PIŠE ALEN HASIKIĆ, MAGISTAR PEDAGOGIJE

Kutak za roditelje: RIZIČNA PONAŠANJA ADOLESCENATA

| Autor: Alen Hasikić, magistar pedagogije
Ilustracija (Pixabay)

Ilustracija (Pixabay)


Adolescencija je razdoblje života u kojemu osoba prolazi kroz proces tjelesnog, socijalnog, kognitivnog i emocionalnog sazrijevanja. U tom razdoblju najneposredniji utjecaj na adolescente imaju najbliži ljudi, obitelj i škola, odnosno vršnjaci. Među vršnjacima eksperimentiranje je potaknuto radoznalošću i željom za dokazivanjem.

Često mladi u tom razdoblju potaknuti željom za pripadnošću skupini ili nekim drugim razlogom manifestiraju ponašanja koja odstupaju od općeprihvaćenih. Takva ponašanja mogu se nazvati rizičnim ponašanjima. Riječ je o oblicima ponašanja kao što su: bježanje iz škole, neučenje, kršenje školskih i kućnih pravila, povučenost, manjak zainteresiranosti za vršnjake, učestalo tužno raspoloženje i sl. Često se proučavajući literaturu mogu naći različiti termini koji se odnose na rizična ponašanja, kao što su odgojna zapuštenost i/ili djeca i mladi u riziku i sl. Rizična ponašanja, kao dio problema u ponašanju, smatraju se najblažim oblikom   problema u ponašanju. Najblaži oblik zapravo predstavlja temelj za loše ishode koji se mogu dogoditi u budućnosti.

Definiranje rizičnih ponašanja

Istraživači rizičnih ponašanja pristupaju tom obliku ponašanja ovisno o području znanosti kojim se bave. Kada se govori iz područja odgoja i obrazovanja za rizična ponašanja može se reći da su ponašanja kojima pojedinci dovode sebe i svoju okolinu u opasnost.

Može se reći da su neka rizična ponašanja češća, kao što su neopravdano izostajanje s nastave, neka manje učestalija, ali zato opasnija, kao što su sitne krađe, rano i neodgovorno upuštanje u seksualne odnose, dok ima i ponašanja koja su izuzetno opasna: fizički napadi, nasilje, nošenje oružja, zloupotreba droga i vršnjačko nasilje. Rizična ponašanja adolescenata manifestiraju se i u školskom okruženju, pa takva ponašanja mogu primijetiti nastavnici te stručni suradnici.

U nastavku će se objasniti neka od rizičnih ponašanja.

Nemarnost

Nemarnost nije u velikoj mjeri zabrinjavajuća, no u mnogo slučajeva može priskrbiti probleme adolescentima. Nemarno dijete mogli bismo opisati kao tromo, bez inicijative, ne prihvaća spontano nikakve aktivnosti, u svemu očekuje poticaj i pomoć odraslih, sve radi preko volje, većinom neuredno. U obavljaju aktivnosti, nemarna djeca su izrazito spora, površna kada se treba obući, umiti, počešljati ili pospremiti igračke. S druge strane, kada takvo dijete obavlja aktivnost koja je njemu ugodna, postaje aktivno, živahno i poduzetno.

Lijenost

O lijenosti se govori kao o obliku ponašanja u kojemu se očituje nedostatak želje za bilo kakvom aktivnošću i radom. Kada se radi o djeci i adolescentima, lijenost je izabrani pasivni način suprotstavljanja strahovima i situacijama koje u njima izazivaju osjećaj nesigurnosti i bespomoćnosti; jednostavnije rečeno, nemoć u određenoj situaciji ili vjerovanje da će situacija završiti negativnim ishodom.

