NA DANAŠNJI DAN

VIDEO/Ford Mustang, najbolji “lažni sportski automobil” u povijesti, predstavljen 17. travnja 1964.

| Autor: Željko MARUŠIĆ/Autoportal
(Foto: Screenshot YouTube)

(Foto: Screenshot YouTube)


Ford Mustang, jedan od najvećih automobilskih fenomena ikada, počeo se proizvoditi 10. ožujka 1964., u Dearbornu (Michigan), kako bi se do predstavljanja stigli napuniti prodajni saloni diljem SAD-a…

Kad su se upalila svjetla autosalona u New Yorku, 17. travnja 1964., Ford Mustang je šokirao svjetsku automobilsku javnost. Niti jedan automobil u američkoj povijesti pojavom nije izazvao toliko divljenja i simpatija. Novinari i sportaši, diplomati i sitni prekupci, istinski znalci i kućanice – svi su bili složni – “zvijezda je rođena”. Stampedo u prodajnim salonima nastao je već sljedećeg dana…

Na vanjskom parkiralištu Fordovog salona u Garlandu (Texas) kupac je želio prespavati u rezerviranom Ford Mustangu, dok ne stigne financijsko pokriće za njegov ček. Prolazeći pokraj Fordovog salona u Seattleu vozač kamiona s cementom zagledao se u Mustang i udario u izlog. Tijekom prvog prodajnog vikenda četiri milijuna Amerikanaca razgledalo je izložene primjerke.

Potražnja je 15 puta (!) nadmašila ponudu. Organizirane su licitacije i prodaja na lutriji, a pred mnogim salonima red čuvala policija. Priča je to o automobilu, za čiji je nastanak zaslužan legendarni Lee Iacocca, tadašnji predsjednik Forda i kasniji spasitelj Chryslera, koji je Amerikance naučio kako na platformi konfekcijskog automobila napraviti sportski, s dušom.

– Naučimo lekciju iz koncepta Cardinal, koji je izgledao kao da su ga skrojili u Centru za socijalni rad, zagrmio je u dizajnerskom odjelu. (Cardinal su Amerikanci prepustili europskom Fordu, pa je iz njega 1960. nastao Taunus P3). Glavni inženjer Donald N. Frey je 1962. pokrenuo projekt T-5, dvosjeda sa središnje postavljenim motorom V4, no uspjeh modela Ford Thunderbird, kabrioleta s dva sjedala, motivirao je Iacoccu da promijeni strategiju.

Odredio je da novi sportski model bude s 2+2 sjedala, u izvedbama Coupe i Convertible, “izbrušene”, u osnovi jednake osnovne mehanike kao u visokoserijskom modelu Ford Falcon. To će omogućiti razmjerno nisku cijenu. Naglasak je bio na wow-dizajniranju, kojim je “dirigirao” John Najjar. Rezultat je bio fantastičan. Generator uspjeha, uz privlačan stil, bio je i atraktivan naziv modela – Mustang, po američkom divljem konju.

Za taj je izbor, uz vrhunski dizajn, zaslužan Najjar, naravno uz Iacoccinu suglasnost, veliki ljubimac legendarnog North American P-51 Mustang, najboljeg lovačkog zrakoplova II. svjetskog rata. Kad je krajem 1944. Hermann Göring, na nebu iznad Berlina ugledao eskadrile lovaca P-51 Mustang, kako prate formacije “Letećih tvrđava”, zavapio je “Rat je izgubljen”. To je, dakle, izvor slavnog imena.

“Tajna” mega-uspjeha, koji je uslijedio, transformacija je običnog američkog automobila, “konfekcijske” kompaktne limuzine Ford Falcon, u super-atraktivni, razmjerno jeftini, ali i pomalo zastarjeli “sportski” bolje rečeno lažni sportski coupe i roadster 2+2. Upregnut je OHV motorom, ugrađenim uzdužno sprijeda i pogonom straga, preko diferencijala u krutom mostu s lisnatim oprugama. Ključ je bio u dizajnu…

Ford Mustang je među svim američkim automobilima napravio najbolju karijeru na europskom tržištu. U vremenima prije BMW-a došao je kao zanimljiva i jeftinija konkurencija Jaguarima i sportskim Mercedesima. Bio je zapažen i kod nas. Hajduk je 1966. kupio “strašnog” napadača FK Sarajeva, Džemaludina Mušovića, koji je od 1965. do 1968. odigrao deset utakmica za jugoslavensku reprezentaciju.

Glavni mamac i stavka u ugovoru za prijelaz bio je Ford Mustang, koji je tada, s registracijom ST 93-20, bio glavna šminka na dalmatinskom asfaltu.  Imao je i dodatni sportski auspuh i već izdaleka, po zvuku, znalo se “Evo ga, Mušović u Mustangu”.

Nadmašio ga je tek 1971. Mercedes-Benz 230 SL, kojeg je uvezao tenisač Nikola Pilić i označio kultnom registarskom oznakom ST 111-11. Ni prije ni poslije Ford Mustanga Amerikanci nisu napravili klasičan automobil koji je išta napravio na europskom tržištu, osim civilne inačice terenca Jeep, legenda II. svjetskog rata.

Ford Mustang se proizvodio kao Coupe i Convertible (kabriolet), s 2+2 sjedala, dugačak 4613, širok 1732 i visok 1298 mm. Pokretao se rednim 6-cilindrašem OHV, obujma 2781 ccm, koji je razvijao 102 KS pri 4400/min. S ručnim 3-stupanjskim mjenjačem (ubrzo je ponuđen automatski 2-stupanjski Ford-O-Matic) postizao je 154 km/h (96 mph) te do stotke ubrzavao za 14,5 sekundi.

Za tadašnje je američke pojmove to bilo sasvim korektno, polu-sportski. Mnogi su i tada govorili da je riječ o “lažnom sportašu”, što su potvrđivale bubanj kočnice na svim kotačima!  Potrošnja od 12 (otvoreno) do 20 litara benzina (u gradu) na 100 kilometara za američke je pojmove bila OK.

Osnovna je cijena bila samo 2368 dolara, no Lee Iacocca je osmislio pametnu strategiju doplatnih opcija (danas je uspješno koriste sve važnije marke), pa je prosječan kupac plaćao 1000 dolara više. Volio je isticati: “Kupci toliko zaziru od osnovnih verzija, da im u konačnici cijena željene izvedbe uopće nije važna”.

Ford Mustang je postao mega-hit na automobilskom tržištu te je u sljedećih pet godina Ford na njemu ostvario 1,1 milijardu dolara profita (današnjih oko osam milijardi USD). Nažalost, svaka je sljedeća generacija modela Mustang bila manje uspješna…

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no


Web kamere

Pula

Pula: Forum
Pula: Forum

Pula

Pula: Korzo, Giardini
Pula: Korzo, Giardini