Srednjovjekovno groblje u Bribiru pruža novi pogled na vinodolsko srednjovjekovlje

(Hina/EPA)

Nedavno otkriveno srednjovjekovno groblje u Bribiru s više od stotinu grobova pruža novi pogled na vinodolsko srednjovjekovlje, a po riječima Ane Konestra s Instituta za arheologiju u Zagrebu, jedan od vjerojatno ranijih ukopa potječe razdoblju s kraja 11. i početka 12. stoljeća.

"U razdoblju od veljače do travnja 2021., kroz dvije faze zaštitnih istraživanja na položaju sela Štale u Bribiru, otkriven je segment srednjovjekovnoga groblja s više od stotinu grobova čije se datiranje smješta u razdoblje od ranoga pa sve do u kasni srednji vijek, odnosno od 10. do 15. stoljeća", rekla je Konestra.

Istraživanjima nedavno otkrivenog groblja u središtu Bribira zahvaćen je prostor od približno 100 četvornih metara, a financirala ih je Vinodolska općina te proveo Institut za arheologiju pod vodstvom dr. sc. Ane Konestre.

Grobovi koji su istraženi tijekom zaštitnoga zahvata 2021. pružaju niz zanimljivih podataka i upotpunjuju saznanja o srednjovjekovnim grobljima Vinodola, najznačajnije od kojih je zasigurno ono na položaju Stranče u neposrednom zaleđu Crikvenice.

Istraživanjima je definirano područje na kojemu se nalazilo groblje u Bribiru, no Konestra napominje da su pojedini segmenti vjerojatno oštećeni ili uništeni u 19. i početkom 20. stoljeća intenzivnom urbanizacijom predjela Štale u središtu mjesta.

Riječ je uglavnom o jednostavnim zemljanim rakama u koje su pokojnici često polagani u drvenom lijesu, a najčešći su nalazi osobni predmeti pokojnika, i to uglavnom nakit poput brončanih i srebrnih naušnica te 'sljepoočničarke', odnosno veće karike koje su se nosile na trakama vezanim oko glave.

"Zahvaljujući dugoj tradiciji proučavanja tih predmeta, posebno na području Dalmacije, ali i Istre, te dakako na Stranču, većinu je moguće relativno precizno datirati. Groblje u Štalama već je sada moguće izdvojiti kao najzapadniju točku pojavljivanja nekih tipova toga nakita, što govori u prilog intenzivnih kontakata Vinodola i Dalmacije kroz stoljeća srednjega vijeka", rekla je Konestra.

Posebno ističe par trojagodnih srebrnih karika s kompleksnim filigranskim ukrasima iz groba broj 63, koji datira u kasni srednji vijek. Uz ukrase za glavu pronađeno je i jednostavno, uglavnom brončano prstenje sa staklenim umetcima te neki drugi predmeti poput manjega noža i vjerojatno jednoga ključa.

Na većini grobova postoje tragovi naknadnih ukopa, što potvrđuje da se groblje dugo koristilo, dok je u nekim je slučajevima moguće prepoznati "obiteljske" grobnice s pravilno položenim uzastopnim ukopima.

Radiokarbonskim datiranjem utvrđeno je da jedan od vjerojatno ranijih ukopa potječe s kraja 11. i početka 12. stoljeća, a tom razdoblju pripadaju i brojni nalazi nakita.

"Dok je velika većina ukopa orijentirana s glavom prema zapadu što, uz ostale značajke govori o sigurnoj pripadnosti groblja takozvanom kršćanskom horizontu, manji broj pokojnika orijentiran je obrnuto, dok je u jednome grobu pokojnik bio položen na trbuh i s glavom prema istoku", rekla je dodavši da radiokarbonska datacija taj kostur smješta u drugu polovicu 15. stoljeća te da će daljnje analize možda otkriti razlog za specifičan način ukapanja.

Bribirsko groblje kronološki se smješta u razdoblje prvoga spominjanja Vinodola na Bašćanskoj ploči te u razdoblje definiranja spomenutoga Vinodolskoga zakona, istaknula je Konestra te zaključila da će dodatne analize (antropološke, analize drveta, tekstila i nakita) zasigurno pružiti još niz zanimljivih podataka o ljudima koji su živjeli u tome značajnome razdoblju vinodolske prošlosti.