(Hina/EPA)
Dvodnevni znanstveni skup "Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan u hrvatskoj i europskoj povijesti", u povodu 350. obljetnice kaznenog procesa i pogubljenja tih hrvatskih velikaša, počeo je u četvrtak u Zagrebu.
Iz HAZU su u četvrtak priopćili kako se skup održava virtualno u njihovoj te organizaciji Zaklade Marija i Mirjan Damaška i Hrvatskog instituta za povijest, a predstavlja središnje hrvatsko obilježavanje 350. obljetnice procesa i pogubljenja Zrinskog i Frankopana te 400. godišnjice rođenja Petra Zrinskog.
Predsjednik HAZU Velimir Neidhardt istaknuo je kako je malo povijesnih događaja koji su toliko snažno utisnuti u kolektivni identitet hrvatskog naroda kao što je pobuna Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana protiv pogubne politike bečkoga dvora.
"Njezinim ugušenjem u krvi nije samo surovo obračunato s dva istaknuta pojedinca koji su je vodili, nego su razvlašteni i osuđeni na utrnuće i njihovi plemićki rodovi, rodovi koji su našu prošlost zadužili na vojnom polju, na vodećim pozicijama u javnom životu, u kulturnoj i umjetničkoj sferi", kazao je akademik Neidhardt.
Podsjetio je kako su 1919. posmrtni ostaci Zrinskog i Frankopana iz Bečkog Novog Mjesta prebačeni upravo u palaču Akademije u Zagrebu, odakle su nakon dvodnevnog mimohoda naroda u pogrebnoj povorci preneseni u katedralu.
HAZU kao prioritet prije 150 godina počeo proučavati ovu temu
"Upravo je s Akademijom pred 150 godina počelo proučavanje ove važne teme i ona je utkana u prioritete Akademije već u prvom desetogodišnjem razdoblju njena djelovanja", dodao je Neidhardt.
Napomenuo je kako je 1871. ondašnji predsjednik Akademije Franjo Rački priredio, a Akademija 1873. objavila kapitalnu zbirku dokumenata o pobuni Zrinskog, Frankopana i drugih velikaša, o procesu koji je protiv njih vođen, o diplomatskim odjecima u inozemstvu i njihovu mučnom stradanju.
Kao povjesničar vješt u arhivskim istraživanjima, Rački se i sam upustio u potragu za dokumentima u Dvorskom i državnom arhivu u Beču, a za ostale europske arhive angažirao je rada mlade povjesničare, poput Šime Ljubića i kasnije Baltazara Bogišića.
"Knjiga, objavljena uz izdašnu potporu biskupa Strossmayera do današnjeg je dana ostala temeljna zbirka izvora za proučavanje ovog važnog razdoblja domovinske povijesti", rekao je predsjednik HAZU.
Naglasio je kako su Akademija u cjelini i pojedini njeni članovi, kao i zaposlenici u Akademijinim znanstvenim zavodima, nastavljali i nakon toga proučavati ovu kapitalnu temu hrvatske povijesti, otkrivajući nepoznate dokumente i nudeći nova tumačenja, na što Akademija može biti itekako ponosna.
Aktualno obilježavanje u najboljoj je Akademijinoj tradiciji: memorija na taj povijesni trenutak postala je inspiracija za nova promišljanja, potaknuta su nova istraživanja i ponuđene nove interpretacije.
U to obilježavanje uključeni su mnogi, a posebnu je ulogu u pokretanju novih pravaca istraživanja odigrao profesor Mirjan Damaška, pravnik svjetskoga glasa i uvaženi dopisni član HAZU. Njegovom je zaslugom pokrenut projekt pripreme prvog prijevoda na hrvatski ovog važnog procesnog spisa, rekao je akademik Neidhardt.
Dosad nepoznati dokumenti u knjizi iduće godine
Projekt pripreme prijevoda predstavila je voditeljica akademkinja Nella Lonza i navela kako spis uključuje neke dosada nepoznate dokumente te je u planu njegova objava u obliku knjige 2022.
Prijevod s njemačkog i latinskog obavile su Ivana Horbec i Maja Matasović,
Na znanstvenom će skupu biti predstavljeno 26 priopćenja znanstvenica i znanstvenika iz Hrvatske, Mađarske i Njemačke koji će predstaviti nova istraživanja o Petru Zrinskom i Franu Krsti Frankopanu, stoji u priopćenju.