MONTREAL

Zaštita 30 posto oceana velik izazov za planet

| Autor: Hina
(Hina/EPA)

(Hina/EPA)


Kako povećati površinu zaštićenih morskih područja s osam na 30 posto u manje od deset godina? Tim pitanjem ovaj se vikend bavi globalni forum u Kanadi koji ima za cilj očuvanje morskih ekosustava kojima prijete prekomjerni izlov ribe, zagađenje i klimatske promjene.

Na tragu povijesnog dogovora o bioraznolikosti potpisanog na konferenciji COP15 u Montrealu potkraj prošle godine, gotovo 3000 dužnosnika, znanstvenika, nevladinih organizacija i organizacija domorodačkog stanovništva okupilo se u Vancouveru na petom Međunarodnom kongresu za zaštićena morska područja (IMPAC5), koji je otvoren u petak i traje do 9. veljače.

Znanstvenici ističu da je skup ključan za uspostavu okvira za postizanje cilja zaštite 30 posto kopna i oceana do 2030. godine dogovorenog na COP15. 

To je golem korak za zaštitu oceana jer predviđa zaštitu tri puta veće površine u cilju očuvanja osjetljivih ekosustava i ugroženih vrsta.

Samit, koji se obično održava svake četiri godine, održava se sa zakašnjenjem od dvije godine zbog pandemije covida-19.

"Moramo preispitati naše politike, gospodarstva, prioritete i procese na načine koji odražavaju važnu ulogu koju priroda ima u našem zdravlju, jednakosti, dobrobiti i gospodarskoj održivosti", istaknula je Kanada, organizator skupa.

Oceani prekrivaju tri četvrtine Zemljine površine i dom su četvrtine poznatih vrsta te apsorbiraju 30 posto emisija CO2 izazvanih ljudskom aktivnošću. 

"COP15 obilježio je povijesnu prekretnicu u zaštiti prirode... ali pritisak je sada ne samo na tome da se ostvari numerički cilj, nego da se to učini pravilno, da su naša zaštićena morska područja na pravim lokacijama i da se njima dobro upravlja", rekao je Pepe Clarke iz organizacije World Wide Fund For Nature (WWF) za AFP.

Neki stručnjaci boje se "politike brojki".

Otporniji na klimatske promjene

Znanstvenici su identificirali područja bogata bioraznolikšću koja su jako ranjiva i zahtijevaju hitnu zaštitu.

Sada treba razgovarati o "uspostavi globalne mreže, ekološki reprezentativne i koja primjereno štiti cijeli niz tipova ekosustava", rekao je Clarke.

Posebice zato što će oceani koji budu zaštićeni i kojima se bude upravljalo na održiviji način biti otporniji na klimatske promjene.

No ako svijet i ostvari "ambiciozan cilj zaštite 30 posto oceana do 2023. visoko-kvalitetnim (zaštićenim morskim područjima), ciljevi okvira ne mogu se u cijelosti ispuniti bez odgovarajućeg upravljanja preostalih 70 posto oceana", istaknula je neprofitna organizacija  Pew Charitable Trusts.

Po mišljenju Siana Owena, direktora Koalicije za očuvanje dubokog mora (DSCC), "ključno je brzo i nedvosmisleno odbaciti i postojeće i industrije u nastajanju koje ugrožavaju naš duboki ocean i da održivo upravljamo preostalih 70 posto". 

Države članice UN-a sastat će se ponovno potkraj veljače kako bi pokušale dogovoriti sporazum za zaštitu otvorenog mora i to bi u načelu trebala biti posljednja sjednica.

Zaštita međunarodnih voda, koje pokrivaju gotovo polovicu planeta, ključna je za zdravlje cijelog oceana i njegovu bioraznolikost i za ograničenje globalnog zagrijavanja. 

"Vlade moraju ograničiti aktivnosti koje uništavaju i remete vitalne ekosustave koji podržavaju život na Zemlji", zaključio je DSCC. 

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of