Zbornik: "Slavonsku povijest nije moguće razumjeti bez poznavanja povijesti šuma"

(Hina/EPA)

Slavonska podružnica Hrvatskog instituta za povijest izdala je zbornik o povijesti slavonskih šuma čije je misija produbljivanje znanja o važnosti šuma jer "slavonsku povijest nije moguće razumjeti bez poznavanja povijesti šuma".

Svaki bolji poznavatelj povijesti Slavonije zna da su šume stoljećima igrale važnu ulogu u životu ovoga prostora i znanstvenici trebaju odgovoriti na brojna pitanja u vezi s tim, kaže u uvodu urednik Robert Skenderović i navodi primjer kako su šume najviše posječene u drugoj polovici 19. stoljeća, iako su postojali zakoni i službe koji su čvrsto regulirali tu problematiku.

Tekstovi govore o slavonskim šumama kao resursu predmodernog društva, o slavonskim šumama u antici, srednjem vijeku i u osmanskoj vladavini, o vlasničkim odnosima u 18. stoljeću, o drvnoj industriji u 19. stoljeću, te o povijesti gospodarenja šumama Slavonije.

Radovi su različita razdoblja povijesti povezali pitanjem uspješnosti gospodarenja šumama tako da idu u pravcu sinteze povijesti slavonskih šuma, kaže urednik u uvodnom tekstu.

Zbornik sedam autorskih priloga "Prema povijesti slavonskih šuma" pojavio se kao druga od tri knjige istraživačkog projekta "Od prašuma do oranica: povijest antropizacije šuma u Slavoniji od srednjeg vijeka do početka dvadesetog stoljeća", koji provodi slavonsko-brodska podružnica Instituta. Autori priloga Stanko Andrić, Karlo Beljan, Josip Parat, Robert Skenderović, Krunoslav Teslak, Anđelko Vlašić, Milan Vrbanus i Dinko Župan.

Prvi zbornik "Slavonske šume kroz povijest" objavio je 2018. 19 radova u kojima kroz interdisciplinarne pristupe povjesničari, arheolozi, etnolozi, povjesničari književnosti i umjetnosti analiziraju problematika povijesti slavonskih šuma.

Radovi u zborniku donose niz primjera antropizacije šuma, a najveće posljedice je ostavila drvne industrije, koja tijekom 19. stoljeća prekrivenost šumama u Slavoniji sa 70 posto smanjuje na 35 posto.

Dosadašnja historiografija slavonske šume uglavnom je istraživala u sklopu gospodarske povijesti, i to najviše iz vizure razvoja drvno-prerađivačke industrije. Taj gospodarski pristup želimo oblikovati u jednu istraživačku kulturnu paradigmu unutar koje bi se pokušalo odgovoriti na pitanje kako se šumski kapital tijekom povijesti pretvarao u društveni i kulturni kapital, te koje su kulturne prakse proizlazile iz interakcije čovjeka i šuma u Slavoniji, ističu Dinko Župan i Robert Skenderović, urednici prvog sveska.

Smatramo da smo s ovim zbornikom započeli jedno takvo istraživanje i otvorili prostor za daljnje istraživanje slavonskih šuma iz raznolikih perspektiva kao što su kulturna, socijalna, ekološka, gospodarska, demografska, etnološka, politička i vojna vizura, kažu.

Treća knjiga sadržavat će izabrane izvore za povijest šuma Slavonije, Srijema i Baranje.