. O njoj je, uz autora i urednice Sunčicu Mustač i Katarinu Marić, govorio etnolog i kulturni antropolog Noel Šuran.
Publikacija je posvećena glazbenim instrumentima prikazanima na srednjovjekovnim freskama Istre i okolice. Kroz prikaze glazbala na zidnim slikama iz 14. i 15. stoljeća otvara se pogled u svijet srednjovjekovne glazbe, od nebeskih orkestara i muzicirajućih anđela do povorki i plesa, povezujući likovnu i glazbenu baštinu ovoga prostora.
Ovo novo izdanje Povijesnog i pomorskog muzeja Istre nastalo je u sastavu međunarodnog projekta Terra Gothica Incognita sufinanciranog od Europske unije kroz program INTERREG Slovenija – Hrvatska (2021. – 2027.), koji istražuje, interpretira i predstavlja iznimnu baštinu gotičkog razdoblja na području geografske Istre.
- Niz koncerata koji su recentno održani u crkvama, uzročno-posljedično dovelo je do realizacije ove publikacije. Koncerti u crkvama s freskama bili su povod svemu tome, te smo krenuli realizirati ovu publikaciju, ovu što je trebala biti brošura, a kao što vidite, nije baš brošura, no aplicirali smo prvotno za brošuru. Talijani imaju puno ljepšu riječ, opuscolo, a ovo što mi imamo je puno veće i obimnije, sve to zahvaljujući Dariju, od desetak kartica, došli smo na 110, kazala je Katarina Marić.
Sunčica Mustač nazvala je to djelo kao vodič za snalaženje u crkvama s freskama, a prisjetila se kada je Tv Nova snimala serijal od osam epizoda o zidnim slikama te je sa snimateljem Zoranom Burazerovićem odlazila po crkvama i potom kontaktirala Marušića vezano za instrumente i njihovo značenje, i tako je po malo i nastajala ova publikacija. To je otvorilo mogućnost za upoznavanje s bogatstvom istarske fresko-baštine i glazbenim svijetom koji ona čuva.
- Zvali to brošura, katalog ili priručnik, svejedno, glavno da je ostalo zabilježeno. Marušić radi glazbala, replike, rekonstrukcije, istražuje. Veliki je to doprinos istaskoj etnomuzikologiji i ne samo, on odlazi i dublje u prošlost, sve je to i više nego dobro obrađeno, a ostavlja i prostor za daljnja istraživanja, kazao je Šuran ističući da se stručnjakinja Koraljka Kos u povijesti najviše time bavila. Marušićev je rad, naveo je, iznimno bogat.
Sam je Dario Marušić govorio je o važnosti vizualnosti, percepciji fresaka, spoju s glazbenom komponentom te o brojnim nedovoljno poznatim ili gotovo pa nepoznatim instrumentima. Istaknuo je i činjenicu da su brojni instrumenti dolazili u prošlosti iz perzijskog područja preko Afrike, transformirali su se i postali ono što su danas.
Pokazao je i kako zvuče pojedini instrumenti, a pjesmom i svirkom predstavili su se i Edna Strenja i Goran Farkaš.
Nazočni su mogli tako saznati da razlikujemo ranu (6.-10. stoljeće), visoku (11.-13. stoljeće) i kasnu (14.-15. stoljeće) srednjovjekovnu glazbu, a s obzirom na sadržaj možemo je podijeliti na svjetovnu i crkvenu.
U publikaciji se analiziraju bubanj, koji je kao samostalni instrument naslikan samo u crkvi sv. Marije na Škrilinah u Bermu, cimbal, gajde, gitern, harfa, klavičembalo, klavikord, kololira, kotač sa zvoncima, lutnja, portativ, praporci, prirodne trube, psalterij, rebek, rog, svirala, šalmaj, tamburin, timpan, trokut, viela, viola da gamba...
Nazočne su pozdravili županijski pročelnik za kulturu i zavičajnost Vladimir Torbica te ravnatelj Povijesnog i pomorskog muzeja Istre Gracijano Kešac.
Urednice knjige su Katarina Marić i Sunčica Mustač, fotografije potpisuju Jovan Kliska, Ivo Puniš i Renco Kosinožić, a jezični savjetnici su Vito Paoletić, Ines Vrenko Peruško i Duška Palibrk. Grafičko oblikovanje odradio je Matko Plovanić.
