Mnogi su, a među njima i velikani ljudskog roda, odavno zaključili da je vino ponajbolje piće koje je proizveo čovjek. Vino nije samo piće za užitak, za okrjepu tijela i duše, ono je i hrana i lijek. Danas je kultura pijenja vina prisutna u cijelome svijetu, a u zadnjih tridesetak godina, zbog otvaranja nekih zemalja poput Kine i Indije, izmijenjena je svjetska karta proizvodnje vina. U mediteranskim zemljama, u koje spada i Hrvatska, duga je tradicija uzgoja vinove loze i proizvodnje vina. Međutim, neki geostrateški događaji iz prošlog stoljeća promijenili su sliku vinogradarstva na Mediteranu, pogotovo na njegovom afričkom dijelu.

Vinarija iz 1874.

Nedavno sam, listajući neke stare podatke, naišao na izvještaj Instituta za jadranske kulture iz Splita iz 1962. godine koji se odnosi na svjetske površine pod vinogradima. Prva tri mjesta su kao i danas nepromijenjena: Italija, Španjolska i Francuska, dok je na četvrtom bio tada moćni SSSR. Jugoslavija je tada bila na devetom mjestu s 270.000 hektara, a iza nas su bile današnje vinogradarske sile: Argentina, SAD, Njemačka, Južnoafrička Republika, Australija... Zanimljivo, Novi Zeland je prije 60 godina imao tek 480 hektara vinograda, manje čak i od Belgije koja je imala osam hektara više.

Iznenadila me proizvodnja koju su imale zemlje Magreba, tada redom francuske kolonije. Alžir je s 365.631 hektarom bio šesti na svijetu, Maroko je imao 69.600, a Tunis 49.321 hektar vinograda. No, upravo tih godina uslijedile su političke promjene i te su države stekle neovisnost od Francuske pa je vinarstvo i vinogradarstvo palo u drugi plan.

Danas vodeća vinogradarska zemlja na afričkom kontinentu, Južnoafrička Republika imala je 1962. godine 67.866 hektara, a danas je na brojci od 90.000 hektara vinograda. Južnoafrička vina su kod nas još uvijek relativno nepoznata široj javnosti, ali od ukidanja apartheida 1994. godine izvoz vina postao je vrlo bitan dio njihove industrije. Wines of South Africa (WoSA) je neprofitna industrijska organizacija koja se brine za promociju izvoza južnoafričkog vina na ključnim tržištima. Njihova vina imaju snažan udio u zemljama Commonwealtha, zajednice država od kojih je većina nekoć bila dio Britanskog Carstva.

Osobno jako cijenim južnoafrička vina te sam nedavno na kušanje dobio zanimljivu kupažu Paul De Villiers Reserve, berba 2018., vinarije Landskroon Wine Estate. Vinarija, s tradicijom od 1874. godine, smještena je u Paarlu, a osnovali su je francuski protestanti poznati kao Hugenoti. Danas je vodi predstavnik pete generacije Paul de Villiers.

Paarl je jedno od najpoznatijih područja za proizvodnju vina u JAR-u, nalazi se oko 60 kilometara od Cape Towna i sjeverno je od Stellenboscha koji je uz njega najznačajnija vinska podregija u regiji Coastal.

Paše uz mesna jela

Vino je klasični bordoški blend s lijeve obale, sastoji se od 63 posto cabernet sauvignona, 22 posto merlota i 15 posto cabernet franca. Nakon berbe sredinom ožujka, vina su odvojeno odležavala u razdoblju od 18 mjeseci u kombinaciji novih i rabljenih barrique bačvica od francuskog hrasta. Vino krasi lijepa duboka rubincrvena boja, bistro je i gusto. Nisam ga dekantirao, nego natočio u veliku Riedel bordošku čašu te ostavio da se polako počne otvarati. Na prvo mirisanje javljaju se fine note bobičastog voća u obliku divlje kupine koju prati crni ribiz, a slijedi nota dima i vanilije. Na drugo mirisanje javlja mi se začinska nota crnog papra, potom nota kave i nota čokolade s malo zemljanih nota, dakle kompleksnost mirisa je bogata.

Vino je suho, toplo i mekano, a s druge strane krasi ga dobra svježina, fini tanin, ugodna mineralnost i puno tijelo. Uravnoteženo je, intenzivnost okusa je izražena, u ustima je dosta trajno, fine kakvoće, a na aftertasteu javlja se nota maslaca i crnog ribiza. Ova kupaža Paul De Villers Reserve je u jako dobroj formi te u dobrim uvjetima čuvanja može trajati još barem pet do šest godina. Enogastronomski odlično paše uz razna mesna jela, a ja sam ga odabrao uz janjeće kotlete.

Ime vina: Paul De Villiers Reserve

Godina berbe: 2018.

Proizvođač: Landskroon Wine Estate

Lokacija: Paarl / Južnoafrička Republika

Temperatura serviranja: 14 - 16°C

Gastro preporuka: janjeći kotleti

Ocjena: 9,3/10

Čaša: Riedel: Riedel Extreme Restaurant Cabernet Glass

Cijena (mpc): 15 € (Cicibela, Rovinj, na upit)

Povezane vijesti

• Enoteka: Panjoka i Champagne Brut Prestige
• Enoteka: Plava Grimalda i Portageza Selection
• Enoteka: Chardonnay Sirotić i Sauvignon False Bay