Na Filozofskom fakultetu u Rijeci u srijedu je otvoren 6. Kongres hrvatskih povjesničara, trajat će četiri dana, a središnja tema je kultura.

Maja Ćutić Gorup, pročelnica Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Rijeci, jednog od organizatora skupa, rekla je da je ovaj skup prilika za interpretaciju istraživanja na brojne teme vezane uz povijest te raspravu o njima, napomenuvši da će se rad odvijati u 37 sekcija, uz 281 izlaganje i dva plenarna.

Predsjednik Upravnog odbora suorganizatora skupa, Društva za hrvatsku povjesnicu Željko Holjevac istaknuo je da je Rijeka za domaćina odabrana kao prošlogodišnja nositeljica titule europske prijestolnice kulture, te se kongres trebao održati 2020. godine. No, zbog epidemioloških razloga odgođen je za ovu godinu, rekao je. Istaknuo je široki spektar tema o kojima će se izlagati i raspravljati tijekom kongresa, ocijenivši da to pokazuje brojne mogućnosti sagledavanja preplitanja povijesti i kulture.

Predsjednik trećeg organizatora kongresa, Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti Damir Agičić izrazio je zadovoljstvo domaćinstvom skupa u Rijeci. Podsjetio je da se kongresi hrvatskih povjesničara održavaju od 1999. godine, u pravilu svake četvrte godine, te u različitim gradovima.

Okupljene su pozdravili i dekanica Filozofskog fakulteta u Rijeci Ines Srdoč-Konestra, zamjenica gradonačelnika Rijeke Sandra Krpan i ravnateljica Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Nikolina Radić Štivić u ime Primorsko-goranske županije a skup je otvorila rektorica Sveučilišta u Rijeci Snježana Prijić Samaržija. 

Nakon otvaranja plenarna predavanja su održali Teodora Shek Brnardić na temu kulturne historije u praksi te Maciej Czerwinski putem zoom platforme o političkoj i kulturnoj povijesti nacije, kroz sintezu hrvatske povijesti.  

Povezane vijesti

• Matijašić: Zanima me antičko razumijevanje pojma povijesti
• Znanje o ljudskoj genetici kroz povijest
• Predavanje o Puljštini od 1945. do 1947.