Ovogodišnje, 76. izdanje festivala talijanske kancone Sanremo održat će se u kazalištu Ariston od 24. do 28. veljače, a umjetnički voditelj i ravnatelj je popularni talijanski tv-voditelj Carlo Conti.

Kao i inače, festival će imati dvije sekcije, Campioni, odnosno poznati glazbenici koji će izvoditi neobjavljene skladbe te mlade snage, gdje će nastupati četiri nova imena kvalificirana tijekom Sanremo Giovani 2025 i Area Sanremo, koji će se predstaviti novim pjesmama.

Kao što je to bio slučaj i ranijih godina, pobjednik Sanrema, izuzev ako odustane, predstavlja Italiju na Eurovision Song Contest 2026 koje će se održati od 12. do 16. svibnja u Beču.

(Foto MONDADORI PORTFOLIO/SIPA USA)

Prije nešto više od godinu dana, sud u Liguriji odredio je da Sanremo ne može izravno dati državnoj televiziji RAI prava za emitiranje manifestacije te da će od 2026. godine biti raspisan javni natječaj za dodjelu prava emitiranja. Kada je raspisan natječaj, javila se samo talijanska državna televizija RAI.

Ovogodišnji sudionici

Sudjelovat će Arisa "Magica favola", Bambole di pezza "Resta con me", Chiello "Ti penso sempre", Dargen D’Amico "Ai ai", Ditonellapiaga "Che fastidio!", Eddie Brock "Avvoltoi", Elettra Lamborghini "Voilà", Enrico Nigiotti "Ogni volta che non so volare", Ermal Meta "Stella stellina", Fedez i Masini "Male necessario", Francesco Renga "Il meglio di me", Fulminacci "Stupida sfortuna", LDA e AKA 7even "Poesie clandestine", Leo Gassmann "Naturale", Levante "Sei tu", Luchè "Labirinto", Malika Ayane "Animali notturni", Mara Sattei "Le cose che non sai di me", Maria Antonietta i Colombre "La felicità e basta", Michele Bravi "Prima o poi", Nayt "Prima che", Patty Pravo, "Opera", Raf "Ora e per sempre", Sal Da Vinci "Per sempre sì", Samurai Jay "Ossessione", Sayf "Tu mi piaci tanto", Serena Brancale "Qui con me", Tommaso Paradiso "I romantici", Tredici Pietro "Uomo che cade", a kod mladih snaga, tu su Angelica Bove "Mattone", Blind, El Ma i Soniko "Nei miei DM", Mazzariello "Manifestazione d’amore" te Nicolò Filippucci "Laguna".

(Foto SANREMO JUNIOR)

Tijekom prve večeri nastupit će svih trideset pjevača, svaki od njih sa svojom skladbom, a za njih će glasati novinari iz tiskanih medija, tv novinari i oni web. Potom će biti objavljena imena pet najuspješnijih pjevača, bez navođenja redoslijeda.

Druge večeri nastupit će mlade nade, a za njih će glasati žiri novinara iz tiskanih medija, TV-a i Web-a (33 posto), radijski žiri (33 posto) i publika putem tv-glasova (34 posto).

Nakon toga pjevat će 15 od ukupno 30 pjevača za koje će glasati radijski žiri (50 posto) i publika iz svojih domova (50 posto). Na kraju izvedbi, bit će napravljena provizorna lista, bez navođenja redoslijeda.

Treće večeri nastupit će preostalih 15 pjevača sa svojom skladbom, a za što će glasati radijski žiri (50 posto) i publika od kuće (50 posto). I na kraju te večeri, bit će sastavljena privremena lista, bez isticanje redoslijeda. Potom će nastupiti finalisti iz Novih nada, a koji će dobiti ocjene od novinara tiskanih, tv i web medija (33 posto), radijskog žirija (također 33 posto) i publike od kuće (34 posto).

(Foto ANTONIO CALANNI)

Tijekom četvrte večeri trideset izvođača u kategoriji Campioni izvest će pjesmu po vlastitom izboru, talijansku ili međunarodnu. Nastupe će ocjenjivati žiri tiskovnih medija, TV-a i weba (33 posto), žiri radijskih postaja (također 33 posto) te publika kod kuće putem televotinga (34 posto). Svi će se izvođači predstaviti uz pratnju talijanskih ili stranih gostiju. Na kraju večeri sastavit će se poredak večeri s prvih deset mjesta: najbolje ocijenjena izvedba bit će proglašena pobjednikom večeri obrada. Kao i u prethodnom izdanju, ovaj se poredak neće uračunavati u privremene ljestvice koje će odrediti onu konačnu.