Seksualna ponašanja

Seksualno ponašanje mladih nije samo pod utjecajem individualnih intenzivnih promjena s kojima se adolescenti suočavaju, nego je pod utjecajem i društvenog okruženja. Na seksualno ponašanje mladih utječe obitelj, vršnjaci, škola i masovni mediji. S jedne strane obitelj i škola promoviraju odgovorno ponašanje mladih, dok s druge strane vršnjaci i mediji pružaju informacije koje požuruju seksualnu aktivnost mladih. U gotovo svim zemljama svijeta mladi ulaze u spolne odnose u kasnim adolescentskim godinama (od 15. do 19. godine) i to se odnosi na mladiće i na djevojke. Prema dosadašnjim istraživanjima, u Republici Hrvatskoj prosječna dob stupanja u seksualne odnose je oko 17 godina za oba spola, a prema nekim istraživanjima dječaci ulaze u spolne odnose oko godinu dana ranije nego djevojke. Mladići u prvi spolni odnos najčešće stupaju s vršnjakinjama i to nerijetko u okviru odnosa ''na jednu noć'', dok djevojke u prve spolne odnose najčešće stupaju sa starijim partnerima, u okviru ozbiljnije veze. Rizično seksualno ponašanje odnosi se na ponašanje koje povećava izloženost neposrednim i često dugoročnim negativnim posljedicama osoba koje su uključene u seksualne aktivnosti, odnosno podrazumijeva vjerojatnost negativnog ishoda seksualnog kontakta kao što su neželjena (maloljetnička) trudnoća ili spolno prenosive bolesti.

Upotreba alkohola

Iako se pijenje (još uvijek) smatra dominantno muškom aktivnošću, današnja nam statistika ukazuje i na sve veći broj žena konzumentica. Tako djevojčice danas piju čak deset puta češće no u prošlom desetljeću, a dječaci dvaput više nego prije deset godina. Obrazac pijenja kod mladih razvija se prvenstveno u skupinama vršnjaka, najviše u dobi između 13. i 17. godine. Mladi nam često pijenjem pokušavaju poručiti da su odrasli; ponekad je to način da se uklope u društvo, da budu "veliki" i "važni" ili pak prihvaćeni od vršnjačke skupine. Posebnosti su pijenja kod mladih i to da se oni najčešće ne obaziru na posljedice, piju u "rundama", često se natječući međusobno u količini ispijenih pića, te kombiniraju alkohol i druga sredstva ovisnosti.

Bježanje s nastave (markiranje ili apsentizam)

Brojni srednjoškolci izostaju s nastave da bi izbjegli slabe ocjene, te u dogovoru s roditeljima ostaju kod kuće. Takvo ponašanje može se dovesti u vezu s nespremnošću učenika za odgovaranjem ili pismenom provjerom. Često se i kao razlog bježanja s nastave uočavaju sljedeći razlozi: besposličarenje, sjedenje u kafiću, dosada, upotreba alkohola, droge, ali i utjecaj vršnjaka. Naime, srednjoškolci kao pripadnici adolescentske dobi zbog utjecaja vršnjaka i prilagođavanja standardima svojih vršnjaka često na nagovor drugih izostaju s nastave. Pojava bježanja s nastave češća je kod srednjoškolaca, nego kod osnovnoškolaca i ne mora imati uvijek štetne posljedice ako je prolaznog karaktera i odraz je identifikacije s grupom vršnjaka.

Alen Hasikić

Alen Hasikić rođen je u Puli 1986. godine. Završio je studij pedagogije na Sveučilištu u Rijeci 2017. godine te studij hrvatskog jezika i književnosti na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli.

Trenutno je doktorand na Poslijediplomskom sveučilišnom doktorskom studiju pedagogije na Sveučilištu u Rijeci. Radi kao stručni suradnik pedagog u Osnovnoj školi Joakima Rakovca Sveti Lovreč Pazenatički te kao vanjski suradnik (asistent) na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti.

Uz to, voditelj je radionice za djecu s teškoćama pri Labin zdravom gradu. Cijeli svoj radni vijek radi u odgojno-obrazovnom ustanovama, vrtiću, osnovnoj i srednjoj školi te na fakultetu.

Tijekom rada, redovito se usavršava na stručnoj i znanstvenoj razini. Tijekom studija dobio je stipendiju za sve razine obrazovanja: preddiplomsku, diplomsku i poslijediplomsku. Na studiju pedagogije ostvario je uspjeh među 10 posto najboljih. Piše prikaze knjiga te stručne i znanstvene radove.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no


Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Korzo, Giardini
Pula: Korzo, Giardini