književnik, novinar i putopisac
Jasen Boko u Rovinju otvorio pitanje podrijetla Hrvata: Naše su nacionalne mitomanije smiješne
(Snimila Doris Žiković)
Proputovao sam od Poljske, Češke, Bjelorusije, Ukrajine, Moldavije, Rumunjske, Mađarske, Bugarske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Albanije i Grčke do Jadranskog mora i arheoloških nalazišta prvih naseobina Hrvata. Obilazeći mjesta na kojima su, prema legendama, živjeli Slaveni, razgovarao sam s povjesničarima i arheolozima o tim narodnim skupinama i otkrio sam da je većina povijesti, mitova i legendi veoma nejasna i da se može samo pretpostaviti što je uistinu bilo jer nema vjerodostojnih dokaza. Moji zaključci se temelje na literaturi, to je zapravo povezano s aktualnim migracijama, a to je da smo svi jednom bili migranti, da nitko nije bogomdan na tom mjestu, i da su sve migracije prirodni procesi koji se ne mogu zaustaviti. Neosporno je da su migracije urođene čovjeku, kazao je književnik, dramaturg, novinar i putopisac Jasen Boko na vrlo zanimljivom predstavljanju svoje knjige "Od Dnjepra do Jadrana – U potrazi za prapostojbinom Hrvata, Slavena, Indoeuropljana". Vrlo posjećeno predavanje održano je u sklopu Mjeseca hrvatske knjige u Gradskoj knjižnici "Matija Vlačić Ilirik" u Rovinju. Boko je duhovito konstatirao i nasmijao okupljene, da su i ovoga puta u publici, kao i inače na njegovim predavanjima, dame u najboljim godinama te poneki zalutali muškarac.
Na ovo istraživačko putovanje krenuo je, kako je rekao, da bi pronašao tragove naših najstarijih predaka i pokušao odgovoriti što nam prošlost može otkriti o nama danas. Na tom putu obilazio je arheološka nalazišta, istraživao drevne predaje i razgovarao sa stručnjacima, nastojeći rasvijetliti podrijetlo Hrvata, Slavena i Indoeuropljana. Uočio je da je na životnom prostoru Slavena živjela moćna organizacija Avara koji su u relativno kratkom vremenu nestali. Avarsko carstvo koje je postojalo u Srednjoj Europi i na prostoru Mađarske, Slovačke, dijelom Hrvatske, dijelom Austrije, između 568. do 822. godine, ostavilo je arheologiji preko 100 tisuća grobova i preko tri tisuće naselja. Zanimljivo je da su na tom prostoru Slaveni ostali, vjerojatno zato što su dolazili s obiteljima i stokom.
Opisujući svoje doživljaje u susretima s ljudima i mjestima koje dodiruje slavenska mitologija, poput Staroslavenskog restorana u Bjelorusiji ili sela Hrvati u Češkoj, Boko se poigrava sa znanstvenim teorijama objašnjavajući da bi one bez toga bile jako dosadne.
"Fascinirala me Bjelorusija izuzetno uređena, čista i mirna zemlja, a iako je dugovječni predsjednik Aleksandar Lukašenko, kojeg u zapadnim medijima često opisuju kao posljednjeg europskog diktatora, to je jedina zemlja koja u tranziciji nije dopustila privatizaciju. Danas imaju prema broju stanovnika najviše liječnika i bolničkih kreveta na svijetu. U Bjelorusiju sam doputovao autom kako bih je mogao u cijelosti obići. Zbog toga mi je trebala viza, koja inače za dolazak s avionom nije potrebna. Prilikom ulaska u zemlju imao sam iskustvo s tajnim službama. U osmosatnom ispitivanju, prilikom kojeg su bili izuzetno korektni, priznao sam da sam špijun, nakon čega su me pustili, ali sam morao platiti kaznu, koju sam cjenkanjem spustio na 12 dolara", prepričao je neuobičajenu anegdotu koju ima dokumentiranu, ali ni danas ne zna što na tom papiru piše.
Prikazujući povijest kao proces obilježen migracijama, susretima i međusobnim utjecajima različitih naroda, Boko propituje uvriježene predodžbe o podrijetlu i pripadnosti. Njegovo predavanje potiče na promišljanje o zajedničkim korijenima europskih naroda, ali i o tome koliko su povijesni procesi složeni te koliko još pitanja ostaje otvoreno.
- Postoje plemena koja su se miješala, mi smo svi danas nevjerojatno genetski izmiješani, pa su naše nacionalne mitomanije smiješne, bilo da ih zastupa Jovan Deretić koji smatra da su Srbi stariji i od ameba, ili Marko Skejo koji za sebe kaže da je Hrvat a ne Avar, kazao je Boko.
Osim priče o potrazi za pradomovinom, Boko se dotaknuo pitanja nacionalnog identiteta, kulturnih veza i načina na koji se oblikuju predodžbe o vlastitoj prošlosti. Kazao je da je pitanje nacije krajnje upitno jer je nacija izmišljena. Duhovito je dodao da o tome u Istri može govoriti bez problema, dok se u rodnom Splitu i općenito u Dalmaciji baš ne bi upuštao u takve zaključke. Pojašnjavajući četiri hipoteze o podrijetlu Hrvata, objasnio je da su iranska i gotska teorija vrlo radikalne, posebno popularne u doba NDH kada se tvrdilo da su Hrvati dio superiorne arijevske rase. Naveo je autohtonu i slavensku hipotezu, te ustvrdio da je s identitetom sve jako upitno, jer su to bila plemena ne narodi i nacije.
"Ne postoje nikakve nacionalne razlike u genetici. To je fenomen koji je i dalje nerazjašnjen. Ostaje čovjek, koji je isti kao i svi drugi, onaj koji osjeća glad i žeđ. Ubijamo se jer smo različiti, a zapravo smo svi isti. Svi ratovi su nam nametnuti, zbog ideologije, nacije, vjere i sad sve češće zbog rudnih bogatstava", dodao je Jasen Boko zagovarajući toleranciju i dokazujući da je nacija društvena tvorevina, a ne genetsko nasljeđe. Zaključio je da smo mješavina svih populacija koje su ovdje živjele i ovuda prolazile o čemu vjerodostojnije dokaze nusi lingvistika u odnosu na arheologiju.
Povezane vijesti
- U buzetskom Učilištu: PUTOPISNO PREDAVANJE "OD MORA DO VRHA - MAROKO"
- Predavanje "Rovinj 1813. - 1825.; klimatske, agrarne i demografske prilike" - Oscilacije klimatskih prilika uzrokovale glad na Rovinjštini početkom 19. stoljeća
- Predavanje "Što je djeci današnjice potrebno od roditelja i učitelja?"
