Tvrtki Alfa Romeo posvetio je profesionalnu karijeru, sudjelujući i u nekima od najuspješnijih i u nekima od najneuspješnijih projekata s Čizme. Diplomiravši na sveučilištu u Pisi, početkom 1950-ih se zaposlio u tvrtki Alfa Romeo i ondje konstruirao model 3000 CM. Potom prelazi u Ferrari, gdje radi na slavnom modelu 156, koji će dominirati z svjetskom prvenstvu Formula 1 1961. Krajem sezone dolazi do poznatog raskola u Ferrariju i Chiti s Romolom Tavonijem, Giottom Bizzarrinijem i Philom Hillom pokreće ambicioznu momčad ATS. Teško je reći je li taj projekt bio manje uspješan kao momčad Formule 1 ili kao proizvođač sportskih automobila.

Carlo Chiti nije dočekao raspad ATS-a, već se 1963. posvetio Autodelti, trkaćem odjelu Alfa Romea, kojeg će uspješno voditi sve do 1980-ih. U tom je razdoblju milanska tvrtka ponovo zablistala na trkaćoj sceni, a Chiti je direktno zaslužan za uspjehe modela 33 u utrkama sportskih i GTA u utrkama turističkih automobila. No mučio ga je nerealizirani san o uspjehu u Formuli 1, pa je predvodio povratak Alfa Romea, prvo kao dobavljača motora za Brabham, a kasnije i kao neuspješne samostalne momčadi.

Morao je ‘podviti rep’ 1984., kad je osnovao novu tvrtku, Motori Moderni. Motori su sjajno zvučali, ali ni Minardi ni AGS nisu osvojili ni boda njima, a ista je sudbina zadesila i Coloni, kada je Chitijevu tvrtku kupio Subaru. Inženjer je preminuo 1994., a zanimljivo je napomenuti kako je nacrte i patente njegovog zadnjeg F1 motora kasnije otkupio Koenigsegg.

Više vijesti iz automoto svijeta čitajte na Autoportalu.