Knjiga "Putovanje u nepoznato: Zašto se bavim znanošću (i kako je do toga došlo)" iz pera profesorice Anite Peti-Stantić i njezine kćeri maturantice Vedrane Stantić donose niz zanimljivih priča renomiranih hrvatskih znanstvenica i znanstvenika o tome zašto se bave baš znanošću.

Na stranicama knjige koju je uredila Vedrana Stantić, a objavila Naklada Ljevak, priče su uglednih hrvatskih znanstvenica i znanstvenika, među kojima Ivana Đikića, Ivanke Jerić, Ive Tolić, Tvrtka Jakovine, Saše Cecija, Predraga Palea i  Aleksandra Štulhofera, priopćila je  u srijedu Naklada Ljevak.

Kako je navedeno, knjigom se želi mladima pružiti viđenje suvremene znanosti očima hrvatskih znanstvenika različitih generacija i različitih struka, ali im i dati popularnoznanstveni tekst iz kojega će moći učiti o znanosti, upućivati se u nju i sami dalje istraživati ono što ih zainteresira.

Poticaj za knjigu dala je maturantica Vedrana zahvaljujući i tekstu Richarda Feynmana koji je pročitala u petom razredu osnovne škole u Bostonu u kojemu on govori o tome kako je njegov otac svojim pristupom svijetu i objašnjenjima utjecao na njega pa je postao znanstvenik. 

Autorice su posvjedočile da su, vođene tom mišlju, zamolile znanstvenike da napišu je li netko, i kako, posebno utjecao na njih i što bi poručili mladima koji tek razmišljaju o svom putu. Potaknule su ih i da se prisjete nekih poticaja iz djetinjstva povezanih s onim čime se danas bave, da opišu 'vrludanja' na svom putu kako bi mladima pomogli da shvate kako padovi nisu padovi i poskliznuća nisu poskliznuća, nego prilike za učenje i stjecanje novih iskustava.

Spojene dvije perspektive o poticajima i razlozima odabira znanosti

Istaknuto je kako su, spajajući dvije perspektive, onu srednjoškolke i onu znanstvenice, autorice potaknule mnoge domaće znanstvenice i znanstvenike, mlađe i starije, s manje i s više iskustva u znanosti, da napišu svoja iskustva i pošalju poruku mladima.

Postavile su im i više pitanja, poput - Što sve rade znanstvenici? Zašto? Kakvi su bili putevi kojima su došli do toga? i Jesu li njihovi putevi bili pravocrtni ili zaobilazni? - jer si takva pitanja postavljaju i mladi kada razmišljaju o sebi i svojim potencijalnim karijerama i odlukama o budućnosti, o studiju i o tome što bi željeli raditi. 

Neki od čestih odgovora znanstvenica i znanstvenika su da za bavljenje znanošću treba imati samopouzdanja, mnogo više od onoga što mladi često imaju, da treba vjerovati u svoje sposobnosti i u to da se radom može postići mnogo više nego što se čini iz svakodnevne perspektive.

Autorice su napomenule da su znanstvenici istaknuli i važnost upornosti, odvažnosti, strpljenja i uvjerenja da, ako se tako radi, rezultat neće izostati i da će biti relevantan za kvalitetu našega života.

Anita Peti-Stantić završila je Filozofski fakultet u Zagrebu, magistrirala je na Sveučilištu Yale, a poslijediplomski studij nastavila je na Sveučilištu u Beču. Doktorirala je na kraju u Zagrebu 2002. Redovita je profesorica južnoslavenskih jezika i poredbene lingvistike na Filozofskom fakultetu i voditeljica Katedre za slovenski jezik i književnost. Napisala je nekoliko znanstvenih monografija, nekoliko desetaka znanstvenih članaka, veliki slovensko-hrvatski rječnik i dvije knjige važne za pitanja kojima se bavimo u ovoj knjizi - zajedno s Vladimirom Velički "Jezične igre za velike i male" i samostalno knjigu "Čitanjem do (spo) razumijevanja: Od čitalačke pismenosti do čitateljske sposobnosti".

Vedrana Stantić rođena je u Zagrebu gdje je završila osnovnu i srednju školu, a sada studira primijenjenu kemiju na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije. Zajedno s majkom napisala je nedavno objavljenu knjigu Znati(želja): Zašto mladi trebaju čitati popularnoznanstvene tekstove, i to odmah?

Povezane vijesti

• Objavljena antologija hrvatskoga i njemačkog pjesništva "Pod jednim zvonom" 
• ZNK: 24 nakladnika s više od 160 naslova na Frankfurtskom sajmu knjiga
• U nakladi Lumena izlazi "Muzej čuda gospođice Peregrine" Ransoma Riggsa