Skrivena povijest Istre
Uskoci u Labinu, protestanti na Labinštini i Barbanci u Argentini. Povjesničari otvaraju zaboravljene priče
Slaven Bertoša (Snimila Vanesa Begić)
Red. prof. dr. sc. Slaven Bertoša sa Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli govori nam o Labinskom znanstveno-stručnom skupu te o Barbanskom Memorijalu Petra Stankovića, kao i o pripadajućim zbornicima koji su u završnoj fazi tiskanja.
Predstavite predstojeći skup u Labinu, koji je došao do svojeg petog izdanja.
- Peti međunarodni znanstveno-stručni skup "Labinski kulturno-povijesni susreti" održat će se 5. studenog u Gradskoj knjižnici u Labinu s početkom u 9 sati. Na skupu ću nastupiti 17 izlagača, od čega dvojica iz inozemstva: dr. sc. Luka Ilić (Leibniz-Institut für Europäische Geschichte, Mainz, Njemačka) govorit će o protestantima s Labinštine u 16. stoljeću, dok je naslov izlaganja Claudija Pericina (Basel, Švicarska) "Stagni dell’Albonese: acqua, memoria e sculture della natura: il Marguda e il Taghici a Santa Domenica" (Lokve Labinštine: voda, memorija i skulpture prirode). Posebno je dragocjen nastup većeg broja lokalnih istraživača kulturno-povijesnog nasljeđa Labinštine koji redoviti izlažu na ovome skupu, a pojedini od njih i na nekim drugim zavičajnim skupovima. Radi se o vrsnim poznavateljima naše istarske povijesti koji neprestano obilaze arhive i knjižnice, a bave se i terenskim istraživanjima. Među njima ćemo ove godine poslušati Mladena Bastijanića, koji će govoriti o Labinštini u liburnijsko-histarsko-rimsko doba te o Antonu-Toniju Brescu, Kristijana Žgaljardića, mag. hist., s temom o Pićnu i Pićanštini od prapovijesti do razvijenog srednjeg vijeka i red. prof. dr. sc. Slavena Bertošu sa Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli koji će, prema izvješću mletačkog providura za granice Francesca Cornera (1600.), opisati probleme s uskocima u Labinu i Rapcu.
Raznovrsnost
Dr. sc. Alida Perkov iz Udruge za povijest, umjetnost i kulturu "Kaiserball" u Puli predstavit će gospodarsku sliku Labinštine u austrougarskom tisku (1850.-1918.), dok će Ljudevit Anton Maračić, OFMConv. iz Franjevačkog samostana u Cresu opisati odnose samostana sv. Franje u Labinu i istoimenog u Cresu. Naslov izlaganja Deana Škopca iz Rapca je "Zakonili su se na Trsate (1858.-1917.)", Ive Kolić, prof. iz Šajini "O labinskim babicama – prilog poznavanju povijesti primaljstva Istre 19. stoljeća", dr. sc. Samante Paronić iz Osnovne škole Fažana i Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli "Tragom labinskih matica: udovištvo kao mehanizam obnove kućanstava polovinom Ottocenta", dr. sc. Dijane Muškardin iz Srednje škole Mate Blažine u Labinu "Između zakonske obveze i stvarnosti: pohađanje pučkih škola na Labinštini od Pokrajinskog školskog zakona za Istru iz 1870. do Prvoga svjetskog rata", a Daniela Mohorovića, dipl. oec. iz Srednje škole Mate Blažine u Labinu "Crvene zastave protiv crnih košulja: Labinska republika u poretku kapitala". Također, Tullio Vorano, prof. iz Labina iznijet će podatke iz izvješća grofa Carla Mistruzzija o stanju Općine Labin 1925., Eva Melegi Matković, mag. hist. iz Osnovne škole "Ivo Lola Ribar" u Labinu o Rommelovoj ofenzivi u Istri: vojnim operacijama i uništenju sela Barbići i Kunj, Josip Šiklić, prof., iz Katedre Čakavskog sabora za povijest Istre u Pazinu o demografskoj dinamici Labinštine (2011.-2023.): prirodnom kretanju, migracijama i tipologijama općega kretanja stanovništva, a tu je i izlaganje o stvaralaštvu Elis Gobo. Organizator skupa je Grad Labin.
Kako je krenula priča sa znanstveno-stručnim skupovima u Barbanu i Labinu?
- Krenula je na dva različita načina. Što se labinskog skupa tiče, njega nisam utemeljio već sam 2016. zamoljen biti voditeljem i urednikom zbornika, a tu sam zadaću, kao veliki ljubitelj zavičajnih tema, prihvatio s velikim zadovoljstvom.
Memorijal Petra Stankovića u Barbanu nastao je na drukčiji način. Sve je počelo 2010. kada me tadašnji načelnik Općine Barban Denis Kontošić zamolio može li na općinske web-stranice postaviti izvatke o prošlosti Barbana preuzete iz mojih radova. Naime, tada sam se već dugi niz godina, u sklopu znanstveno-stručnog projekta čiji sam bio voditelj, bavio istraživanjem prošlosti Barbansko-rakljanskog feuda i objavio sam veći broj radova. Nakon mojeg pozitivnog odgovora krenula je naša konstruktivna i ugodna suradnja koja traje i danas. Zajednički smo utemeljili znanstveno-stručni skup i pripadajući zbornik radova, okupili niz stalnih suradnika te do sada objavili vrlo respektabilan broj stranica "Barbanskih zapisa". Na moju je inicijativu, uz svesrdnu podršku Općine Barban, kasnije ponovno pokrenuta i Katedra Čakavskog sabora Barban (2020.) koja je preuzela i suorganizaciju skupa.