Tijekom završne večeri ponovno će nastupiti svih trideset izvođača u kategoriji Campioni, svaki sa svojom natjecateljskom pjesmom. Ocjenjivanje će provesti žiri tiskanih medija, TV-a i weba (33 posto), žiri radijskih postaja (33 posto) te publika kod kuće putem televotinga (34 posto). Po završetku glasovanja sastavit će se konačna ljestvica, određena prosjekom postotaka završne večeri i prethodnih večeri, kojom će se utvrditi konačan poredak od tridesetog do šestog mjesta. Nakon toga uslijedit će novo glasovanje žirija tiskanih medija po već navedenom sistemu. Zbroj glasova triju komponenti, dodan glasovima prethodne opće ljestvice, na kraju će proglasiti pobjedničku pjesmu Festivala.

Povijest manifestacije

Festival talijanske pjesme, poznatiji kao Festival di Sanremo, glazbeni je festival koji se od 1951. godine održava svake godine u tom talijanskome gradu cvijeća i to je oduvije puno više od festivala. Nekada je to bila prilika da se čitave obitelji, prijatelji i susjedi okupe oko radio prijamnika i slušaju nove pjesme, pjevuše ih onda mjesecima, da se sanja uz predivne haljine, kasnije da se presnimavaju pjesme putem ondašnjih tehničkih sredstava, da se na prvim color tv-uređajima gleda manifestacija, koja je vrlo rado praćena kako u Italiji, tako i u inozemstvu. Kao natjecatelji, gosti ili autori sudjelovali su mnogi od najpoznatijih predstavnika talijanske zabavne glazbe, a smatra se jednim od najvažnijih i najdugovječnijih glazbenih festivala na svijetu.

Predstavlja jedan od glavnih talijanskih medijskih događaja, s određenim odjekom i u inozemstvu, budući da se prenosi uživo i na televiziji, na RAI-ju i putem Eurovizije, kao i na radiju. Pobjedniku Festivala dodjeljuje se statueta "Leone di Sanremo", simbol gradskog grba, koja predstavlja najprestižnije priznanje za talijanske glazbenike i izvođače zabavne glazbe. Intelektualno vlasništvo festivala pripada Gradu Sanremu.

Format festivala oduvijek se temelji na natjecanju pjesama koje moraju biti neobjavljene i koje su napisali talijanski autori, a biraju se u mjesecima neposredno prije festivala putem posebnih komisija.

Pjesme moraju imati tekstove na talijanskom jeziku ili na nekom od mjesnih govora Italije. Nakon izvedbi, pjesme ocjenjuju odabrani žiriji i/ili publika putem televotinga.

U ljeto 1936. u parku Kursaal u Riminiju organiziran je Festival talijanske pjesme, glazbeno natjecanje talijanskih neobjavljenih skladbi, koje je promoviralo Autonomno turističko poduzeće uz pokroviteljstvo Ministarstva za medije i propagandu, a završne pjesme prenosila je uživo Talijanska radiofonska ustanova (EIAR). Događaj, koji su organizirali Valfredo Montanari i ravnatelj gradske glazbe "Città di Rimini" Antonio Di Jorio, postigao je velik uspjeh kod publike, ali ga je kritika, osobito Michele Campana, oštro osporila. Sljedeće godine natjecanje je ponovno održano, s ponovljenim oprečnim reakcijama: pozitivnim od publike i negativnim od kritike.

Godine 1938. događaj promijenio je ime u "Dvije večeri talijanske pjesme" i dobio novi format: više se nisu izvodile neobjavljene skladbe i nije bilo natjecanja, no ovaj put nije naišao na pozitivan odjek publike, koja je izgubila interes. Godine 1939. "Dvije večeri talijanske pjesme" ponovno su održane, ovaj put na inicijativu privatnih organizatora u kinu Cinema Parco, ali uz još slabiji odaziv, pa stoga više nisu ponavljane.

Neposredno nakon rata, 1945. godine, cvjećar Amilcare Rambaldi dobio je od Nacionalnog oslobodilačkog odbora zadatak osmisliti događaje za oživljavanje gospodarstva Sanrema. Prisjećajući se napuljskog festivala pjesama, tradicije i folklora kojem je prisustvovao 1932. u Casinou Sanremo, među raznim je prijedlozima predložio organizaciju natjecanja talijanskih pjesama u plesnoj dvorani kasina, no prijedlog je odbijen.

U ljeto 1947. u Viareggiju je Aldo Valleroni predložio organizaciju glazbenog natjecanja kako bi se predstavile nove skladbe i istodobno uljepšala mjesna kupališna sezona. Pripremio je natječaj i stupio u kontakt s diskografskim kućama; prvi pjevač koji se prijavio bio je Tino Vailati. Međutim, Autonomno turističko poduzeće Viareggia odbilo je inicijativu te, ne želeći financijski sudjelovati, nije dopustilo njezinu realizaciju. Ipak, ideja se jako svidjela Albertu Sargentiniju, predsjedniku Odbora za svečanosti općine, koji je organizirao i poznati karneval u Viareggiju, te se obvezao ostvariti je sljedeće godine.

