Mnogi vozači tada postaju nervozni, osobito oni koji vole stisnuti gas. Njihova logika je jasna – što brže vozim, prije ću stići na odredište i pritom uštedjeti vrijeme. Jer bolje je kupati se u moru nego sjediti u automobilu. Pa, koliko se zapravo može uštedjeti brzom vožnjom?

Odgovor na to pitanje dao je poznati matematičar Toni Milun, prenosi Automobiliona.

"Ako vozimo dionicu od 200 kilometara brzinom od 130 km/h, proći ćemo je za jedan sat i 32 minute. Ako ubrzamo na 140 km/h, uštedjet ćemo samo šest minuta i prijeći je za jedan sat i 26 minuta", objasnio je.

Stoga se i sam Milun zapitao isplati li se zbog takve uštede juriti cestom i ugrožavati sebe i druge sudionike u prometu.

Formula je jasna

Milun tako dolazi do jasnog zaključka – ako vozimo 50 posto brže, ne štedimo 50 posto vremena.

Kako bi dokazao svoju tvrdnju, poslužio se fizikom i dao jednostavno objašnjenje.

"Volim ovaj dio fizike – kinematiku. Sjećate li se one formule v = s/t? Mnogima je to bila prva formula iz fizike s kojom su se susreli, a kaže da je brzina (v) jednaka omjeru prijeđenog puta (s) i vremena (t)", naveo je pa dodao:

"Brzina i vrijeme obrnuto su proporcionalni, odnosno uz konstantan prijeđeni put (s) veća brzina (v) znači manje utrošenog vremena (t). Zbog toga postotci promjena nisu jednaki."

Koliko brzo morate voziti da biste uštedjeli vrijeme?

Kako bi dodatno potkrijepio svoju tvrdnju, priložio je i tablicu.

Ako spomenutu dionicu od 200 kilometara vozimo 10 posto većom brzinom (143 km/h), uštedjet ćemo osam minuta.

Ako isti put vozimo 20 posto većom brzinom (156 km/h), uštedjet ćemo 15 minuta. Brzina veća za 30 posto (169 km/h) donosi uštedu od oko 21 minute, brzina veća za 40 posto (182 km/h) donosi uštedu od 26 minuta, a brzina veća za 50 posto (195 km/h) 30 minuta.

Pritom je riječ o konstantnoj brzini koja ne uključuje zaustavljanja i povremena usporavanja te je kao takva neostvariva u stvarnim uvjetima na cesti.

Tek brzina od 195 km/h može donijeti značajniju uštedu od pola sata, no riječ je o brzini daleko iznad dopuštene, koja ozbiljno ugrožava sigurnost vozača i svih ostalih sudionika u prometu. Šanse za preživljavanje eventualne nesreće pri takvoj brzini iznimno su male.

Ako ni to nije dovoljan razlog, treba imati na umu da takva vožnja znatno povećava i potrošnju goriva. Stoga, ako prihvatimo teoriju da je vrijeme novac, jurnjava se još manje isplati.

Isplati li se brza vožnja?

"Ako baš niste ljubitelj postotaka, vjerujte mi na riječ – jurnjava se baš i ne isplati", poručio je Toni Milun.

Zaključak je također vrlo jasan – brza vožnja ne isplati se, čak i bez uračunatih mogućih kazni koje vozače mogu sustići zbog prekoračenja brzine.

Zato je bolje stići i 30 minuta kasnije nego ne stići uopće.