Općinu Barban, s trojicom općinskih načelnika s kojima sam surađivao i surađujem – Denisom Kontošićem, Daliborom Pausom i Andijem Kalčićem – svakako bih istaknuo i pohvalio kao posebno aktivnu u istraživanju, vrednovanju i predstavljanju svojeg vrlo bogatog kulturno-povijesnog nasljeđa.
Skupovi su puni raznovrsnih autora i tema, kako se stalno pronalaze nove teme i zanimljivi sugovornici?
- Kako sam spomenuo, čitava je Istra, pa tako i Barbanština i Labinština, područje na kojem se mogu istraživati raznoliki detalji iz prošlosti, od najstarijega doba do danas. Neki su podaci već poznati, no uvijek ih se može ponovno analizirati s nekog drugog aspekta, na neki drugi način. Ali ostalo je i puno toga nepoznatoga pa je dobro da postoje istraživači koji se time bave, a to će činiti i u budućnosti. Uglavnom mi nije problem pronaći zanimljive suradnike jer na mnogobrojnim terenskim obilascima, predstavljanjima knjiga, sudjelovanjima na znanstvenim skupovima i sl. uvijek dođem u kontakt s određenim brojem ljudi. Mnogi od njih sami predlože temu, a druge treba samo malo motivirati, potaknuti i ohrabriti da dođu. Ne biste vjerovali koliko je ljudima drago kada im se pruži prilika govoriti na skupu i izložiti teme koje gotovo svakodnevno zaokupljaju njihovu pažnju, ponekad i više desetljeća.
Uhodana procedura
Svaki skup prati i zbornik radova. Kako nastaju zbornici, kakav je rad na njima?
- Riječ je o sada već vrlo uhodanoj proceduri. Nakon završetka znanstvenog skupa, kao glavni urednik najprije pošaljem poziv za dostavu radova s uputama za njihovo uobličavanje. Sastavljače predgovora (za barbanski zbornik zadnjih godina ih je četvoro, a za labinski dvojica) zamolim njihove tekstove. Kada prikupim sve priloge, pošaljem ih unaprijed određenim recenzentima i lektorici. Ukoliko postoje recenzentski i lektorski upiti i napomene, pogledam o čemu se radi i ispravim potrebno, odnosno zabilježim kategorizaciju svakog članka. Potom uobličim uvodni dio te dva puta detaljno sve pročitam. Nakon toga sve skupa pošaljem sastavljaču prijeloma. Kada on obavi posao, slijede korekcije kojih obično bude dvije do šest. Na kraju se prijelom u PDF-u šalje u tisak, za što obično treba oko 30 dana. Kada vidim da autori kasne s dostavom članka, pokušam rastegnuti rok do maksimuma jer je važno da u zbornik uđe što više radova, tako postaje sadržajno bogatiji.
Što donosi novi Barbanski zbornik?
- Čertrnaesti svezak "Barbanskih zapisa" donosi radove izložene na znanstveno-stručnom skupu koji se 27. i 28. veljače 2025. održao u Centru za posjetitelje u Barbanu. Autori su Anton Percan, Sandro Cergna, Kristina Džin, Vesna Lalošević, Eduard i Alojz Pavlović, Vesna Pešić, Mladen Bastijanić, Bernard Jurjević, Denis Kontošić, Branko Blažina, Svjetlana Milotić, Slaven Bertoša, Josip Šiklić, Marko Jelenić, Iva Kolić, Gordana Kliman Grabar i Branislav Ostojić. Teme se odnose na oporuku Petra Stankovića, pismo Petra Stankovića Giovanniju Battisti Rinaldiju, Petra Stankovića i sugrađanina sv. Jeronima, sličnosti i razlike u arhitektonskih oblicima između Barbana i Benkovca, Brod na Raši u Istarskom razvodu, odnos Petra Stankovića prema filozofiji, obitelj Loredan kao feudalnog vlasnika Barbana i Raklja, 330. i 50. obljetnicu Trke na prstenac, te Barbance u Argentini u međuratnom razdoblju. Također su tu i teme o Barbanu i Barbanštini u Istarskoj enciklopediji 20 godina nakon njezina tiskanja, prirodnom i mehaničkom kretanju stanovništva Općine Barban u usporedbi s općinama u okruženju (2011.-2021.), ženidbenim strategijama i vremenu ženidbe u Barbanu od 1850. do 1860., primaljskoj službi na Barbanštini početkom XX. stoljeća, analizi smrtnosti barbanskog stanovništva u barackenlageru Gmünd 1915. te izrađivaču tradicijskih instrumenata Alfonsu Konoviću.
Članovi uredničkog odbora su Andi Kalčić, Lenka Šajina, Iva Ciceran, Slaven Bertoša, Denis Kontošić, Josip Šiklić i Bernard Jurjević.