Dana 11. kolovoza 1947. Rimini je pak u kazalištu Teatro Novelli organizirao Festival talijanske pjesme, uz promidžbu Autonomnog turističkog poduzeća. Događaj je bio reklamiran u nacionalnom tisku, a na natjecanje je pristiglo 129 skladbi iz cijele Italije, od kojih je odabrano 17. Među sudionicima bili su Silvana Pampanini, Corrado Lojacono, Vittorio Caprioli i Vittorio Corcelli. Ocjenjivačka komisija, neodlučna oko dodjele nagrade, odlučila je ne dodijeliti nagradu od 50.000 lira, nego je prenijeti na izdanje 1948., koje se, međutim, nikada nije održalo.

Tako je 25. kolovoza 1948. došao red na Viareggio. U Capannini del Marco Polo Sergija Bernardinija, u Pineta di Ponente, na inicijativu Alberta Sargentinija i Alda Valleronija, održan je Nacionalni festival talijanske pjesme.

Izdanje iz Viareggia iz 1948. prenosilo se uživo na radiju, a vodio ga je Amerigo Gomez iz RAI-ja u Firenci. Nastup je pratio orkestar pod ravnanjem maestra Francesca Ferrarija, a sudjelovalo je deset pjevača, među kojima Narciso Parigi, Brenda Gjoi i Silvano Lalli. U organizaciji su sudjelovali i direktor RAI-ja u Firenci Aldo Angelini, rimski glazbeni izdavač Silvio Da Rovere, koji je pridonio izradi pravilnika, te Ruggero Righini i Giancarlo Fusco. Troškove je pokrio Odbor za svečanosti s 100.000 lira i Sergio Bernardini s 50.000 lira, dok su električne akumulatore osigurale američke trupe stacionirane u Camp Darbyju kraj Tirrenije, a stolice za publiku gradske župe. Pobijedila je pjesma "Serenata al primo amore" Pina Moschinija.

Manifestacija je ponovljena i 25. kolovoza sljedeće godine, uz veća ulaganja, ponovno podijeljena između Odbora za svečanosti i Sergija Bernardinija, te s većim brojem pjesama u natjecanju, ponovno postigavši velik uspjeh. Izdanje iz 1949. pobijedila je pjesma "Il topo di campagna" Narcisa Parigija, samba koju je napisao Aldo Valleroni, a kasnije su je za izdavačku kuću Cetra snimili Francesco Ferrari i Quartetto Stars.

Godine 1950. nepovoljni vremenski uvjeti negativno su utjecali na karneval u Viareggiju, pa je općina smanjila neke troškove, među kojima i one za Festival talijanske pjesme. Budući da Sergio Bernardini nije mogao sam pokriti sve troškove, ponovno se pokušalo dobiti doprinos od Autonomnog turističkog poduzeća, ali je tadašnji direktor, markiz Bottini, ne vjerujući u potencijal manifestacije unatoč njezinu uspjehu, odgovorio podrugljivo i s prezirom te odbio zahtjev. Zbog nedostatka sredstava, festival se stoga nije održao.

Uspjeh izdanja iz 1948. i 1949. te nemogućnost daljnjega održavanja, doveli su do nastanka današnjeg Festivala u Sanremu.

Naime, upravitelj kasina u Sanremu, Pier Busseti, boraveći u Viareggiju u ljeto 1949., uočio je potencijal festivala i odlučio ga ponovno pokrenuti u Sanremu.

Po uzoru na iskustvo izdanja Festivala talijanske pjesme, Aldo Valleroni je deset godina kasnije osnovao Burlamacco d’oro, odnosno Festival u Viareggiju, koji se održavao u tom gradu od 1958. do 1965. godine.

Pippo Baudo voditelj je koji je najviše puta vodio tu manifestaciju, a i u kasnim je godinama imao želju da i dalje vodi Sanremo, no nažalost preminuo je prošle godine.

Spomenuli smo i Sanremo Junior, platformu za mlade talente, a tu je trijumfirala prije dvije godine Zoe Šestan, mlada pulska pjevačica.

Gosti Sanrema bili su kroz godine političari, nogometaši, misice, intelektualci, bilo je tu raznih tema i problematika, ne samo cvijeće i glazba.

Povezane vijesti

• OSKAROVCI U PULSKOJ HISTRIJI: Ako ne dijelimo znanje i iskustvo, nećemo napredovati ili ćemo raditi iste greške
• Pripreme za 56.putujući festival: MIK objavio natječaj za festivalske skladbe
• Zagreb Disco Festival u subotu u Boogaloo klubu